KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr22 Dwi mir 3 mba. 1-9
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (03/2022)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (03/2022)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2022
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 3
  • YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 3
  • YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 3
  • YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 3–NINDO 3, DWI MIR 4
  • YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 4
  • YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 4
  • YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 4–NINDO 1, DWI MIR 5
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2022
mwbr22 Dwi mir 3 mba. 1-9

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 12-13

“Nitimo lembe ma jumiyo ngo iri twerone kelo acidi”

w00-F 1/8 mba. 13 udu. 17

Nitimo lembe ma jumiyo ngo iri twerone kelo acidi

17 Ku kwong’a, lembe ma Saul utimo copo nen ve ubino ber, pilembe andha de dhanu pa Mungu gibino nwang’iri “i lem ma tek,” “i ang’abacwiny,” man kumgi ubino miel pi lembe ma tek ma gibino nwang’iri i iye. (1 Samwil 13:6, 7) Andha, etiye rac ungo nimaku yub kan ucopere nia imake. Re wapoy nia Yehova copo somo lembe mir adundewa man eng’eyo pidoic m’upondo i iwa m’ubecwaluwa nitimo lembe moko. (1 Samwil 16:7) Pieno, copere nia Yehova uneno lembe moko i bang’ Saul ma jukoro ngo pire terere i Biblia. Ku lapor, copere nia Yehova uneno nia kuhaya re m’ucwalu Saul nikoso cirocir. Saa moko nyo lembe uton i Saul nia en etie ubimo mir Israel, eromo kuro ngo ng’atu moko ma tie jabila m’udaru tii man ma lembe pare zoo wotho yo. I lembe maeno zoo, Saul unwang’u nia galu pa Samwel umiyo ire kaka mi maku lembe i cinge gire man mi kadhu ku wi telowic ma kamaleng’ ma jumiyo ire. Eno ukelo adwogi ma kani? Samwel ufoyo ngo yub ma Saul umaku. Ento ejuko Saul, eyero ire kumae: “Ker peri bicungo ngo . . . kum iworo lembe ma Yehova ng’olo iri ngo.” (1 Samwil 13:13, 14) Unen kamaleng’ nia nitimo lembe ma jumiyo ngo iri twerone kelo acidi.

w07-F 15/6 mba. 27 udu. 8

Yehova neno woro peri ni gin ma pire tek lee

8 Lembe ma Biblia ukoro iwi Ubimo Saul ubenyutho nia woro tie gin ma pire tek lee. Ku kwong’a Saul ubino ng’atu ma mol, ubimo ma woro mupaka pare man ebino ‘nok i wang’e gire.’ Ento i ng’eye, kuhaya man paru ma rac uketho ecaku maku yub m’atira ngo. (1 Samwil 10:21, 22; 15:17) Nindo moko, Saul ubino yikere pi nicikiedo lwiny i dhu Jufilisti, e Samwel uyero ire nia ekur en re m’ebin ethier lam ni Yehova man emii telowic m’ukwayere. Ento Samwel utundo ngo pio calu m’eng’olo, e udul dhanu de ucaku lal. Kinde ma Saul uneno lembuno “e ethiero lam m’awang’a.” Lembuno unyanyu ngo anyong’a i Yehova. Tokcen ne kinde ma Samwel utundo, ubimo caku cero bang’e pi koso woro pare m’eyero ko nia etimo kumeca pilembe Samwel ubino galu, uketho ‘edwokre gire tek’ pi nithiero lam m’awang’a kara ekway bero pa Yehova. Ubimo Saul unwang’u nia nithiero lam maeno ubino gin ma pire tek nisagu woro telowic ma jumiyo ire; telowic m’uwacu nia ekur Samwel re m’ubin uthier lam. Pieno, Samwel uyero ire kumae: “Itimo ma rieko mbe; iworo lembang’ola pa Yehova Mungu peri m’eng’olo iri ngo.” Saul ubayu bimobim pare pilembe eworo ngo Yehova.​—1 Samwil 10:8; 13:5-13.

Wagol lonyo mi tipo

w11-F 15/7 mba. 13 udu. 15

Nyo ibilubo telowic pa Yehova mi mer?

15 Nyo dhanu maeno giparu nia ubimo ma dhanu copo bedo igi ni ng’atu m’unuti andha man ma jugeno nisagu Yehova? Ka kumeno, nen nia gibino lubo tok piny ma kulokane mbe! Man gibino i ariti mi lubo tok uwic mange dupa pa sitani. Jubim ma dhanu romo wingo wigi yot yot kara gicak rwo ni ayi gin m’acwiya. Dhanu ma girwo ni ayi gin m’acwiya gibetimo lembe ma rac dit ma giparu ko nia mungu ma juyiko ku yen kunoke ku kidi utie gin m’andha man ma genere nisagu Yehova Mungu ma nen ungo m’ucwiyo piny ceke. Ento calu ma Jakwenda Paulo ukiewo, ayi gin m’acwiya utie “gin moko ngo.” (1 Kor. 8:4) Gicopo neno ngo piny, giwinjo de ngo, giweco ngo, man gin ma gitimo de mbe. Icopo nenogi man kumgi de icopo mulo, re kan ibeworo moko acel m’i kindgi, nwang’u ibelubo tok gin ma kulokane mbe, niwacu piny ma iye nanu ma copo kelo iri kwa peko.​—Zab. 115:4-8.

YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 14-15

“Woro ber ma sagu thier”

w07-F 15/6 mba. 26 udu. 4

Yehova neno woro peri ni gin ma pire tek lee

4 Calu Yehova re m’utie Jacwic, piny ceke ma watie ko utie pare. Ka kumeno, nyo piny moko nuti de ma wacopo miyo ire? Eyo, wacopo miyo ire piny moko ma pire tek lee mandha. Etie ang’o? Waromo dwoko wang’ kwac m’ulubo e: “Woda, bed riek, man inyai mutoro i adundena, Kara alok lembe ni ng’atu m’ucaya.” (Lembrieko 27:11) Gin ma waromo miyo ni Mungu utie woro mwa. Kadok karam lembe mwa man lembe ma wakadhu kud i iye ukoc de, nikadhu kud i woro mwa, ng’atuman m’i kindwa copo dwoko wang’ adote pa Sitani won abali m’eyero ko nia dhanu copo timo ngo ni Mungu ku bedopwe ka gibenwang’iri ku peko. Etie iwa rwom ma lee dit.

it-2-F mba. 429 udu. 1

Woro

Gin m’uloyo woro mbe. Wacopo nwang’u ngo bero pa Mungu m’umbe woro. Samwel uyero ni Ubimo Saul kumae: “Lam m’awang’a man lam nyayu mutoro ma dit i Yehova, ma calu woro [sha·maʽʹ] dwand Yehova? Nen, woro [kunoke niwinjo] e ber ma sagu lam, man winjo e ber ma sagu mio mi nyogi rombe.” (1Sm 15:22) Nikoso woro utie nikwero lembe pa Yehova. Eno nyutho nia wambe ku genogen man yiyoyic iwi lembene man wayiyo de ngo ng’atu m’uyere. Pieno, ng’atu ma wor ungo utie rom ku ng’atu m’ubetimo dubo mir ajoga kunoke m’ubetiyo kud ayi gin m’acwiya. (1Sm 15:23; nen bende Rm 6:16.) Kan iyiyo lembe moko ku dhogi ma re idog itime ngo, nwang’u iyiye ma nanu. Bende, kan itimo ngo lembe moko ma jukwayu itim, eno nyutho nia iyiyo ngo lembene kunoke ibeworo ngo ng’atu m’uyero iri lembene. (Mt 21:28-32) Dhanu ceke ma giwinjo lembe mandha pa Mungu man giyiye, re gibetiyo ngo kude, eno gibewondiri gigi ku paru ma rac man gibinwang’u ngo mugisa. (Yk 1:22-25) Wod Mungu uyero kamaleng’ nia kadok dhanu m’ubetimo lembe m’urombo ku maeni ma jung’olo, re gibetime i ayi m’atira ngo man ku pidoic ma cuu ngo, gibimondo ngo i Ker ento jubikwerogi magwei.​—Mt 7:15-23.

Wagol lonyo mi tipo

it-2-F mba. 598 udu. 7

Kisa

Ka jubedhuro mac i kumi nia itim kisa ma ke lembene urombo ngo ku yeny pa Mungu, eno romo kelo matoke ma rac lee. Lembe m’utimo Ubimo Saul unyutho lembuno kamaleng’. Kinde ma saa uromo m’ukwayu jukel ko pokolembe pa Mungu iwi Juamaleki ma gitie thek ma kwong’a ma gikelo lwiny iwi nyithindho mir Israel i ng’ey wok migi kud i Misiri, Yehova ung’olo ni Saul nia kud etim igi kisa. Re Saul uwinjo dwand dhanu pare m’ubino cego mac i kume uketho eworo ngo lembang’ola pa Yehova kakare kakare. Pieno, Yehova ukwere kara kud ebed ubimo. (1Sm 15:2-24) Ng’atu m’utie ku foyofoc m’andha i kum yo ma pwe pa Yehova man m’uketho gwoko bedoleng’ pare ni Yehova i kabedo ma kwong’a, ng’atuno copo timo ngo lembe ma rac calu ma Saul utimo m’uketho ebayu ko winjiri pare ku Mungu.

YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 16-17

“Lwiny en e pa Yehova”

wp16.5-F mba. 11 udu. 2-3

“Lwiny en e pa Yehova”

Pi nitielo cwiny Saul, Daudi ukoro kite m’egam ekiedo ko i dhog umvor man urudi. Nyo eno ebino yungere ayunga? Ungo. Daudi ung’eyo kite m’egam eloyo ko lwiny maeno. Eyero kumae: “Yehova m’ubodha kud i cing umvor, man kud i cing undiek, ebibodha kud i cing’ Jafilisti maeni.” Saul uyiyo lembuno, e eyero kumae: “Cidhi, man Yehova bibedo kudi.”​—1 Samwil 17:37.

Nyo in de imito ibed ku yiyoyic ma calu pa Daudi? Ng’ey nia yiyoyic pa Daudi ugam ujengere ngo iwi lembe moko m’apara kumeni kunoke iwi genogen ma nen ungo. Ebino ku yiyoyic i Mungu pare nikum ng’eyong’ec man lembe m’ekadhu kud i iye. Eng’eyo nia Yehova utie Jagwok ma jamer man Ng’atu ma pong’o lembang’ola pare ceke. Ka wamito wabed ku yiyoyic ma kumeno, umito wamedara niponjo lembe iwi Mungu m’i Biblia. Ka wabekwo nimakere ku gin ma waponjo, wabinwang’u adwogi ma ber man yiyoyic mwa bende bidoko tek.​—Juebrania 11:1.

wp16.5-F mba. 11-12

“Lwiny en e pa Yehova”

I nindo ma tin bende, dwokowang’ lembe pa Daudi utie lanyuth mi yiyoyic ma lee. Kepar nia jalawobi m’aradu ubedwoko wec ma e ni Goliath: “Ibino i bang’a ku palamularu, man ku tong’, man ku pindo: ento abino i beng’i ku nying’ Yehova mir udul, en e Mungu mi njuru asikari mir Israel, m’icayu.” Daudi ung’eyo nia tego pa dhanu man jamlwiny ceke gitie gin ma tijgi mbe. Goliath unyutho tegowic ni Yehova Mungu, e Yehova bidwoko wang’ lembene. Calu ma Daudi uyero, “lwiny en e pa Yehova.”​—1 Samwil 17:45-47.

Daudi uneno dongo pa Goliath kunoke jamlwiny pare ceke cuu mandha. Re eweko ngo piny maeno unyay jiji i iye. Etimo ngo kosa ma Saul kud udul mony pare gitimo. Daudi uporere ngo ku Goliath ento epore ku Yehova. Goliath udongo nikadhu dhanu mange zoo, niwacu metre 2,9 kumeni, re jucopo pore ngo ku Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om zoo. Eyo, calu dhanu mange ceke, Goliath tie nok ma sagu kadok ukoko i wang’ Yehova, eno re m’uketho kabe ubino yot ni Yehova.

wp16.5-F mba. 12 udu. 4

“Lwiny en e pa Yehova”

Tin dong’ jurutic pa Mungu gikiedo ngo lwiny. Eno tie lembe m’udaru thum con. (Matayo 26:52) Re fodi asu watie ku yeny mi lubo lapor mi yiyoyic pa Daudi. Calu en, ukwayu wanen Yehova ni Ng’atu m’unuti andha, niwacu en kende re m’e Mungu m’ukwayu wawor man walwor. Saa moko waromo nwang’ara ve nia peko ukadhu kero mwa, ento wapoy nia pekone gitie nok dit ka wapore ku tego pa Yehova m’ajikine mbe. Ka wang’iyo Yehova re m’ubed Mungu mwa, man ka watie ku yiyoyic i iye calu ma Daudi utimo, e peko moko mbe ma binyayu lworo i iwa. Gin moko mbe ma romo voyo tego pa Yehova!

Wagol lonyo mi tipo

it-2-F mba. 905 udu. 8

Saul

Tipo pa Yehova uweko Saul tap i ng’ey wir ma juwiro ko Daudi pi nibedo ubimo mi nindo m’ubino mir Israel. E niai eca ci, “tipo ma rac m’uai ba Yehova usende.” Kinde ma Yehova uwaru tipo pare kud i bang’ Saul, Yehova uketho lembe doko yot ni tipo ma rac nisendo Saul. Tipone ukabu kwiyocwiy pare, uketho ecaku winjere rac, unyotho paru pare man nen pare ceke uwilere udoko tung’. Woro ma Saul uworo ko ngo Yehova unyutho kamaleng’ nia ebino ku paru ma rac i adundene, uketho tipo pa Mungu ugwoke ngo man umiyo ngo ire tego m’ecerere ko. Pieno, calu Yehova uweko “tipo ma rac” ubin uwilo tipo pare man usendo Saul, jucopo yero nia “tipo ma rac uai ba Yehova;” eno uketho jurutic pa Saul gilwong’o tipo maeno nia “tipo ma rac pa Mungu.” Nimakere ku paru ma ng’atu acel m’i kind jurutic pa Saul uwodho, Saul ukwayu nia Daudi ubed ugoy adungu i lela pare kara ubed ukonye kinde ma “tipo ma rac” maeno ubesende.​—1Sm 16:14-23; 17:15, Rbi8.

YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 3–NINDO 3, DWI MIR 4

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 18-19

“Mediri ninyutho jwigiri kinde m’inwang’u adwogi ma ber”

w04-F 1/4 mba. 15 udu. 4

Jengiri iwi tipo pa Mungu kara inyeg kud aloka loka mi kwo

4 I ng’eye, jalawobi maeno ma jakway rombe udoko ni ng’atu ma pire yik lee i ng’om mir Israel. Julwong’e ebin i bang’ ubimo man ebin egoy ire mizik. Enego Goliath ma jarukara m’ubino ng’atu m’udongo ma bor man ma kwiny, ma juaskari mir Israel ceke gibed gilworo nicungo i wang’e. Kinde ma juketho Daudi ni jadit mir askari, eloyo lwiny i dhu Jufilisti. Dhanu ugam umare lee, uketho githungo wer pi nidode. Ma fodi julwong’o ngo Daudi, jaratic moko p’ubimo Saul ular ukoro pire nia etie “jabodho mi goyo” adungu man bende etie “ng’atu ma tek ma ratego, man en e dhanu mir ali, ma riek kum yero lembe de, man en e ng’atu ma ber.”​—1 Samwil 16:18; 17:23, 24, 45-51; 18:5-7.

w18.01 mba. 28 udu. 6-7

Nen tung’ tung’ m’utie i kind ju m’ubetimo ni Yehova ku ju m’ubetimo ngo ire

6 Dhanu moko kuhaya mondo i igi pilembe gileng’, pigi yik akeca, gitie jubodho mi goyo mizik, gitek kunoke juyungogi lee. Daudi ubino ku lembe ma jukwanu eno ceke, re ebedo ku jwigiri i kwo pare zoo. Ku lapor, kinde ma Daudi unego Goliath, ubimo Saul uyero nia ebimio ire nyaku pare ni dhaku. Re Daudi uyero kumae: “An a ng’a, man kwo para en e ang’o, kadi wat pa vwa i Israel, ma nia abed jalwod ubimo?” (1 Sam. 18:18) Ang’o m’ukonyo Daudi nibedo ku jwigiri? Eng’eyo ma ber nia Mungu unyutho jwigiri man udieng’ kude, eno re m’uketho etie ku kite ceke ma beco, copo, man bende rwom. (Zab. 113:5-8) Daudi ung’eyo nia kite ceke ma beco m’etie ko uai i bang’ Yehova.​—Nen 1 Kor. 4:7.

7 Calu Daudi, tin eni dhanu pa Yehova gitimo kero nibedo ku jwigiri. Etie lembe ma mulo adundewa lee akeca ning’eyo nia Yehova ma tie Ng’atu ma Malu ngbir de nyutho jwigiri. Wabemito watii ku wec ma e ma Biblia uyero: “Wurony . .  . adunde mi ngisi, ku bedo ber ku dhanu, ku ming’o, ku molcwiny, ku mwonyo lembe hai.” (Kol. 3:12) Wang’eyo bende nia mer “yungre gire ngo, etingre ngo.” (1 Kor. 13:4) Pieno ka jumange gibeneno nia watie ku jwigiri, gin de gicopo maru gitund ning’eyo Yehova. Tap calu ma timo ma ber pa dhaku ma Jakristu copo telo cware ma jayic ungo niponjo iwi Yehova, dhanu mange de copo maru ning’eyo Yehova ka gibeneno nia dhanu pare gitie ku jwigiri.​—1 Pet. 3:1.

Wagol lonyo mi tipo

it-2-F mba. 671 udu. 5

Jabila

Kadok nwang’u tipo pa Yehova re ma ketho jubila de, eno nyutho ngo nia saa ceke gibed giweco ku tego mi tipo pa Mungu. Tipo pa Mungu ubed ‘ubino i wigi’ saa moko pi ninyutho igi rwonglembe m’ukwayu giyer. (Eze 11:4, 5; Mik 3:8) Tipo maeno ubed umiyo igi tego, man ecwalugi niweco. (1Sm 10:10; Yr 20:9; Am 3:8) Gibed gitimo ngo kende kende lembe m’ukoc ku ma naka, ento bende m’umbe jiji wec migi ubed unyutho tego man paru m’ukoc ku ma gibino ko i wang’e. Eno copo nyutho i kadhiri moko thelembe mi wec ma nia ‘giewo calu jubila.’ (1Sm 10:6-11; 19:20-24; Yr 29:24-32; nen bende Tic 2:4, 12-17; 6:15; 7:55.) Kite ma gimiyiri ko i kum tic migi man amora ma gitie ko pi ticne copo ketho timo migi nen i ayi m’ukoc man romo timo dhanu mange rac, tap calu m’ugam utimere kinde ma jabila moko ubino i bang’ jadit mir askari saa ma juwiro Yehu. Ubimo unyang’ nia ng’atune utie jabila, e ejolo rwonglembe pare aketha cwinye. (2Ub 9:1-13; nen bende Tic 26:24, 25.) Kinde ma Saul ubino lubo tok Daudi, en de ‘eewo lembe calu jabila’, ewodho bongu pare man evuto i ng’om “muneru i ceng’ maeca duu ku dieworne soro” cil ma Daudi uringo ko de i saa ma rom eno. (1Sm 19:18–20:1) Re eno nyutho ngo nia jubila ubed uwotho muneru saa ceke, kum Biblia ukoro lembe m’ukoc. M’uweko maeno, lembe ario mange ma jukoro pire i Biblia ma jubila giwotho i iye muneru ubino pi nitundo i kum lembakeca moko, niwacu pi ninyutho lembe moko mi lembila ma giewo. (Is 20:2-4; Mik 1:8-11) Jukoro ngo thelembe m’uketho Saul uwotho muneru; saa moko nyo ubino pi ninyutho nia etie ng’atu ma kabang’e mbe, ng’atu m’uwodho kendi pare mi ker, ng’atu ma nok i wang’ dito man tego pa Yehova, kunoke nyo pi thelembe moko mange.

YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 4

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 20-22

“Iromo bedo jarimo mandha nenedi?”

w19.11 mba. 7 udu. 18

They mer kud umego ma fodi ajiki utundo ngo

18 Tin, umego ku nyimego mwa gibenwang’iri ku kit peko ma tung’ tung’. Ku lapor, lwiny, yamu ma tek kunoke digidi ubenyayu can lee i kum ju ma dupa m’i kindgi. Ka kit peko ma kumeno uwok, tek ecopere, waromo lwong’ogi wabed kugi i bang’wa. Jumange ke gicopo konyo kadok ku sente. Ento wan ceke wacopo kwayu Yehova ukony umego ku nyimego mwa. Ka wawinjo nia umego kunoke nyamego mwa cwinye tur, saa moko wacopo ng’eyo ngo nia wayer ire ang’o kunoke watim ang’o. Re wan ceke wacopo konyo i ayi moko kokoro. Ku lapor, waromo bedo kude karacelo, kunoke niwinje kilili kinde m’ebekoro iwa lembe. Bende, wacopo somo kude giragora moko ma betielo cwinywa. (Isa. 50:4) Gin ma pire tek nisagu utie niweko lembe m’ibetimo pi nibedo ku jarimbi kinde m’etie ku yeny peri.​—Som Lembrieko 17:17.

w08-F 15/2 mba. 8 udu. 7

Woth i yo pa Yehova

7 Mungu ubemito wabed jurimo ma jugeno. (Rie. 17:17) Yonathan ma wod ubimo Saul utheyo mer ku Daudi. Kinde ma Yonathan uwinjo nia Daudi unego Goliath, “ng’eyong’ec pa Yonathan uribre ku ng’eyong’ec pa Daudi.” (1 Sam. 18:1, 3) Epoyo Daudi kinde ma Saul umito nege. Kinde ma Daudi uringo, Yonathan ulubo toke man gitimo kude lembariba. Yonathan ubed uketho kwo pare i ariti nja saa ma ka gibeweco giku Saul pi Daudi, ento jurimo ario maeno gidog girombo kendo man gidwoko mer m’i kindgi tek. (1 Sam. 20:24-41) Kinde ma girombo wang’ ma tokcen, Yonathan udwoko cing Daudi tek “ni kum Mungu.”​—1 Sam. 23:16-18.

w09-F 15/10 mba. 19 udu. 11

Mediri nibedo ku mer mandha i ng’om maeni m’ukoso mer

11 Bed ng’atu mandha. Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Jamer mandha bedo ku mer i nindo ceke, Man junyolo umego nibedo jakony i masendi.” (Rie. 17:17, B.L.L.) Kinde ma Suleman ubekiewo wec maeni, copere nia ebino paru pi mer m’ubino i kind Daudi ma won giku Yonathan. (1 Sam. 18:1) Ubimo Saul ubino mito nang’u wode ma Yonathan re m’ucam ker mir Israel. Ento Yonathan uyiyo pare nia Yehova ung’iyo Daudi re m’ubed ku dito maeno. Tung’ ku Saul, thama umondo ngo i Yonathan pi rwom pa Daudi. Lembe uton ungo i iye pi yung ma Daudi unwang’u, bende e umo ngo wi lembe ma reco ma Saul uyero pi Daudi. (1 Sam. 20:24-34) Nyo wan de watie calu Yonathan? Ka jurimbwa unwang’u rwom moko, nyo anyong’a negowa i kumgi? Ka gibenwang’iri i lembe ma tek, nyo wabed watielo cwinygi man wakonyogi? Ka wawinjo jubeyero lembe ma rac ku nying’ jarimbwa, nyo wabed wayiyo lembene pio pio? Kunoke nyo wacero bang’e calu Yonathan utimo?

Wagol lonyo mi tipo

w05 15/3 mba. 24 udu. 4

Lembe ma dongo mi buku pa 1 Samwil

21:12, 13. Yehova ubemito watii ku copo man rieko mwa pi ninyego ku peko mi kwo. Emiyo iwa lembe pare m’eyuyo i wiye kara umii iwa rieko, ng’eyong’ec, man luro i lembe. (Rie. 1:4) Wanwang’u bende kony i bang’ Jukristu wadwa ma gitie judong cokiri.

YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 4

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 23-24

“Kur Yehova ku cirocir”

w04-F 1/4 mba. 16 udu. 8

Jengiri iwi tipo pa Mungu kara inyeg kud aloka loka mi kwo

8 Daudi umito ngo etim Saul rac. Enyutho yiyoyic man cirocir m’ebino ko ayika niweko lembe i cing Yehova. Kinde m’ubimo uwok kud i odng’om, Daudi ulwong’o toke man ewacu kumae: “Yehova pok lembe i kindwa wakudi, man Yehova cul kwoja i kumi; ento cinga bibedo i kumi ngo.” (1 Samwil 24:12) Kadok Daudi ung’eyo nia lembe bivoyo Saul de, re eculo ngo kwor, enyware ngo man eweco de ngo rac i kume. Kaka mange de unen dupa ni Daudi ma nwang’u eromo culo ko kwor, re ecerere nidwoko lembe i cinge gire, ento ejengere iwi Yehova man eweko En re m’eyik lembe.​—1 Samwil 25:32-34; 26:10, 11.

w04-F 1/6 mba. 22-23

Nyo ibeweko peko peri re m’utel wi kwo peri?

Ponji mir adek utie nia, kakare nitiyo ku gin m’ukoc ku giragora pi nidaru lembe ma wabenwang’ara i iye, kwayu wakur Yehova re m’udar lembene. Yakobo ukiewo kumae: “Wuwek cirocir udar tic pare, kara wubed dhanu ma zoo man ma kosa mbe i kumwu i lembe ceke, ma piny moko mbe m’urem iwu.” (Yakobo 1:4) Ukwayu wawek “cirocir udar tic pare” ma nwang’u waweko ko peko mwa umedere kakare nitiyo ku lembe moko m’uturo cik mi Biblia pi nijigo pekone. Yiyoyic mwa binwang’ere kud amulaic, ebidoko tek man tego parene binen kamaleng’. Yosefu giku Daudi gigam ginyutho cirocir ma kumeno. Gipimo ngo nitimo lembe moko ma copo foyo ngo i Yehova pi nidaru peko migi, ento gitiyo ku kaka maeno pi nitimo lembe ma beco. Gikuro Yehova man ginwang’u mugisa dupa. Yehova utiyo kugi gin ceke pi nibodho man nitelo wi dhanu pare.​—Thangambere 41:39-41; 45:5; 2 Samwil 5:4, 5.

Wan bende waromo nwang’ara i wang’ abidhe mi timo lembe moko m’uturo cik mi Biblia pi nidaru peko mwa. Ku lapor, nyo cwinyi utur pilembe fodi inwang’u ngo ng’atu ma cuu ma wucopo gemuru kude? Ka kumeno, ur lembe ceke ma romo ketho ituro cik pa Yehova m’uwacu nia jucikiri nigamiri “kende kende i Rwoth.” (1 Jukorintho 7:39) Nyo ibenweng’iri ku peko i gamiri peri? Kakare niweko tipo mi ng’om maeni ma cwalu dhanu kwa i kum pokiri man lalu gamiri, wutim kero ucir peko maeno karacelo. (Malaki 2:16; Juefeso 5:21-33) Nyo imbe ku copo mi tungo juruot peri pilembe itie jacan? Nikuro Yehova uketho i iye niuro tic moko m’uturo cik pi ninwang’u sente. (Zaburi 37:25; Juebrania 13:18) Eyo, wan ceke wacikara nitiyo ma ber ku kaka m’unen iwa man watim tego pi nitimo lembe moko kokoro ma Yehova romo miyo mugisa i wiye. Dong’ wabed ku lembakeca mi kuro Yehova kum En re m’ebidaru peko ceke magwei.​—Mika 7:7.

Wagol lonyo mi tipo

w17.11 mba. 27 udu. 11

Kud iwek gin moko ceri ku nwang’u sukulia

11 Ka wabetimo kero ninyutho mer man bero, wabibedo ngo jukumira nya swaswa. Lembe pa Mungu uwacu kumae: “Mer ciro lembe hai, man ebedo ber; mer kumira nege ngo.” (1 Kor. 13:4) Kara kumira kud ubed iwa ni kite mwa, ubekwayu watim kero nineno lembe calu ma Yehova de beneno. Ukwayu wanen umego ku nyimego mwa calu wathkum acel mi cokiri. Biblia uwacu kumae: “Tek juyungo wathkum acel, wathkum ceke anyong’a negogi gikude.” (1 Kor. 12:16-18, 26) Ka lembe maber utimere ni umego mwa moko, wabibedo kud anyong’a ikume kakare nibedo ku kumira. Kepar pi lapor maber pa Yonathan ma wod Ubimo Saul. Kumira unego ngo Yonathan kinde ma jung’io Daudi nibedo ni ubimo kakare ning’io en. Etundo niketho cwiny Daudi man ekonye. (1 Sam. 23:16-18) Nyo wan de wacopo ninyutho bero man mer calu Yonathan?

YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 4–NINDO 1, DWI MIR 5

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 25-26

“Nyo ibed itimo lembe m’umbe ninyamu iye?”

ia-F mba. 78 udu. 10-12

Etimo ku rieko

10 Juaskari maeno ma weg amora i tic, gitimo jukway rombe nenedi? Nwang’u ecopo bedo yot igi niting’o rombe moko gin gigi m’umbe nikwayu, ento gitimo ngo kumeno. Tung’ ku maeno, gibino calu gang’kidi i kum udul rombe man i kum jurutic pa Nabal. (Som 1 Samwil 25:15, 16.) Rombe man jukwac ceke nwang’u gibino i wang’ ariti ma lee. Jutimrac ubino dupa man theng ng’om ma yo piny mir Israel nwang’ere i poga uketho suda m’i ng’om mange ku jukwo gibed gimondo i iye wang’ ma pol.

11 Ecopo bedo lembe ma yot ungo ni Daudi nitungo ju ma co maeno zoo i langa. Pieno, ceng’ acel Daudi uoro dhanu apar ucidh ukway kony i bang’ Nabal. Eng’iyo saa m’eoro iye dhanune ku rieko. Ubino nindo ma jutimo iye foc mi nyaru yuk rombe, nindo ma junyutho iye berocwiny man jucamu cam lee i iye. Daudi ung’iyo wec pare de cuu mandha man etiyo ku wec mi woro. Elwong’ere en gire nia “wodi ma Daudi,” saa moko nyo ebino woro nia Nabal ukadhe ku oro. Nabal ke udwoko wang’ penji pare nenedi?​—1 Sam. 25:5-8.

12 Lembene uton i iye! “E emor i wigi” tap kite ma jalawobi ma walar waweco pire i acaki ukoro ko lembene ni Abigail. Nabal m’ubino ng’atu ma rac ukwero ngbeng’ nia emiyo ngo igi kwen pare ku pii man ring’o. Eneno Daudi ni ng’atu ma pire tek ungo, man ekwane ni jaratic m’ujai ni jadit pare. Nen pa Nabal urombo ku nen pa Saul m’udagu Daudi. Ento Daudi ubedo ku nen ma calu pa Yehova. Mungu umaru Daudi, enene ngo calu jaratic m’ujai ni jadit pare, ento enene ni ubimo mi nindo m’ubino mir Israel.​—1 Sam. 25:10, 11, 14.

ia-F mba. 80 udu. 18

Etimo ku rieko

18 Abigail udwoko racu zoo i wiye man ekwayu nia Daudi utim ire kisa. Eng’eyo nia won ot pare utie adhura calu ma nyinge de ubenyutho, saa moko nyo eyero kumeno ni Daudi pilembe etie lembe ma romo cide ka junwang’u nia ebedhau ku ng’atu ma ve Nabal. Enyutho genogen pare i Daudi m’eyiyo ko nia etie jaor pa Yehova man ng’atu m’ubekiedo de “lwiny pa Yehova.” Enyutho bende kamaleng’ nia eng’eyo lembe ma Yehova ung’olo pi Daudi man pi ker pare. Eyero kumae: ‘Yehova . . . bikethi ni jaditmawijo wi Israel.’ Bende, eyero ni Daudi nia kud etim lembe moko ma cwiro rimo mananu kunoke ma i ng’eye romo kelo ire “can.” M’umbe jiji, ebino paru pi pidocwiny ma romo dok sendo Daudi. (Som 1 Samwil 25:24-31.) Etie wec ma mulo adunde andha!

Wagol lonyo mi tipo

ia-F mba. 79 udu. 16

Etimo ku rieko

16 Nyo eno ubenyutho nia Abigail ujai i kum twero mi telowic pa won ot pare? Ungo. Poy nia Nabal utimo lembe ma rac ni jaratic pa Yehova ma juwiro, lembe maeno nwang’u copo kelo tho iwi dhanu ma pol m’i ot pa Nabal ma gidubo ngo. Ka nwang’u Abigail utimo ngo kumeno, nang’u en de enwang’u ma toke ma rac mi timo pa won ot pare. I lembe maeni, ukwayere nia ewor Mungu kakare niworo telowic pa won ot pare.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini