KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • jy wic 123 mba. 282-mba. 283 udu. 1
  • Yesu uberwo i saa ma cwinye ng’abere lee

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Yesu uberwo i saa ma cwinye ng’abere lee
  • Yesu en e yo, lemandha, man kwo
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • Rwo ma tokcen ma Yesu utimo i kusika ma malu
    Yesu en e yo, lemandha, man kwo
  • Jucibo Kristu man jumake
    Yesu en e yo, lemandha, man kwo
  • Jumaku Yesu
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
Yesu en e yo, lemandha, man kwo
jy wic 123 mba. 282-mba. 283 udu. 1
Yesu uberwo i podho mi Gethsemane; Petro, Yakobo, man Yohana ke gibenindo migi aninda

WIC MI 123

Yesu uberwo i saa ma cwinye ng’abere lee

MATAYO 26:30, 36-46 MARKO 14:26, 32-42 LUKA 22:39-46 YOHANA 18:1

  • YESU NI PODHO MI GETHSEMAN

  • KWOK PARE UDOKO VE NG’IDHO RIMO

Yesu udaru nirwo karacelo ku jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi. E ing’eye “giwero wer” man “gicidho iwi got Zeituni.” (Marko 14:26) Gicidho yo nyangu, tap i podho moko ma julwong’o Gethsemane, kaka ma Yesu ubed ucidho i ie wang’ mapol.

Kinde ma gitundo i kaka maeno maber mandha m’upong’ ku yend yau, Yesu uwok uweko jukwenda pare abora. Ecicopere nia ewekogi bor ungo ku kaka ma podhone ucaku i ie, pilembe eyero igi kumae: “Wubed keni, kinde m’aci rwo kuca.” Eting’o jukwenda adek man ecidho kugi nyabor nyanok ikind yen. Ju m’ecidho kugine tie Petro, Yakobo, man Yohana. Cwinye ucaku ning’abere lee mandha saa nica, uketho eyero ni juadek maeno kumae: “Can unego ng’eyong’ec para apila cil ni tho. Wukowubed keni, wakuru de wakudu.”​—Matayo 26:36-38.

Yesu uwok uweko bende juadek maeno, ecoro nyanok i wang’e, e ‘epodho i ng’om, man erwo.’ Eyero ang’o ni Mungu i saa maeno ma lembe udoko tek i ie? Erwo kumae: “Vwa, gin ceke copre iri; kab kikombe maeni woko i bang’a. Ento yeny ma ia yenyo re ngo, endre yeny ma ii yenyo.” (Marko 14:35, 36) Emito yero ang’o? Nyo ebemito mwony kara kud emii jamgony? Ungo, kumeno ngo!

Kinde ma Yesu ubino i polo, ebed eneno kit masendi ku litho ma lee ma Juroma ubed umio ikum dhanu ma gibed ginego. Kawoni calu ma en gire de etie dhanu, cwinye ubepido man can umondo lee i ie; pieno, ebemaru ngo nia enwang’ere ku kit masendi ma thorukeca. Re akeca, cwinye ung’abere pilembe eng’eyo nia nek ma jubinege ko ve jadubo ma lee, bimio acidi iwi nying’ Won. Eyo, eng’eyo nia ing’ei saa ma nok, jubigure iwi yen ve ng’atu m’uyero lembacidi ikum Mungu.

Ing’ei ma Yesu urwo ma bor, egam edok ibang’ jukwenda pare adek, man enwang’u gibenindo. Eyero ni Petro kumae: ‘Wacopo kuro wakudu ngo saa aceli? Wumeduru nikuro man nirwo, kara kud wumond i abidhe.’ Re Yesu unyang’ nia jukwenda bende lembe usagugi asaga man nia saa de udaru ninyang’. Pieno emedo kumae: “[Tipo] uyenyo andha, ento kum re bedo ng’ic.”​—Matayo 26:40, 41.

Ing’eye Yesu uwekogi wang’ mir arionde man ecidh ekwayu kendo Mungu nia cika ekab “kikombe” maeca kud i kume. Kinde m’edwogo, enwang’u kendo jukwenda adek maeno gibenindo, ma ke nwang’u saa maeca gicikiri nirwo kara kud gimond i abidhe. Kinde ma Yesu uweco ibang’gi, “ging’eyo ngo maram gilok ko lembe ire.” (Marko 14:40) E Yesu uwekogi kendo wang’ mir adege, ecidh erumo conge i ng’om, man erwo.

Cwiny Yesu ubedieng’ lee iwi acidi ma nying’ Won binwang’u, saa ma jubinege ve nia etie jadubo ma lee. Yehova uwinjo rwo pa Wode, man saa moko kumeni, eoro malaika acel ucidh utiel cwinye. Re kadok jutielo cwinye de, Yesu uweko ngo nikwayu Won, ento emedere asu ‘nirwo ma tek m’usagu.’ Ebenwang’ere i peko ma lee dit. Ter ma pek mandha ubenuro goke! Kwo ma rondo ku rondo, ma pare gire ku mi jurutic mange pa Mungu ceke ubenwang’ere i ariti. Pieno, “Kwok pare udoko pami ng’idho rimo m’ubeton i ng’om.’​—Luka 22:44.

Yesu udok wang’ mir adege ibang’ jukwenda pare, ento enwang’u kendo gibenindo. Eyero igi kumae: ‘Wubenindo asu saa maeni, wubeyom mu ayoma! Nen! Saa ni ceng’ini, ma jubicibo i ie Wod dhanu i cing’ judubo. Wuai malu, wacidhu. Nen! Ng’atu m’uciba eni ceng’ini.’​—Matayo 26:45, 46, NWT.

KWOK PARE UDOKO VE NG’IDHO RIMO

Munganga Luka unyutho ngo nia kwok pa Yesu “udoko pami ng’idho rimo” i ayi ma nenedi. (Luka 22:44) Ecicopere nia Luka ubino tio ku wec mi lapor pi ninyutho nia kwok pare urombo ku rimo m’ubeng’ier kud i rem. I gazeti moko mi ng’om (The Journal of the American Medical Association [JAMA]), dokter moko ma nyinge William Edwards uyero bende wec moko m’uyenyo rombo ku paru maeno. Eyero nia, “Kadok etie lembe ma timere wang’ acel acel mandha de, kwok mi rimo (hématidrose . . . ) romo wok kud ikum ng’atini tekene cwinye ung’abere lee akeca . . . Ka rimo ubeng’ier kud i i the yuk kumjo kaka ma kwok bewok kud i ie, dendkumjo doko yom akeca man ekwio.”

  • Yesu ucidho ku jukwenda pare kani ing’ei ma giwok kud i kusika ma malu?

  • Kinde ma Yesu uberwo, jukwenda adek m’ewotho kugi ubino timo ang’o?

  • Kwok pa Yesu udoko ve ng’idho rimo. Wec maeno ubenyutho nia ebino winjere nenedi?

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini