PONJI MIR 3
Adamu giku Eva giworo ngo dwand Mungu
Nindo moko kinde ma Eva ubino kende, thwol ugam uweco i bang’e. Thwol uyero ire kumae: ‘Nyo andha Mungu kwero nia kud wucam kum nying yen ceke m’i podho?’ Eva udwoko kumae: ‘Wacopo camu kum nying yen ceke m’i podho, ento Mungu ukwero nia kud wacam kum nying yen acel kende. Tek wacame, wabitho.’ Thwol uwacu ire kumae: ‘Wubitho ngo. Ento ka wucame, wubidoko calu Mungu.’ Nyo eno ubino lemandha? Ungo, eno ubino vupo. Re Eva uyiyo vupone. Eneno nying yen maeca tel, man awanyane umake. E ecame man edok emiyo ni cware m’Adamu de ucamu. Adamu ung’eyo cuu nia gibitho ka giworo ngo dwand Mungu. Re asu ecamu kum nying yenne.
Cing’ nica ku reto, Yehova uweco i bang’ Adamu giku Eva. Epenjogi nia pirang’o giworo ngo dwande. Eva uloko lembe iwi thwol, Adamu ke uloko lembe iwi Eva. Yehova ugam uriemo Adamu giku Eva cen kud i podho pilembe giworo ngo dwande. Eketho malaika man palamularu mi mac i dhu podhone pi nicero Adamu giku Eva kara kud gidoki kendo i podhone.
Yehova uyero nia ebimiyo matira ni ng’atu m’uwondo Eva bende. I andha, thwol uweco ngo en i bang’ Eva. Yehova ucwiyo ngo thwol ku copo mi weco. Utie malaika moko m’ujai re m’utiyo ku thwol pi niweco i bang’ Eva, kum ebino mito ewonde. Malaikane julwong’e Sitani Wonabali. I nindo m’ubino, Yehova binyotho Sitani kara kud emedere nicwalu dhanu i timo ma reco.
“Wonabali . . . ubino janek niai i acaki man ecungo ngo ma tek i lemandha, kum lemandha umbe i iye.”—Yohana 8:44, korolembe mi there