KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr25 Dwi mi 1 mba. 1-10
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 6-12, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MI 1–NINDO 2, DWI MIR 2
  • Nigamiri “kende kende i Rwoth,” nyo asu etie lembe ma kakare?
  • YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 24, DWI MIR 2–NINDO 2, DWI MIR 3
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2025
mwbr25 Dwi mi 1 mba. 1-10

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 6-12, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 127-134

Junyodo, wumeduru nigwoko giramiya mwu cuu

w21.08 mba. 5 udu. 9

Mar kabedo m’itie ko i kind juruot pa Yehova

9 Yehova umiyo ni dhanu copo mi nyolo awiya, man emiyo igi rwom mi ponjo awiyane kara gimare man gitim ire. Kan itie janyodo, nyo ibed inyutho foyofoc de pi giramiya maeno ma segi? Yehova umiyo copo dupa ma wang’u ijo ni jumalaika, ento emiyo ngo igi copo mi nyolo nyodo. Pieno kan itie janyodo, bed inyuth foyofoc pi rwom m’emiyo iri mi tungo awiya. Junyodo ginwang’u rwom ma pire tek mi ‘ponjo man mi twinyo’ awiya migi “nimakere ku telowic pa Yehova.” (Efe. 6:4; Poy. 6:5-7; Zab. 127:3) Pi nikonyo junyodo, dilo pa Mungu umiyo jamtic dupa m’ujengere iwi Biblia, calu ve girasoma ma tung’ tung’, video, wer, man jamtic mange dupa ma nwang’ere i Internet. Ubenen kamaleng’ nia Wegwa mi polo giku Wode gimaru awiya lee mandha. (Luka 18:15-17) Ka junyodo gibejengiri iwi Yehova man gibetimo tego migi ceke pi nigwoko awiya migi ma pigi tek lee, anyong’a nego Yehova. Junyodo ma gibetimo kumeno gikonyo awiya migi kara gidok bende juruot pa Yehova rondo ku rondo!

w19.12 mba. 27 udu. 20

Junyodo, wuponj awiya mwu gimar Yehova

20 Ng’ey awiya peri cuu. Zaburi 127 uporo awiya kud athero. (Som Zaburi 127:4.) Jubed juthiedho athero ku jamtic m’ukoc man juyikogi de rom rom ungo. Awiya de gikoc. Pieno, junyodo gicikiri ning’eyo nia gibiponjo nyathinman nenedi. Ku lapor, umego moko giku dhaku pare ma gibedo i ng’om mir Israel, man ma gituc niponjo awiya migi kara gitim ni Yehova, gikoro pi gin m’ugam ukonyogi, giyero kumae: “Wabed waponjo Biblia ku nyathinman eni kende.” I andha, won otman re ma bing’iyo ka nyo ukwayu niponjo ku nyathinman kende kunoke ngo.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 543

Yen man uboko ma Biblia uweco pigi

Jagor Zaburi uweco pi kite ma yend oliv utie ko kinde m’eyero pi dhanu m’ubelworo Yehova kumae: “Woti gibibedo calu jang yend oliv i dhu meza peri.” (Zb 128:1-3) Jubed jutong’o jang yend oliv m’uteng’ini man jupidhe pi nidonyayu mange. M’umedo maeno, jang yend oliv copo loth kud i kum ulag yende m’uteng’ini; eno ketho ginyai man gigalu. Tap calu jang yen maeno, awiya bende ka gitieko kum wego gimedo anyong’a i kind juruot.

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 135-137

“Rwoth mwa tie dwong’ nisagu mungu mange ceke”

it-2-E mba. 661 udu. 4-5

Tego, tic mi tego

Kite ma Mungu telo ko wi tego mi cwic utie segi. Pi ninyutho nia etie Mungu mandha, Yehova copo telo wi cwic pare m’utie ku tego man ecopo tiyo kugi i ayi ma segi ma copo rombo tap ku thelembe pa nyinge. (Zb 135:5, 6) Calu ma ceng’, dwi, planet ma tung’ tung’, nyikaluku, yamu, koth, usene man winyo ma varu avara ceke gilubo cik m’ubetelo wigi, eno uketho gicopo ngo nidwoko nying’ Mungu leng’ i wang’ jai man i wang’ thier mi vupo.

Kadok kumeno de, Yehova Mungu romo ketho giracwiya ginyutho nia etie Mungu; ecopo ketho giracwiyane gitimo lembe ma nwang’u gimbe ku copo mi timo pi nipong’o lembakeca pare i saa ma tap m’ekeco. Kadok ceng’ ma hei hei, koth ma tek man yamu, ceke Yehova ugam utiyo kugi i saa migi ngo i ayi ma segi pi nipong’o lembila pare. (Nen 1Ub 17:1; 18:1, 2, 41-45.) Wang’ ma pol piny m’ebed etiyo kone ginen segi pilembe gibino ku kero man tego ma lee, (Ai 9:24) kunoke pilembe gitimiri i saa migi ngo man i ayi ma fodi juwinjo de ngo.​—Ai 34:10; 1Sm 12:16-18.

w21.11 mba. 6 udu. 16

Mer ma lokere ngo pa Yehova utie ku thelembe ang’o iri?

16 Ka waketho Yehova ubedo ni kapondo mwa, wabibedo museme. Re nindo moko cwinywa copo tur, man waromo wil ku lembe maeno. Saa maeno Yehova bitimo ang’o iwa? (Som Zaburi 136:23.) Ebiroyo bote yo piny, e ebiting’owa nyayoo malu, man ebikonyowa kara wacung wi tiendwa, niwacu kara kudi cwinywa utur. (Zab. 28:9; 94:18) Eno ubemiyo iwa bero ma kani? Ka wang’eyo nia saa ceke wacopo jengara iwi tego pa Mungu, lembene konyowa i yo ario ma e: Mi kwong’o, kaka ceke ma wabekwo i iye, wang’eyo nia Yehova bigwokowa. Mir ario, Wegwa m’i polo ma jamer, ubedieng’ lee piwa.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 1248

Yah

Wec ma nia Yah jubed jutiyo ko pi ninyutho kite ma jubewinjiri ko kinde ma jubepaku Mungu ku wer, kinde ma juberwo man kinde ma jubetimo kwayu kwac. Wecne nwang’ere akeca kaka ma jubewero wer mir aloci man mi both, kunoke kaka ma jubeparu pi tego man kero pa Mungu. Lapor mi kite ma jubed jutiyo ko ku wec maeno i ayi ma segi utie dupa. Wec ma nia, “Wupak Yah!” (Aleluya) utie wec mi paku Mungu i Zaburi, wecne nwang’ere wang’ ma kwong’a i Zaburi 104:35. I Zaburi mange ecopo nwang’ere kende kende i acaki (Zb 111, 112), saa moko i diere (135:3), saa mange ke kende kende i thumne (Zb 104, 105, 115-117); ento wang’ ma pol, enwang’ere i acaki kud i thumne zoo (Zb 106, 113, 135, 146-150). I buku mi Lembanyutha, giracwiya m’i polo giwotho dwogo thiri thiri iwi wec maeno pi niketho nwoc iwi pak ma gibemiyo ni Yehova.​—Nyu 19:1-6.

Kaka mange ma wec ma nia “Yah” udwogo i iye, de asu enyutho anyong’a ma juwer ko man kwac ma jutimo i bang’ Yehova. Werne moko utie wer mi both ma Musa giwero. (Ai 15:2) I werne ma Isaya ugoro en ke junwang’u nying’ ma judiko ario zoo; “Yah Yehova.” (Isa 12:2; 26:4) Ezekia udwogo wang’ dupa iwi wec ma nia Yah, pi ninyutho kite m’ewinjere ko kinde m’epaku Yehova ku wer saa m’ebodhe kud i dhu tho i ayi mir udu. (Isa 38:9, 11) Tung’ tung’ utie i kind ju m’utho ma dong’ gicopo paku ngo Yah ku ju ma kwo ma gikeco nipake i kwo migi. (Zb 115:17, 18; 118:17-19) Zaburi mange uweco pi rwo mi dwoko foyofoc pi both, gwok man twiny.​—Zb 94:12; 118:5, 14.

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 138-139

Kud iwek lworo uceri ku weco i coko

w19.01 mba. 10 udu. 10

Pak Yehova i cokiri

10 Nyo cwinyi bedhongo saa ceke m’ibemito ting’o cingi pi nidwoko wang’ penji? Ka kumeno, ng’ey nia itie kendi ngo. I andha, wan ceke nyathi lworo moko bemondo i iwa tek wabemito wadwok wang’ penji. Kara ituc niriemo lworo ma beceri nidwoko wang’ penji, mi kwong’o kwayu ilar ing’ey nia girang’o ma bepiko lworone i ii. Nyo lworo benegi pilembe iparu nia wii copo wil ku jibu m’imito dwoko, kunoke nyo ibelworo nia icopo coro lembe swa? Nyo ibed ilworo nia jibu peri biwok ungo cuu ve mi jumange? Kan itie ku kit lworo ma kumeno, nyutho nia itie ku jwigiri man ibeneno nia jumange gisegi. Yehova umaru jwigiri. (Zab. 138:6; Filip. 2:3) Re Yehova ubemito bende nia ipake, man itiel cwiny umego ku nyimego i coko. (1 Thes. 5:11) Emeri man ebimiyo iri tegocwiny m’itie ku yenyne.

w23.04 mba. 21 udu. 7

Watielara i kindwa i coko

7 Iromo benwang’u kony kan ibedok iwi paru moko m’ular ubed uwok i wang’e i Otkur ma Wiw. Ku lapor, bed iyikiri cuu. (Rie. 21:5) Tek inyang’ cuu i gin m’iyiko, ebibedo iri de yot nidwoko wang’ penji. Bende, keth dwokowang’ penji peri ubed adundo. (Rie. 15:23; 17:27) Jibu m’adundo copo nyayu ngo lworo akeca i ii. Ecopo bedo yot ni umego ku nyimego peri ninyang’ i jibu m’adundo, saa moko nyo m’utie ku leni mi wec acel kunoke ario, nisagu nyang’ i jibu ma bor man m’ucoko paru dupa i iye. Kan ibedwoko wang’ penji i adundo ku wec peri giri, eno binyutho nia iyikiri cuu, man ibenyang’ ma ber mandha i ponji.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 862 udu. 4

Wekolembe

Niweko lembe ni jumange m’umbe nikwanu wend kosa ma gitimo, utie lembe m’ukwayu Jukristu ceke gitim. (Luk 17:3, 4; Efe 4:32; Kol 3:13) Dhanu ma gikwero niweko lembe ni juwagi, Mungu de weko ngo lembe igi. (Mat 6:14, 15) Ento ka “ng’atu moko ma rac” utimo lembe ma rac akeca m’uketho jukoye kud i cokiri, jutimo ire kisa i saa m’ukwayere tekene eyewo dubo pare i andha. Kan edwogo i cokiri, ukwayu dhanu ceke m’i cokiri ginyuth ire mer. (1Ko 5:13; 2Ko 2:6-11) Re lundo, etie ngo lembe m’ubekwayere i bang’ Jukristu niweko lembe ni ju ma gibetimo lembe ma rac i kum juwagi man ma gibetimo dubo mir akakaka. Pilembe dhanu ma kumeno gitie judegi pa Mungu.​—Ebr 10:26-31; Zb 139:21, 22.

YENGA MI NINDO 27, DWI MI 1–NINDO 2, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 140-143

Tim nimakere ku rwo peri m’ibekwayu ko kony

w22.02 mba. 12 udu. 13-14

‘Winj lembe mi jurieko’

13 Nen juk ni mer m’uai i bang’ Mungu. Yehova ubemito wakwo kud anyong’a. (Rie. 4:20-22) Kinde m’ebemiyo iwa juk nikadhu kud i Lembe pare, nikadhu kud i girasoma m’ujengere iwi Biblia, kunoke nikadhu kud i bang’ jayic wadwa m’uteng’ini i tipo, eca nwang’u ebenyutho iwa mer pare. Juebrania 12:9, 10 uwacu nia ‘etimo kumeno pi bero mwa.’

14 Keth wii i kum juk ma jubemiyo iri, ento ungo i kum ayi ma jubemiye ko. Saa moko wacopo nwang’u nia juk ma jumiyo iwa utie ngo i ayi ma cuu. I andha, ng’atu m’ubemiyo juk ucikere nitimo kero kara juyii juk pare yot yot. (Gal. 6:1) Ento wa ju ma jubemiyo iwa juk lundo, ukwayu wan de watim kero wanen ponji ma wacopo nwang’u kud i jukne, kadok waparu nia nwang’u umito jumiye i ayi ma ber de. Wacopo penjara kumae: ‘Kadok ayi ma jumiyo ko ira juk ufoyo iya ngo de, nyo ponji moko mbe m’acopo nwang’u kud i jukne? Nyo acopo kadhu ngo kud iwi kosa pa ng’atu m’ubemiyo ira juk kara anwang’ kony i kum jukne?’ Ebibedo iwa lembe mi rieko tek wabesayu yo ma wanwang’ ko kony i kum juk moko ci ma jubemiyo iwa.​—Rie. 15:31.

w10-E 15/3 mba. 32 udu. 4

Mediri nigwoko ‘leng’o mir adunde’ i nindo maeni ma ciro tek

Jujai ubedhuro mac i kum jutic pa Mungu ma pol, gibeciro peko mi sente man twoyo ma tek. Lembene tie kud adwogi ma rac iwi adundegi bende. Kadok ubimo Daudi de ukadhu kud i lembe ma kumeno, eyero kumae: “Tipona ubevoc; Adundena ujung’ i iya.” (Zab. 143:4) Ang’o m’ukonye niciro i saa maeno? Eparu pi kite ma Mungu ukonyo ko dhanu pare man kite m’ebodho kogi. Enyamu i lembe iwi gin ma Yehova utimo pi nyinge ma dwong’. Daudi uketho wiye zoo i kum gin ma Yehova utimo. (Zab. 143:5) Wan bende ka wabemedara ninyamu i lembe iwi Jacwic mwa, iwi gin m’etimo iwa man m’ebemedere nitimo iwa, eno bikonyowa niciro peko ma wabenwang’ara ko.

w15-E 15/3 mba. 32 udu. 2

Nigamiri “kende kende i Rwoth,” nyo asu etie lembe ma kakare?

Saa moko in de icopo winjiri calu jagor Zaburi ma Daudi m’uyero kumae: “Dwok ira lembe pio pio, E Yehova; Tego para utundo i ajikine. Kud ikan ira weng’i.” (Zab. 143:5-7, 10) I saa ma kumeno, mii kare ma Wuru mi polo unyuth ko iri gin m’ekeco piri. Icopo timo kumeno nwang’u icuku bekoyo saa mi somo Lembe pare man mi paru kililli mandha i lembe m’ibesomone. E ibing’eyo lembang’ola pare man ibineno kite m’egam ekonyo ko dhanu pare con. Kan ibewinje, genogen peri bidoko tek i rieko ma junwang’u ka jubewore.

Lonyo mi tipo

it-2-E mba. 1151

Kwir

Kite ma jutiyo ko ku wecne i ayi mi lapor. Juporo ndra pa jatimrac man wec m’enyotho ko nying’ jumange ku kwir pa thwol ma negojo. (Zb 58:3, 4) Biblia uyero pi ju ma nyotho nying’ juwagi kumae: “Kwir p’urobi n’i the dend dhoggi.” Kwir p’urobi nwang’ere i the lake mi dend dhoge ma yo malu. (Zb 140:3; Rum 3:13) Leb dhanu de “pong’ bik kud adra ma negojo” ka jubetiyo kude pi niny tho nying’ ng’atini, niyero nying’, nimiyo ponji mi ndra man niyero wec ma timojo rac.​—Yak 3:8.

YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 144-146

“Jumutoro gi dhanu ma Mungu migi tie Yehova!”

w18.04 mba. 32 udu. 1-2

Penji Mi Jusom

1. Lembe m’i verse mir 12 nitundo i 15. Ubenen nia mugisa ma juweco pigi i verse mir 12 nitundo i 14 utie ni weg bedopwe, niwacu dhanu ma gibekwayu nia ‘jubodhgi man julargi’ kud i the cing’ jutimrac (verse mir 11). Paru ma rom eno nwang’ere bende i verse mir 15, kaka ma juyero i iye wang’ ario nia dhanu ma rom, niwacu “dhanu ma Mungu migi en e Yehova” gitie “jumutoro.”

2. Paru maeno urombo ku mi giragora mange mi Biblia m’uweco pi mugisa ma Mungu ung’olo ni dhanu pare ma gigwoko bedoleng’ migi ire. Zaburi maeni ubenyutho genogen ma Daudi ubedo ko nia i ng’ey ma Mungu bibodho thek mir Israel kud i the cing’ judhoggi, ebipoko mugisa iwi dhanu pare; e gibikwo kud anyong’a man gibikoso ngo piny moko. (Law. 26: 9, 10; Poy. 7: 13; Zab. 128:1-6) Ku lapor, Poy mi Cik 28:4 uyero kumae: “Mugisa bikwanyu kodhi m’i ii, ku nying’ mi ng’om peri, ku kodhi mi lim peri, ku nyai mi dhiang’ peri, ku nyithindh udul rombe peri.” De andha, i the bimobim pa Suleman ma wod Daudi, nyithindho mir Israel gikwo kud anyong’a ma yawe mbe man gikwo i lonyo, lembe ma nwang’u fodi utimere ngo igi i wang’e. M’umedo maeno, kit kwo ma dhanu gikwo ko i the bimobim pa Suleman ubino nyutho i ayi moko ma nok kite ma dhanu bikwo ko i the bimobim pa Masiya.​—1 Ub. 4: 20, 21; Zab. 72: 1-20.

w22.10 mba. 28 udu. 16-17

Gwok genogen peri ubed ma tek

16 Genogen mwa mi kwo ma rondo ku rondo utie giramiya ma pire tek lee m’uai i bang’ Mungu. Wabekuro kud ava lembe ma ber ma bitimere i nindo m’ubino, kum cwinywa tek nia ebitimere andha. Genogen ubedo iwa ve nanga, ebeketho waciro peko, wacungo ma tek i wang’ ragedo, man kadok i wang’ tho bende. Ebedo iwa ve sabu, ebegwoko paru mwa kara wakoc ku gin ma rac, man wamok i kum gin ma ber. Genogen mwa m’ujengere iwi Biblia ketho wacoro ceng’ini ku Mungu, man enyutho mer ma dit ma Mungu umaru kowa. Wanwang’u bero lee dit ka wabegwoko genogen mwa ubed ma tek.

17 I baruwa ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jurumi, emiyo tielocwiny ma e: “Anyong’a negwu i genogen.” (Rum. 12:12) Paulo ubino kud anyong’a dre, pilembe cwinye bedo tek nia kan egwoko bedoleng’ pare, ebinwang’u kwo ma rondo ku rondo i polo. Wan de anyong’a copo negowa i genogen, pilembe cwinywa tek nia Yehova bipong’o lembang’ola pare. Jagor Zaburi ukiewo kumae: “Ng’atu . . . ma genogen pare ni i Yehova Mungu pare,” m’e Mungu ma “gwoko lemandha mi nja, . . . en e jamutoro.”​—Zab. 146:5, 6.

w18.01 mba. 26 udu. 19-20

Kit mer ma nenedi ma miyo mutoro mandha?

19 Ng’om pa Sitani uketho dhanu udaru sendiri pi oro ma romo 6000. I nindo maeni mi kajikceng’, ng’ombe upong’ ku dhanu ma dieng’ pigi gigi, m’umaru sente hai man ma dieng’ akeca pir anyong’a nikadhu ma gidieng’ ko pi Mungu. Dhanune giparu kwa iwi piny ma gicopo nwang’u, man giketho ava migi ni lembe ma kwong’a i kwo migi. I andha kit dhanu maeno gicopo bedo ngo jumutoro! Re tung’ ku maeno, Biblia uyero nia, “ng’atu m’ubedo ku Mungu pa Yakobo ni kony pare en e jamutoro, ma genogen pare ni i Yehova Mungu pare.”​—Zab. 146:5.

20 Dhanu m’ubetimo ni Yehova gimare andhandha, man kubang’ oro jumange de dupa gitundo ning’eyo Yehova man nimare. Eno ubenyutho kamaleng’ nia Ker pa Mungu ubebimo, man ceng’ini eni ebikelo iwa mugisa ma yawe mbe! Ka wabetimo lembe ma Yehova ubekwayu i bang’wa, anyong’a nege, man wan bende wabedo kud anyong’a mandha. Dhanu ceke m’umaru Yehova gibibedo ku mutoro rondo ku rondo! I thiwiwec m’ulubo, wabing’iyo i kura moko ma reco ma ng’atini nyutho kan emarere gire nikadhu mukero. I ng’eye wabineno tung’ tung’ m’utie i kind kura maeno, ku kite ma beco ma dhanu pa Yehova gitie ko.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 111 udu. 9

Ley

Biblia ubeponjo nia dhanu gikwo ku giracwiya ma tego migi nok i ayi m’atira man gibed ku ngisi i kumgi. Ku lemandha, Yehova ngi uyero nia epong’o yeny migi ku mer man edieng’ pi bedomoth migi. (Rie 12:10; Zb 145:15, 16) Cik pa Musa ugam ukwayu nia jugwok ley cuu. Ka junwang’u ley pa ng’atu moko urwinyo, ubed ukwayu judwoke i bang’ won m’umbe nimiyo ret i kume; ka junwang’u ter udiye ke, ubed ukwayere nia jugony terne kud i kume. (Ai 23:4, 5) Ugam ukwayu jutii kugi calu jubetiyo ku dhanu kinde ma jubetimo kugi tic. (Poy 22:10; 25:4) Gin de gibed giyom i ceng’ Sabatu calu dhanu. (Ai 20:10; 23:12; Poy 5:14) Leyne ma copo timo dhanu rac ke jubed jugwokogi cuu kunoke jubed junego cen. (Tha 9:5; Ai 21:28, 29) Ugam ukwerere niketho kit ley moko unyol ku kit ley mange.​—Law 19:19.

YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 147-150

Watie ku thelembe dupa mi paku Yah

w17.07 mba. 18 udu. 5-6

“Wupak Yah!”​—Pirang’o?

5 Yehova umiyo jukocwiny ni thek mir Israel, kende kende ngo i ungu ento ni ng’atuman acel acel m’i kindgi. Ebetimo lembe ma rom eno tin bende. Jagor Zaburi ukiewo pi Mungu kumae: “Ekeyo ju m’adundegi tur; Eriwo wang’ rem migi.” (Zab. 147:3) Yehova dieng’ ku dhanu ma gibenwang’iri ku peko, ebed peko ma nen kadi mi kite ma gibewinjiri ko. Tin, Yehova utie kud ava ma lee mi juko cwinywa man mi keyo wang’ rem ma n’i adundewa. (Zab. 34:18; Isa. 57:15) Emiyo iwa rieko man tego kara wanyegi ku peko ma wabenwang’ara ko.​—Yak. 1:5.

6 Jagor Zaburi ung’ayu wang’e malu i kor polo uketho eyero nia Yehova ‘kwanu wend nyikaluku’ man “elwong’ogi ceke ku nying’gi.” (Zab. 147:4) Pirang’o eloko wec udok i kum giracwiya mi kor polo? Kepar lembe ma e: Jagor Zaburi ubino ku copo mi neno nyikaluku ku wang’e ento eng’eyo ngo wendgi ma tap. Kubang’ oro m’ubekadhu, wend nyikaluku ma waneno ku wang’wa umedere i kadhiri ma lee dit. Jumoko giparu nia i galaksi mi voie Lactée kende ci junwang’u nyikaluku ma tundo bilioni swa. Wend galaksi ceke copo kadhu thrilioni swa! Iwa wa dhanu, wend nyikaluku kwanere ngo! Ento Jacwic caku nying’gi ceke. Eno nyutho nia nyakalukuman utie segi i wang’ Yehova. (1Kor. 15:41) Ka dong’ giracwiya pare ma dhanu ma n’iwi ng’om e ke? Mungu m’ung’eyo kaka ma nyakalukuman n’i iye, ung’eyo in bende; eng’eyo tap tap kaka ma ibenweng’iri i iye, kite m’ibewinjiri ko, man eng’eyo bende tap tap gin m’itie ku yenyne ke i saane!

w17.07 mba. 18 udu. 7

“Wupak Yah!”​—Pirang’o?

7 Yehova dieng’ ungo adieng’a kende piri ento ekethere kakeri man etie ku copo mi konyi kud i peko m’ibekadhu kud i iye. (Som Zaburi 147:5.) Icopo nwang’u nia lembe m’ibekadhu kud i iye man peko peri utie lee ma cirere ngo. Mungu ung’eyo mupaka peri man ‘epoy nia in utur.’ (Zab. 103:14) Calu ma waleng’ ungo, wadwogo kendo kendo iwi kosa ma rom. Can negowa lee ka dhogwa ukier, ka wadwogo kendo kendo iwi kosa ma rom man ka watie ku kumira i kum piny mi jumange! Yehova umbe ku kit timo maeno; re ayi m’enyang’ ko kudwa porere ngo man jucopo nyang’ i iye ngo!​—Isa. 40:28.

w17.07 mba. 21 udu. 18

“Wupak Yah!”​—Pirang’o?

18 Jagor Zaburi ugam ung’eyo kite ma dhanu pa Mungu gibino ko segi. Gin kendgi re ma gibino thek ma Mungu umiyo igi “lembe” pare ku “telowic pare man lembapoka pare.” (Som Zaburi 147:19, 20.) Tin watie jumugisa pilembe iwi ng’om zoo wan kendwa re ma wabelwong’ara ku nying’ Mungu. Ning’eyo Yehova man nitiyo ku lembe pare uketho watie ku winjiri ma segi kude. Calu jagor Zaburi mi 147, wan de watie ku thelembe ma beco mi kok nia “Wupak Yah!” man mi miyo amora i kum jumange bende kara gipake.

Lonyo mi tipo

it-1-E mba. 316

Winyo

Jagor Zaburi ulwong’o “winyo” bende gibin gipak Yehova. (Zb 148:1, 10) Winyo gipake nikum ayi migi man kite ma gicwiyiri ko. Winyo acel kende ci copo bedo kud ukondo ma niai 1000 nikadhu 20000. I ukondoneman uroko man yuke mange dak swa utwi niai kud i iye m’urokone; yuke maeno kindgi ukadere akada man i kum acel junwang’u yuke mange ma ng’ili ng’ili dak swa m’ubed uthum ku ng’ili ler m’udiko kindgi. Ukondo acel mir akuru ma bor pare santimetre 15 utie ku yuke elufu swa man yukene utie ku ng’ili yuke milioni swa. Kite ma jucwiyo ko vomb winyo man kume i ayi ma wang’u ijo man kite ma vombene tiyo ko usagu bor dit vomb avion ma kawoni. Winyo bedo yot pilembe i cogogi uroko man piny moko mbe m’uculo igi. Pieno re m’uketho kadok nwang’u vomb winjnam ma nyinge frégate tundo metre 2 kan eyaru igi de, re cogo mi vombe arione zoo utie kende kende grama 110. I cogo mi vomb winyo moko ma gituk lir lir, junwang’u ler m’ukadere man ma bemiyo tego i igi tap calu cuma ma tielo the vomb avion.

YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 1

Aradu, wubiwinjo ng’a?

w17.11 mba. 29 udu. 16-17

Kud iwek gin moko ceri ku nwang’u sukulia

16 Saa moko nyo itie aradu, man ibeparu nia junyodo peri gibenyang’ kudi ngo kunoke gibedii akeca. Lembuno romo nyayu ng’eicwiny i ii man ecopo ketho ibed ku jiji nitimo ni Yehova. Re ng’ey nia kan iweko Yehova, ibinwang’u nia kara ng’atu moko mbe acel de i ng’om maeni m’umeri calu ma junyodo peri man jurimbi gimeri ko i cokiri.

17 Kepar lembe ma e: Ka nwang’u junyodo peri gibed gimiyo iri ngo twiny, nwang’u icopo ng’eyo nenedi nia gibedieng’ piri? (Juebrania 12:8) I andha, gitie leng’ ungo, pieno ayi ma gibemiyo ko iri twiny copo ninyayu ng’eicwiny i ii. Ento kud iketh wii i kum ayi ma gibemiyo ko iri twinyne. Tung’ ku maeno, pim ninyang’ nia pirang’o gibemiyo iri twiny man gibeweco iri kumeno. Bed yo man kud ipim niloko dhogi kugi. Lembe pa Mungu uwacu kumae: ‘Ng’atu ma cero lembe pare, en e won ng’eyong’ec; man ng’atu ma cwinye kwiyo, en e won ng’eyothelembe.’ (Lembrieko 17:27) Keth ebed iri ni lembakeca nibedo ng’atu m’uteng’ini ma jolo juk, man ma nwang’u ponji i kum jukne m’umbe nidieng’ i kum ayi ma jumiye ko. (Lembrieko 1:8) Wii kud uwil nia etie mugisa ma dit nibedo ku junyodo ma gimaru Yehova. Gibemito gikonyi kara ikwo rondo ku rondo.

w05-E 15/2 mba. 19-20 udu. 11-12

Wagwoku nyingwa ma watie ko Jukristu

11 Say ninyayu anyong’a i Mungu, ento i dhanu ngo. Wabed wamaru nibedo i kind dhanu kara jung’eywa. Wan ceke watie ku yeny mi jurimo pilembe giketho wawinjara ma ber. I saa mir aradu man kadok kinde ma oro mwa ulwar, mac m’adinwa gibedhuro i kumwa copo bedo ku tego ma lee man copo royo i iwa pidoic mi kwanyu kit kwo mi jumange kunoke mi nyayu anyong’a i igi. Ento jurimbwa kunoke adinwa giyenyo dieng’ ungo ku yeny mwa saa ceke. Wang’ mapol gimito judikiri kugi kinde ma gibetimo lembe ma reco. (Lembrieko 1:11-19) Tekene Jakristu moko uweko aradu wadi gidiye nitimo lembe ma rac, wang’ ma pol edoko won umbili. (Zaburi 26:4) Jakwenda Paulo umiyo cimowang’ ma e: “Kud wuporuru ku dhano mi ngom maeni.” (Jurumi 12:2, Biblia Maleng’ ku dhu Alur) Yehova miyo iwa tego ma watie ku yenyne kara wacerara i wang’ mac ma dhanu ma woko gibedhuro i kumwa.​—Juebrania 13:6.

12 Ka dhanu ma woko gibedhuro mac i kumwa kara wanyoth nyingwa ma watie ko Jukristu, pire tie tek nipoy nia gwoko bedoleng’ mwa ni Mungu utie gin ma pire tek nisagu paru mi dhanu kunoke kit lembe moko m’udaru nyay i kindgi. Wec ma nwang’ere i Ai 23:2 utie ku cik mir ukungu ma bodho kwo; eyero kumae: “Kud ilub tok udul dhanu pi nitimo lembe ma rac.” Kinde ma Juisrael ma pol gibedo ku jiji i copo ma Yehova tie ko mi pong’o lembang’ola pare, Kaleb ukwero anang’a nilubo tok lwak. Cwinye ubino tek nia lembang’ola pa Mungu utie lembe ma jugeno, man yiyoyic parene umiyo ire mugisa ma lee. (Wel 13:30; Yocuwa 14:6-11) Nyo itie ayika niceriri i wang’ mac ma dhanu ubedhuro i kumi kara igwok winjiri peri ku Yehova?

Lonyo mi tipo

w22.10 mba. 21 udu. 6, 11

Rieko mandha ubekok

6 Dhanu dupa culo ithgi kara kud giwinj rieko mandha ‘m’ubekok ma tek i gengi.’ Nimakere ku Biblia, kwond dhanu utie adek m’ubekwero niwinjo rieko mandha: “Ju ma cobo,” “jucac,” man “jukusegu.” (Som Lembrieko 1:22-25.) Wakenen cuu gin m’uketho dhanu eno gibekwero rieko m’uai i bang’ Mungu, man wanen bende ayi ma wacopo koc ko kugi

11 Kwond dhanu mir adek ma gikwero niwinjo rieko mandha utie “jukusegu.” Gi jukusegu pilembe gikwero nikwo nimakere ku cik mi kurajo pa Mungu. Gitimo migi gin ma gineno nia tie cuu i wang’gi gigi. (Rie. 12:15) Dhanu ma kumeno gikwero Yehova ma tie Acaki mi rieko. (Zab. 53:1) Ka wanwang’ugi i tic mi lembanyong’a, gicayuwa ku rac pilembe ya wabeworo cik mir ukungu mi Biblia; kunke gimbe ku gin moko ma ber acel de ma giromo miyo iwa. Biblia uwacu kumae: “Rieko ni malu hai ni jakasegu: Eyabu dhoge ngo i dhugang’.” (Rie. 24:7) Jakasegu umbe ku juk moko ma cuu mi rieko m’ecopo miyo. Eno re m’uketho Yehova ubemiyo iwa cimowang’ ma e: “Ai woko kud i vut ng’atu ma kite mbe”!​—Rie. 14:7.

YENGA MI NINDO 24, DWI MIR 2–NINDO 2, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU LEMBRIEKO 2

Pirang’o ukwayu ibed itim ponji peri ma segi aketha cwinyi?

w22.08 mba. 18 udu. 16

‘Mediri niwotho i lemandha’

16 Tie ngo dhanu zoo re m’umaru nisomo man niponjo piny. Ento Yehova ubemito wamedara ‘niyenyo’ kara wanyang’ cuu i lemandha. (Som Lembrieko 2:4-6.) Tek wabeii nitimo kumeno, wanwang’u berone kokoro. Umego Corey uwacu nia kan ebesomo Biblia, eketho wiye i kum verse acel i wang’ nikadhu iwi mange. Ekoro kumae: “Asomo korolembe mi thereman, asomo verse mange ceke m’utie ku winjiri kude, man atimo sayusac. . . . Bodho maeno konya ning’eyo lembe dupa!” Nik’ebed wabetiyo ku bodho maeno kunoke ngo de, wanyutho nia lemandha pire tek iwa nwang’u wabekoyo saa man wabeii niponjo lemandhane.​—Zab. 1:1-3.

w22.10 mba. 19 udu. 3-4

Rieko mandha ubekok

3 Rieko utie copo ma jutiyo ko ku gin ma jung’eyo pi nimaku yub ma cuu. Ento rieko mandha utie ngo eno kende. Biblia uwacu nia “lworo Yehova en e thekri mi rieko; man ng’eyong’ec pa Ng’atu Maleng’ en e ng’eyothelembe.” (Rie. 9:10) Pieno, ka watie ku yub ma pire tek m’umito wamaki, wacikara niketho paru pa Yehova, niwacu “ng’eyong’ec pa Ng’atu Maleng’” re m’ubed iwa ni ukungu mi yub mwa. Wacopo timo lembuno nwang’u wabeponjo Biblia man girasoma mwa mange. Wabinyutho rieko mandha nwang’u wabetimo kumeno.​—Rie. 2:5-7.

4 Ng’atu ma copo miyo iwa rieko mandha utie Yehova kende. (Rum. 16:27) Pirang’o wabeyero kumeno? Mi kwong’o, calu etie Jacwic, en re m’etie ku ng’eyong’ec man nyang’ m’ajikine mbe iwi piny m’ecwiyo. (Zab. 104:24) Mir ario, lembe ceke ma Yehova timo nyutho rieko. (Rum. 11:33) Mir adek, Juk mi rieko pa Yehova miyo bero saa ceke ni ju m’ubetiyo kude. (Rie. 2:10-12) Ka wamito wabed ku rieko mandha, ukwayu wajol lemandha mir ukungu maeno man wawek gitel wiwa i yub ma wabemaku man wi timo mwa.

w16.09-E mba. 23 udu. 2-3

Aradu, wudwok yiyoyic mwu tek

2 Kan itie aradu ma jatic pa Yehova kunoke fodi ibeponjo lembe aponja i wiye, nyo ibed inweng’iri saa moko i wang’ peko ma jumange gibediyi ko nia iyii lembe ma dhanu ma dupa uyiyo, calu ve niyiyo nia piny ulokere aloka kakare niyiyo nia Jacwic ucwiyogi en? Ka kumeno, lembe moko tie m’icopo timo pi nitielo yiyoyic peri man nigwoke ebed tek. Lembene acel ma “bigwoki” utie nitiyo ku copo mi paru i lembe ma Mungu umiyo iri. Ebigwoki i kum rieko mi ng’om maeni ma copo nyotho yiyoyic peri.​—Som Lembrieko 2:10-12.

3 Yiyoyic mandha ujengere iwi ng’eyong’ec ma tap iwi Mungu. (1 Tim. 2:4) Dong’ kan ibesomo Lembe pa Mungu man girasoma mwa ma tung’ tung’, kud ibed ikadh kud i wiye nyamalu malu. Tii ku copo peri mi paru i lembe kara ‘inyang’ i thelembe’ mi gin m’ibesomo. (Mat. 13:23) Wakenen kite ma nitimo kumeno copo konyi ko nidwoko yiyoyic peri tek i thiwiwec m’utie ku “giranyutha ma piemere ngo,” niwacu nibedo ku yiyoyic i Mungu ma Jacwic man i Biblia.​—Ebr. 11:1.

Lonyo mi tipo

bhs wic mir 19 udu. 10

Mediri Nibedo Ceng’ni Ku Yehova

10 Girang’o m’utundo nikonyi kara idok jarimb Yehova? Nikadhu kud i ponji mi Biblia, itundo ning’eyo Yehova akeca man mer peri i bang’e ugam umedere. Mer maeno tie ve mac m’ibemito nia kud utho. Kara mac umedere niliel, ukwayu nimedo yen i wang’e; kumeno bende, kara mer mwu wuku Yehova umedere nibedo ma tek, ukwayu imediri niponjo lembe i wiye.​—Lembrieko 2:1-5.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini