Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YAKOBO 3-5
“Nyuth rieko m’uai bang’ Mungu”
(Yakobo 3:17) Ento rieko m’uai malu elar ebedo leng’, macen mi kwiocwiny, yo de, ma yot kum winjo lembe, pong’ ku kisa ku nying’ ma jucego, ma piem umbe, dhok ario de mbe.
cl-F mba. 221-222 udu. 9-10
Nyo “rieko m’uai malu” ubetimo i kwo peri?
9 “Elar ebedo leng’.” Nibedo leng’ thelembene tie nibedo m’umbe cilo yo woko kadi yor i ijo. Kadok Biblia uweco iwi rieko man adunde karacelo, ento rieko ma malu copo mondo ngo i adunde m’ucido ku paru, awanya, man pidoic ma rac. (Lembrieko 2:10; Matayo 15:19, 20) Re kan adundewa leng’ i mukero m’ecopere ni dhanu ma gileng’ ungo, wabitimo kero ‘waai kud i dubo man watim ber.’ (Zaburi 37:27; Lembrieko 3:7) Etie lembe m’umaku kaka niketho leng’o ubed i kaka ma kwong’a i kind lembe ma nyutho rieko m’uai malu. Ka waleng’ ungo i kura, man i thenge mi tipo, ecicopere nenedi nia wabed ku rieko m’uai malu?
10 “Mi kwiocwiny.” Rieko ma malu ketho wayenyo kwiocwiny, m’utie nying’ tipo pa Mungu. (Jugalatia 5:22) Watimo kero kud wanyoth “kwiocwiny” m’udiko kind dhanu pa Yehova. (Juefeso 4:3) Bende watimo kero mwa ceke niketho kwiocwiny m’unyothere udwog kendo. Pirang’o pire tie tek? Biblia uwacu: “Wubed i kwiocwiny: man Mungu mi mer ku kwiocwiny de bibedo kudu.” (2 Jukorinto 13:11) Pieno, ka wamedara nikwo ku kwiocwiny i kindwa, e Mungu mi kwiocwiny de bibedo kudwa. Kite ma wakwo ko ku juyic wadwa utie ku matoke iwi winjiri mwa ku Yehova. Dong’ wacopo nyutho nenedi nia watie dhanu ma ketho kwiocwiny? Waken lapor moko.
(Yakobo 3:17) Ento rieko m’uai malu elar ebedo leng’, macen mi kwiocwiny, yo de, ma yot kum winjo lembe, pong’ ku kisa ku nying’ ma jucego, ma piem umbe, dhok ario de mbe.
cl-F mba. 223-224 udu. 12
Nyo “rieko m’uai malu” ubetimo i kwo peri?
12 “Yo.” Nibedo yo thelembene tie ang’o? Jumoko ma timo sayusac iwi Biblia, giwacu nia wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “yo” i Yakobo 3:17 loke i dhok mange tie tek. Ju m’uloko Biblia gibed gitio ku wec ma calu ve “ma mol”, “ma kwerere gire”, man “ma dieng’ pi jumange bende.” I korolembe mi there ma nwang’ere i Traduction du monde nouveau, junyutho thelembene ma ngbeng’ nia “ng’atu ma yio paru mi ju mange.” Wacopo nyutho nenedi nia ng’et rieko maeni m’uai malu ubetimo i kwo mwa?
cl-F mba. 224-225 udu. 14-15
Nyo “rieko m’uai malu” ubetimo i kwo peri?
14 “Yot kum winjo lembe.” I dhok mi Jugiriki juloke nia “ayika kum winjo lembe;” wec maeno nwang’ere i Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu kende. Ng’atu moko ma timo sayusac iwi Biblia uwacu nia wecne jubed “jutio kude wang’ mapol i tic mir askari.” Eketho juparu iwi ng’atu “ma juloko paru pare yot yot” man “ma wor.” Ng’atu ma rieko m’uai malu ubetelo wie en, bedo ayika niworo gin ceke ma Lembagora wacu. Ebedo ngo ni ng’atu ma moko kwa i kum paru pare man ma kwero niloko nen pare ka tekene lembe moko ukoc ku nen pare. Ento etimo alokaloka pio pio ka junyutho ire ku giragora nia etimo ng’iong’ic ma rac man nia emaku yub ma rac. Nyo dhanu mange de ging’ei nia itie ng’atu ma kumeno?
“Pong’ ku kisa ku nying’ ma jucego”
15 “Pong’ ku kisa ku nying’ ma jucego.” Kisa utie thenge acel ma pire tek mi rieko m’uai malu, kum rieko maeno “pong’ ku kisa.” Kenen nia “kisa” man “nying’ ma jucego” jukiewogi karacel. Eno tie lembe m’umaku piny, pilembe i Biblia wang’ mapol jutio ku wec “kisa” pi ninyutho dieng’ ma judieng’ ko pi jumange, kum kisane nyuthere nikadhu kud i berocwiny. Giragora moko ukoro nia kisa utie “can ma ng’atini winjo i adundene pi lembe ma rac ma wadi ubenwang’ere ko, man etimo tego nikonye.” Pieno, rieko m’uai i bang’ Mungu tie ng’ic ungo man etie ngo lembe ma juyero ayera. Tung’ kumaeno, etie kud amora, e ai i adunde, man edieng’ pi jumange. Wacopo nyutho nenedi nia wapong’ ku kisa?
(Yakobo 3:17) Ento rieko m’uai malu elar ebedo leng’, macen mi kwiocwiny, yo de, ma yot kum winjo lembe, pong’ ku kisa ku nying’ ma jucego, ma piem umbe, dhok ario de mbe.
cl-F mba. 226-227 udu. 18-19
Nyo “rieko m’uai malu” ubetimo i kwo peri?
18 “Ma piem umbe” (umbe kud akoyakoya). Rieko m’uai i bang’ Mungu voyo akoyakoya mi rangi man yungiri mi thek. Tekene rieko m’uai i bang’ Mungu utelo wiwa en, wabitimo kero nikabu ulag pidoic moko ci ma ketho waneno dhanu tung’ tung’ i wang’wa. (Yakobo 2:9) Waneno ngo nia ng’atini pire tek pilembe esomo lee, jamcinge tie, kunoke etie ku rwom i cokiri; bende, wacayu ngo juyic wadwa kadok ginen ni dhanu ma kabang’gi mbe. Ka Yehova unyutho mer pare ni dhanu ma kumeno, nyutho nia wan bende wacikara ninyuth igi mer.
19 “Dhok ario de mbe.” Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “dhok ario” kunoke umbili, nyutho “jaratuko.” I rundi ma con, jurutuko mi Giriki ku mi Roma gibed gikendo thuroko i wang’e kinde ma gituko. Pieno, wec mi dhu Jugiriki ma juloko “umbili” uai kud i tuko mi wondo wang’ dhanu. Theng rieko maeno ucikere ngo kende kende ninen i kite ma wakwo ko ku juyic wadwa ento bende i kite ma wawinjara ko pigi.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Yakobo 4:5) Kadi iwu pido ya nyo lembagora pa Mungu yero mananu? Cwiny maeno m’eketho ubed i iwa ava ubenege cil ku kumira?
w08-F 15/11 mba. 20 udu. 6
Lembe ma dongo dongo mi waraga pa Yakobo man pa Petro
4:5—I verse maeni Yakobo ubino weco iwi giragora ma kani? Yakobo ubino weco ngo athothi iwi verse moko. Ento, ubenen nia lembe maeno ma Mungu uyuyo iwie ujengere iwi paru ma nwang’ere i giragora ma calu Thangambere 6:5; 8:21; Lembrieko 21:10; man Jugalatia 5:17.
(Yakobo 4:11, 12) Kud wuyer nying juwedu ma ng’atuman uyer nying wadi man nying wadi, umego. Ng’atu m’uyero nying umego, kadi m’upoko lembe p’umin, nwang’u eyero kum cik, man epoko lembe wi cik: ento tek ipoko lembe wi cik, meca in i jatim cik ungo, ento in i japoklembe. 12 Ng’atu acel kende ma en e jang’olcik man japoklembe, e en nini e m’ecopo laru m’ecopo nyotho bende: ento in i ng’a m’ipoko lembe pa wedu e?
w97-F 15/11 mba. 20-21 udu. 8
Yioyic ketho wabedo jucir lembe man eketho warwo lee
8 Etie dubo niyero nying’ juyic wadwa. (Yak. 4:11, 12) Ento jumoko nywaru Jukristu wagi pilembe gi paru nia gin re ma gipwe ni sagu kunoke gicayu jumange pilembe gimito giyunguri. (Zab. 50:20; Rie. 3:29) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia ‘niyero nying’’ nyutho adegi man adote ma jumedo lake kunoke mi vupo. Eno tie nipokolembe rac iwi umego. Nitimo kumeno nyutho nenedi nia ng’atini ‘ubeweco rac i kum cik’? Poi nia, Jufarisayo ku Jugorcik ‘gikwero cik pa Mungu, kara giwor lemkei migi. (Mk. 7:1-13) Kumeno bende, kinde ma wapokolembe iwi umego, ma Yehova ke ulund upoko ngo lembe i wie, eca nwang’u ‘wabepoko lembe iwi cik’ man wadubo pilembe waketho junen nia Cikne cuu ngo. Ka waweco rac ku nying’ umego mwa, eno nyutho nia waworo ngo cik mi mer.—Rum. 13:8-10.
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 PETRO 1-2
“Wubed leng’”
(1 Petro 1:14, 15) calu nyithindho mi woro, kud wuporu giwu kud awanya ma rac mu ma kwong’a mi cobo mu; 15 ento calu ng’atu m’ulwong’owu e leng’, wun giwu bende wubed leng’ i kura ceke mi bedo mu;
w17.02-F mba. 9 udu. 5
Jamgony tie “Giramia ma ber” m’uai i bang’ Wego
5 Wacopo nyutho nenedi nia andha wamaru nying’ Yehova? Wanyuthe nikadhu kud i timo mwa. Yehova umito wabed leng’. (Som 1 Petro 1:15, 16.) Eno ubenyutho nia umito watim thier ni Yehova kende man wawore kud adundewa ceke. Watimo kero wakwo nimakere ku cik man cik pa Mungu mir ukungu, kadok i saa ma jubenyayu ragedo i kumwa de. Der mwa rieny nikum tic mwa mi bedo pwe, man eno ketho Yehova nwang’u dwong’. (Mat. 5:14-16) Calu dhanu pare ma leng’, wanyutho nikadhu kud i kura kwo mwa nia cik pa Yehova utie ber man nia adote ma Sitani kelo utie vupo. Kinde ma watimo racu moko, wayewo racune ku cwinywa ceke man waweko timo ceke ma copo mio acidi iwi Yehova.—Zab. 79:9.
(1 Petro 1:16) kum egore kumae, Wubibedo leng’; kum an a leng’.
Kite mi ng’io galuwang’ ma ber
6 Yehova uwacu iwa kumae: “Wubibedo leng’; kum an a leng’.” (1 Petro 1:14-16; 2 Petro 3:11) Yehova bijolo thier mwa kende kende tekene thierne leng’, niwacu nwang’u ecido ngo. (Poi mi Cik 15:21) Thier mwa copo bedo m’ecido ka wabetimo lembe ma Yehova udagu, calu ve lembe mi tarwang’, mi rop man mi pajogi. (Jurumi 6:12-14; 8:13) Bende Yehova copo foyo ngo ka wabenambu ku kit piny ma kumeno. Eno copo ketho thier mwa bedo m’ecido man ma yiyere ngo ni Yehova, bende ecopo nyotho winjiri mwa kude ma rac mandha.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Petro 1:10-12) Pi both maeni jubila gisayu man giyenyo cu, ma giewo pi bero ma bibino i beng’wu: 11 ma giyenyo ko kanindo kadi karambnindo ma Tipo Kristu ma ni i igi nyutho pire, kan elar etuco pi sendri pa Kristu, ku dwong’ ma bilubo toke. 12 M’unyuthre igi, nia igi gigi ngo, ento iwu, gitimo gin maeni, ma kawono uyere iwu ni kum ju ma giyero iwu lembanyong’a ma juboth ko ku Tipo Maleng’ ma juore kud i polo; ma malaika giyenyo ging’i i ginde.
w08-F 15/11 mba. 21 udu. 10
Lembe ma dongo dongo mi waraga pa Yakobo man pa Petro
1:10-12. Jumalaika gibedo kud ava mi ng’eyo man mi nyang’ i thuth mi lemandha mi tipo mi lembe pa Mungu ma yang’ Jubila gikiewo pi cokiri mi Jukristu ma juwiro. Ento, lembuno ubin ung’eyere terere kinde ma Yehova ucaku tio ku cokiri. (Ef. 3:10) Nyo eber ungo nia wan de walub lapor mi jumalaika man waii wanyang’ i lembe ma thuth pa Mungu?—1 Kor. 2:10.
(1 Petro 2:25) Kum nwang’u wubekiewo calu rombe; ento kawono wudwogo ba Jakwac ku Jalieu mi ng’eyong’ec mu.
it-2-F mba. 1021 udu. 4
Jaliew
Jaliew ma dit. I andha, Petro mi kwong’o 2:25 udok iwi lembe ma nwang’ere i Isaya 53:6 m’uweco iwi rombe m’ukier, man i ng’eye Petro dok uyero kumae: ‘ento kawono wudwogo ba Jakwac ku Jaliew mi ng’eyong’ec mu.’ ‘Jakwac ku Jaliew’ ma juweco pire eno, m’umbe jiji tie Yehova Mungu, pilembe juma Petro ukiewo igi waraga, gilokiri ngo kud i kum Yesu. Tung’ ku maeno, Yesu re m’udwokogi i bang’ Yehova Mungu, m’utie jakwac ma dit mi dhanu pare. (Zb 23:1; 80:1; Yr 23:3; Eze 34:12) Yehova tie Jaliew man en re m’etimo liew. (Zb 17:3) Liew (ku dhu Jugiriki, episkope) copo nyutho bende pokolembe pare mi nyoth, calu m’utimere i rundi ma kwong’a i kum Yerusalem m’ung’eyo ngo nindo mi ‘liew pare [ku dhu Jugiriki, episkopes].’ (Lk 19:44) Eromo bedo bende kud adwogi ma ber, calu i nindo mi ju m’uyungo Mungu i ‘ceng’ mi liew pare [ku dhu Jugiriki, episkopes].’—1Pe 2:12.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 PETRO 3-5
“Kajik mi gin ceke dhingo ceng’ni”
(1 Petro 4:7) Ento kajik mi gin ceke dhingo ceng’ni: ka kumeno wubed ku pidoiwu ma cu, wubed nger de ni rwo ni Mungu.
w13-F 15/11 mba. 3 udu. 1
“Wubed ku pidoiwu ma cu, wubed nger de ni rwo”
NG’ATU moko m’ubed utimo tic ku diewor uwacu kumae: “I kind saa mi diewor ma bedo nger tie tek i ie utie dhu apoka”. Ju mange ma gitimo tic ku diewor de gicopo yiyo lembuno. I rundi ma tin bende, Jukristu gibenwang’iri ku lembe ma rom, pilembe uthieno mi ng’om maeni ma rac pa Sitani dong’ ni dhu ajikine, piny udhingo ru. (Rum. 13:12) Etie rac mandha ninindo i saa maeni ma tokcen! Pire tie tek nia ‘wabed ku pidoic ma cu’ man wawor gin ma e ma giragora uwacu: “wubed nger de ni rwo ni Mungu.”—1 Pet. 4:7.
(1 Petro 4:8) ma sagu gin ceke wumeru i kindwu kud amora; kum mer umo udul dubo:
w99-F 15/4 mba. 22 udu. 3
Kite mi ng’io ng’ico mwa mi tipo man mi voye
Jakwenda Petro udaru korombe pare ku wec ma e: “Kajik mi gin ceke dhingo ceng’ni: ka kumeno wubed ku pidoiwu ma cu, wubed nger de ni rwo ni Mungu. ma sagu gin ceke wumeru i kindwu kud amora; kum mer umo udul dubo.” (1 Pet. 4:7, 8) Etie yot niweko ng’ico mi dhanu, niwacu mi jumange kadok mwa giwa bende umond i adundewa man edok ni peko kunoke ni cudho mi kier iwa. Sitani ung’eyo ng’ico mwa wadhanu cuu dit. Pokiri man aloci utie acel m’i kind uwic pare ma lake tek. Pieno, ukwayu watim pio waum dubo maeno, ma ng’atuman uum pa wadi man pa wadi ku mer ma tek, man ‘kud wami kaka ni wonabali.’—Ef. 4:25-27.
(1 Petro 4:9) ma wugwokru ko ma ng’ur umbe.
Jolo welo utie lembe ma ber dit m’ukwayu watim!
2 Gin acel ma Petro ugam ukwayu nia umego gitim, ubino nia ‘gigwokiri,’ niwacu gijoliri i kindgi. (1 Pet. 4:9) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “jol” thelembene utie “ninyutho mer kunoke ninyutho berocwiny ni ng’atu m’ing’eyo ngo.” Re Petro ubino kwayu umego ku nyimego pare nia ‘gijoliri’ i kindgi, kadok nwang’u dong’ ging’eiri man gitimo lembe karacelo de. Ninyutho jol bikonyogi nenedi?
3 Ka gibenyutho jol, kindgi bibedo ceng’ini. Ka in ke? Nyo ibepoi de iwi kite ma wugam wunambu ko ma ber, kinde ma ng’atu moko ulwong’i yo pare? In de kinde m’igam ilwong’o ng’atu moko yo peri, ma jiji mbe, kindwu udoko ceng’ini kude. Yo ma cuu ma waromo ng’eyo ko umego ku nyimego mwa utie nilwong’ogi i bang’wa. I rundi pa Petro, ugam ukwayere nia Jukristu gitwiyiri karacelo, saa ma lembe ucaku bedoko rac magwei. I nindo maeni mi “kajikceng’” de, wacikara nitimo kumeno.—2 Tim. 3:1.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Petro 3:19, 20) i maeni bende ecidho eyero ni tipo ma i odkol, 20 ma yang’ gicamu co, kinde ma mwonyolembe pa Mungu m’emwonyo hai ukuro i ceng’ pa Noa, kinde ma jubeyiko avur, ka ma ju ma nok ni ie, thelembene, kwo abora, ma giboth ni kum pi:
w13-F 15/6 mba. 23
Penji mi jusom
Biblia uwacu nia Yesu ucidh ‘uyero ni tipo ma i odkol.’ (1 Pet. 3:19) Thelembene tie ang’o?
▪ Jakwenda Petro unyutho nia tipo maeno gibino tipo “ma yang’ gicamu co, kinde ma mwonyolembe pa Mungu m’emwonyo hai ukuro i ceng’ pa Noa.” (1 Pet. 3:20) M’umbe jiji, Petro ubino weco iwi giracwia mi tipo ma gigam gidikiri karacelo ku Sitani i jai pare. Yuda bende ukiewo pi ju malaika “ma gigwoko ka ker migi gigi ngo, ento giweko kakagi m’umakugi” man ewacu nia Mungu ‘gwokogi i kol ma nja ku nja the mudho, cil i lembapoka mi ceng’ ma dwong’ nini.’—Yud. 6.
Giracwia mi tipo gigam gitimo camu co i rundi pa Noa nenedi? I wang’ pii ma dit m’uumo ng’om, tipo maeno ma reco gimaku kum mi dhanu, man gitimo gin ma nwang’u Mungu ukeco ngo pigi. (Tha. 6:2, 4) M’umedo maeno, ju malaika maeno ma gitimo ribiri ku mon, gitimo timo m’umaku piny ungo. Mungu ucwio ngo ju malaika nia gitim ribiri ku mon. (Tha. 5:2) Mungu binyotho ju malaika maeno ma reco tap i nindo m’eketho. Yuda ukiewo nia, gitie i “the mudho,” niwacu i kol mi tipo.
Yesu urweyo “ni tipo ma i odkol” awene man nenedi? Petro ukiewo nia lembuno utimere i ng’ei ma Yesu udoko “kwo i tipo.” (1 Pet. 3:18, 19) Nen bende nia, Petro ukiewo nia Yesu ‘ucidh uyero.’ Petro utio ku wec maeno i saa m’ukadhu, pi ninyutho nia lembuno utimere ma fodi ekiewo ngo waraga pare ma kwong’a. Ubenen ve nia, i ng’ei ma Yesu cer kan etwong’o ni tipo ma reco pi pokolembe m’ubekurogi. Ebino ngo atwong’a ma copo mio igi genogen, ento ebino atwong’a mi poko lembe. (Yon. 1:1, 2) Yioyic man gwoko bedoleng’ ma Yesu unyutho nitundo i tho man i ng’eye ke ecer, unyutho kamaleng’ nia andha Sitani umbe ku tego i wie; eno umio ire thelembe m’atira mi twong’o poko lembe maeno.—Yoh. 14:30; 16:8-11.
I nindo m’ubino, Yesu bitwio man ebibolo Sita karacelo ku jumalaika maeno ceke i longoro ma there mbe. (Lk. 8:30, 31; Nyu. 20:1-3) Ma fodi lembuno k’utimere ngo, tipo maeno ma reco gitie i mudho ma bii mi tipo, ma gibekuro ko nyoth migi ma tokcen.—Nyu. 20:7-10.
(1 Petro 4:6) Kum pi lembe maeni yang’ juyero lembanyong’a ma juboth ko cil ni ju m’utho de, kara jubin jupok lembe migi andha calku dhanu m’i kum, endre gibed kwo calku Mungu i tipo.
w08-F 15/11 mba. 21 udu. 8
Lembe ma dongo dongo mi Waraga pa Yakobo man pa Petro
4:6—“Ju m’utho” ma “juyero lembanyong’a” igi ubino jukani? Eni tie dhanu ma gibino ‘avu ni kum kier migi ku dubo migi,’ kunoke githo i thenge mi tipo i wang’ niwinjo lembanyong’a. (Ef 2:1) I ng’ei ma ginyutho yioyic i lembanyong’a, e gidoko “kwo” i thenge mi tipo.
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 10–NINDO 3, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 PETRO 1-3
“Wuki kud ava ma dit nindo mi ceng’ pa [Yehova]”
(2 Petro 3:9, 10) Rwoth galu ngo kum lembang’ola pare, calu jumoko kwanu galu; ento emwonyo lembe hai iwu, kum eyenyo ngo nia ng’atu moko rwiny, ento nia dhanu ceke gitund ba lokocwiny. 10 Ento ceng’ pa Rwoth bibino calu jakwo; ceng’ nica polo bikadhu woko ku bamor ma dit, man giki m’i ie de biloi ni lietho mac ma wanga wanga, ng’om de ku tic ma ni ie biwang’ pet.
w06-F 15/12 mba. 27 udu. 11
Yehova biketho pokolembe utimere
11 Wacopo ng’eyo nenedi lembe ma Yesu wacu nia andha Yehova biketho pokolembe utimere “pio”? Lembe pa Mungu unyutho nia kadok ‘[Yehova] ubemwonyo lembe hai de,’ ebitimo pio kara pokolembe pare utimere tap i saane. (Lk. 18:7, 8; 2 Pet. 3:9, 10) I rundi pa Noa, kinde ma pii ma dit ucoro ng’om, junyotho jutim rac m’umbe galu. I rundi pa Lot bende, kinde ma mac ucwii kud i polo, jutim rac ginwang’u nyoth. Yesu uwacu nia “ebibedo kumeno i ceng’ ma Wod dhanu nyuthre i ie.” (Lk. 17:27-30) Jutim rac ma tin de, ‘nyoth bibino i wigi ndhu ndhu.’ (1 Tes. 5:2, 3) M’umbe jiji, wacopo bedo ku genogen nia Yehova biweko ngo ng’om pa Sitani ugal nisagu ma bedo pwe pare ubekwayu.
(2 Petro 3:11, 12) Kum giki maeni biloi ceke kumeni, maku wubed dhanu ma kothwu nenedi? Ku bedo ceke ma leng’ man bedo ma ayi Mungu ni i kume, 12 ma wuki kud ava ma dit bino mi ceng’ pa Mungu, man nikum maeno polo ma mac ubewang’e biloi, giki ma ni ie de biloi ku lietho mac ma wanga wanga?
w06-F 15/12 mba. 19 udu. 18
“Ceng’ ma dwong’ pa Yehova ni ceng’ini”
18 Jakwenda Petro ubekwayuwa nia waketh wiwa cuu i kum “bino mi ceng’ pa [Yehova]”! Wacopo timo kumeno nenedi? Yo acel utie nibedo ku timo “ceke ma leng’ man bedo ma ayi Mungu ni i kume.” (2 Pet. 3:11, 12) Nitimo kumeno bikonyowa nikuro kud ava bino mi ‘ceng’ pa Yehova.’ Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia ‘nikio kud ava’ thelembene ma ngbeng’ utie “nidhulo.” I andha, wacopo dhulo ngo dong’ nindo m’udong’ pi bino mi nindo pa Yehova. Ento ka wakuro nindo maeno, nindone bikadhu pio mandha tekene watimo tic pa Mungu aketha cwinywa.—1 Kor. 15:58.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(2 Petro 1:19) Man wabedo ku lembila ma judwoko tek ma sagu; ka kumeno wutimo dre kum wuketho cwinywu kum lembene, calu nithala m’uberieny i kama col, rama piny ru ko, man cerojobi wok i adundewu:
w08-F 15/11 mba. 22 udu. 2
Lembe ma dongo dongo mi Waraga pa Yakobo man pa Petro
1:19—“Cerojobi,” tie ng’a, ewok awene, man wang’eyo nenedi nia ewok? “Cerojobi” tie Yesu Kristu ma dong’ ubebimo iwi Ker. (Ny 22:16) I oro 1914, Yesu ucungo iwang’ giracwia ceke calu Masiya ma Rwoth pi ninyutho nia piny udhingo ru. Kit Yesu m’ulokere ular unyutho dwong’ pare man tego mi bimobim pare, man eno nyutho nia wacopo geno lembila ceke mi lembe pa Mungu. Ka waketho wiwa cu i kum lembe maeno, derne bicaru adundewa, e wabinyang’ nia andha cero jobi udaru wok.
(2 Petro 1:12-15) Kum kumeno abibedo ayika thiri thiri kara apoiwu pi gin maeni, kadok wung’eyogi, ucungo de i lemandha ma wubedo ko. 13 Man ebedo ber ira, ma fodi ani hema maeni, ya ayau kumwu apoi kowu; 14 m’ang’eyo ko wanyu hema para bebino fodi nyanok, cil calu Rwoth mwa Yesu Krsitu nyutho ira. 15 Eyo, abitimo kud amora kara ku ba nindo ceke wucopo poi kum gin maeni yong’ei tho para.
w08-F 15/11 mba. 22 udu. 6
Lembe ma dongo dongo mi Waraga pa Yakobo man pa Petro
1:12-15—Wacopo ‘cungo i lemandha’ nging’ nging’ nenedi? Pi ‘nicungo nging’ nging’ i lemandha,’ watie ku yeny mi poyowic nja, calu ve ma wabed wanwang’u i coko, i ponji mwa ma segi, man i som mwa mi Biblia.