Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 11
gLONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU WER PA SULEMAN 1-2
Kpawa mi mer ma jik ungo
w15-E 15/1 mba. 30 udu. 9-10
Nyo mer ma jik ungo utie andha?
9 Gamiri utie ngo kende kende macikara kunoke winjiri moko kumeni ma mer umbe i iye. I andha, mer utie gin ma pire tek lee i gamiri mi Jukristu. Re etie kit mer ma nenedi? Nyo etie mer ma sayu ngo bero pare kende calu ma Biblia ponjo? (1 Yohana 4:8) Nyo etie mer mi wat ma juruot nyutho i kindgi? Nyo etie mer ma tek ma diko jurimo mandha? (Yohana 11:3) Kunoke nyo etie mer m’i kind nico ku dhaku? (Rie. 5:15-20) Mer mandha man ma jik ungo m’i kind ju m’ugamiri ucoko gino kpo. Man ng’atini nwang’u nia jumare nwang’u jubenyutho ire nia jumare. Pieno, pire tek lee nia ju m’ugamiri kud giwek lembe ma kubang’ ceng’ ucergi ku nyutho mer i kindgi; eno biketho gamiri migi bicungo ma tek man gibikwo kud anyong’a. I suru ma jurunyodo re ma ng’iyo nico kunoke dhaku ni nyathin migi, ebedo yot ungo ning’eyiri i wang’ nindo mi nyom. E dong’ kara gikwo ma ber i gamiri migi, ukwayu ng’atuman ubed uyer ni wadi nia emare.
10 Tek ju m’ugamiri ginyutho mer i kindgi, eno miyo bero mange. Ubimo Suleman uyero nia ebimiyo “jamruko mi mola ma kwar ma juruko ku mola ma tar” ni Nyaculami. Eyunge, m’eyero ko ire nia e “leng’ calu dwi m’ugudo, [e] tetete calu der ceng’.” (Wer. 1:9-11; 6:10) Ento nyakune umedere nimaru jakwac pare ku cwinye acel. Ang’o m’ukonye kara emare asu kadok gini karacelo ngo? Enyutho iwa gin m’ukonye. (Som Wer pa Suleman 1:2, 3.) Ebed epoy pir ayi ma jakwac pare ‘nyutho ko mer.’ Eyero nia ayi m’enyutho ko merne “tie ber ma sagu pigulok” ma nyayu anyong’a i adunde, man nia nyinge tie “ve ng’wic mo ma ng’ar ma jukonjo” i wijo. (Zab. 23:5; 104:15) Eyo, tek nico ku dhaku pare gibepoy pir ayi ma ginyutho ko mer i kindgi, eno romo medo mer m’i kindgi ameda. Dong’ pire tie tek lee dit nia ju m’ugamiri ginyuth mer i kindgi thiri thiri.
Lonyo mi tipo
w15-E 15/1 mba. 31 udu. 11
Nyo mer ma jik ungo utie andha?
11 Wer pa Suleman umiyo bende ponji ni Jukristu ma jumusuma, asagane ni ng’atu m’ubesayu ng’atu m’ecopo gamu kunoke m’ecopo giero. Cwiny Nyaculami ugoyo ngo nya thuthuthu de i kum Suleman. Eketho jumanyir mi Yeruzalem gikwong’o ire kwong’ bu nia ‘gibipimo ngo nicewo kadi nitugo mer i iye nitundo m’ebimito en gire.’ (Wer. 2:7; 3:5) Pirang’o etimo kumeno? Pilembe etie ber ungo nimaru nyaku kunoke nico moko ci m’utundo. Pieno, etie lembe mi rieko nia Jakristu m’ubemito gamu kunoke m’ubemito giero utwii cwinye nitundo m’ebinwang’u ng’atu m’ebimaru andhandha.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU WER PA SULEMAN 3-5
Leng’o ma pire tek lee
w15-E 15/1 mba. 30 udu. 8
Nyo mer ma jik ungo utie andha?
8 Jakwac ku nyaramara pare gibed gipakiri, ento gibed giweco ngo kende kende pi leng’o ma yo woko. Ku lapor, kenen lembe ma jakwac uyero pir ayi ma Nyaculami pare weco ko. (Som Wer pa Suleman 4:7, 11.) Eyero nia ‘dend dhoge cwiro pedokic.’ Pirang’o? Pilembe pedokic lim lim man e mit nisagu miyokic. Eyero bende nia ‘miyokic ku cak ni the lebe,’ pi ninyutho nia wec pare tie mit man ber calu miyokic man cak. Ubenen kamaleng’ nia kinde ma jakwac uyero ni Nyaculami nia ‘en zoo e leng’, . . . man mulima moko de mbe i kume,’ ebino weco ngo kende kende pi leng’o ma yo woko.
w00-E 1/11 mba. 11 udu. 17
Ayi ma Mungu neno ko kura ma ber
17 Ng’atu mir adek m’ugwoko bedoleng’ pare ubino Nyaculami. Calu m’ebino nyaku ma leng’, egamu cwiny jalawobi moko ma jakwac, man bende cwiny Suleman m’ubimo ma jalonyo mir Israel. I kpawa ma mit ma jukoro i Wer pa Suleman, Nyaculami ugwokere, uketho dhanu ceke m’i ng’ete ubed uwore. Kadok ekwero Suleman de, Mungu uketho ekiewo kpawa pa nyakune. Calu ebino ku kura ma ber, jakwac m’emaru de uwore. Eno re m’uketho eyero nia Nyaculami utie ve “podho ma jugoyo gang’ i kume.” (Wer pa Suleman 4:12) I Israel ma yang’ con, i podho ma beco jubed junwang’u kwond dek ma col dupa, thiwe ma ng’wicgi ng’ar, man yen ma dongo. Jubed jutwodo kum podho ma kumeno ku gang’ mi yen kunoke m’agiera ma jutielo dhoge atiela. (Isaya 5:5) Ni jakwac, kura ma ber man leng’o pa Nyaculami ubino ve podho maeno ma leng’o pare tie segi. Ebino ku kura ma ber i lembe ceke. Egwokere pi ninyutho mer pare ni ng’atu ma bigame kende.
g04-E 22/12 mba. 9 udu. 2-5
Kit leng’o ma pire tek nisagu
Nyo leng’o mir adunde copo telo jumange? Georgina m’udaru timo oro ma romo apar i gamiri ukoro kumae: “I kind oro maeno zoo, gin m’uketho amaru won ot para lee mandha utie nia eyero kwa lemandha; ewonda ngo. Lembe ma pire tek i kwo pare utie ninyayu anyong’a i Mungu. Eno uketho edieng’ pira man emara. Ekwanu kuda saa m’ebemaku yub man eketho anwang’u nia pira tie tek. Ang’eyo nia emara andha.”
Daniel m’ugamu dhaku i oro 1987 uyero kumae: “Dhaku para leng’ maa! E leng’ aleng’a kende ngo, ento kura pare uketho amare dong’ magwei. Saa ceke edieng’ pi jumange man eketho giwinjiri ma ber. Etie ku kite ma beco m’ukwayu Jukristu gibed ko. Eno uketho nikwo kude utie lembe ma ber dit.”
Ukwayu ngo wakwany ba dhanu mi ng’om maeni ma jik kende kende iwi ayi ma junen ko yo woko. Wang’ey nia nibedo leng’ i ayi ma foyo i dhanu ceke utie lembe ma tek man ma copere ngo, man pire tek de ngo. Ento waromo cego kite ma beco ma copo medo leng’o mwa mir adunde. Biblia uyero kumae: “Leng’wang’ copo wondo wang’jo, man leng’o de kakare copo kadhu, ento jubipaku dhaku ma lworo Yehova.” Eyero bende kumae: “Dhaku ma leng’ m’ukwero rieko e calu gwilo mi mola ma kwar i um kul.”—Lembrieko 11:22; 31:30.
Lembe pa Mungu ubekwayuwa nia waruk asagane “ng’atu m’upondo mir adunde i ruko ma nyothere ngo mi cwiny mi bedoyo man mi molo, ma pire tek lee i wang’ Mungu.” (1 Pethro 3:4) Ku lemandha, leng’o mir adunde pire tek lee nisagu leng’o ma yo woko. Man dhanu ceke copo bedo ku leng’one.
Lonyo mi tipo
w06-E 15/11 mba. 18 udu. 4
Lembe ma dongo dongo mi Wer pa Suleman
2:7; 3:5— Pirang’o Nyaculami uketho jumanyir mi kal gikwong’o kwong’ “ku nying’ ruda man thil mi lum”? Ruda man thil utie ley ma leng’ man ma doro lee. Pieno, Nyaculami uketho jumanyir mi kal gikwong’ kwong’ ku nying’ piny ceke ma leng’ nia gibicewo ngo mer i iye.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU WER PA SULEMAN 6-8
Bed gang’kidi, dhugola re ngo
it –E “Wer pa Suleman” udu. 11
Wer pa Suleman
Ubenen nia Suleman uweko Nyaculami udok yo pagi. Saa m’umego pare ginene, gipenjo kumae: “Eca tie dhaku ma kani m’ubeidho kud i langa, m’ujeng’ i gok jamerne ca?” (Wer. 8:5a) Nwang’u umego pare ginyang’ ungo nia karaman nyamegi umaru jalawobi pare ku cwinye zoo kumeca. I kind oro m’i wang’e, acel m’i kind umego pare uyero pire kumae: “Watie ku nyamegwa moko ma nok, ma fodi thuno mbe i kore. Wabitimo ang’o pi nyamegwa nindo ma jubipenjo dwande pi ninyome?” (8:8) Umin ma kucelo udwoko kumae: “Kan etie gang’kidi, wabigiero kakur mi mola ma tar i wiye, kan etie dhugola, wabicike ku bau mi tido.” (8:9) Ento calu Nyaculami ucerere i wang’ abidhe ceke, anyong’a unege i kum podho pare mir ulok man emaru jalawobi pare ku cwinye zoo (8:6, 7, 11, 12), uketho eyero ma cwinye tek kumae: “An a gang’kidi, man thunona gi calu ot ma wiw. Pieno i wang’e adoko calu ng’atu m’unwang’u kwiyocwiny.”—8:10.
yp-E mba. 188 udu. 2
Nyo etie rac nitimo ribiri i wang’ gamiri?
Nigwokiri copo konyo bende aradu niuro matoke ma reco. Biblia ukoro pi nyaku moko m’ugwokere kadok nwang’u emaru jalawobi pare lee mandha. Eno uketho eyero ma cwinye tek kumae: “An a gang’kidi, man thunona gi calu ot ma wiw.” Ebino ngo calu ‘dhugola’ ma copo yabere yot yot ka jucwale. Kura pare ma ber uketho ecungo ma tek calu gang’kidi ma tek ma nimondo i iye utie yot ungo! Pieno julwong’e kakare nia nyaku “ma leng’,” man eyero pi jalawobi ma bigame kumae: “I wang’e adoko calu ng’atu m’unwang’u kwiyocwiny.” Kwiyocwiny mir adunde m’ebedo ko uketho gin ario zoo gikwo kud anyong’a.—Wer pa Suleman 6:9, 10; 8:9, 10.
yp2-E mba. 33
Lapor ma ber—Nyaculami
Nyaculami ugam ung’eyo nia ukwayu wiye kud unyothere ku lemmer. Eyero ni jurimbe kumae: “Wukwong’ ira nia wubipimo ngo nicewo kadi nitugo mer i iya, nitundo m’ebituk en gire.” Nyaculami ugam ung’eyo nia mar copo nyotho wiye yot yot. Ku lapor, enyang’ nia jumange copo dhuro mac i kume nia eyii ng’atu m’atira ngo. Kite m’ewinjere ko de copo ketho etimo ng’iyong’ic ma cuu ngo. Pieno ebedo ve “gang’kidi.”—Wer pa Suleman 8:4, 10.
Nyo in itie ku nen ma rom iwi mer calu Nyaculami? Nyo icopo tiyo ku rieko peri kakare niwinjo adundeni? (Lembrieko 2:10, 11) Saa moko, jumange romo dhuro mac i kumi nia imar nico kunoke nyaku moko ma ke fodi itie ngo ayika. In giri de icopo nyayu lembe i kumi. Ku lapor, saa m’ineno jalawobi ku nyaku moko gibewotho ma gimaku cing’gi, nyo inwang’u nia in de mito ibed ku jacingi moko kokoro? Nyo icopo maru ng’atu moko ci, kadok eworo ngo cik mir ukungu mi Biblia ma in iworo? Nyaculami ubino ng’atu m’uteng’ini i lembe m’uneno mer. In de icopo bedo ku nen ma rom ku pare!
Lonyo mi tipo
w15-E 15/1 mba. 29 udu. 3
Nyo mer ma jik ungo utie andha?
3 Som Wer pa Suleman 8:6. Pirang’o verse maeno uyero nia mer utie “lebmac pa Yah”? Mer mandha utie “lebmac pa Yah,” pilembe eai i bang’ Yehova. Ecwiyo dhanu i ayine ku copo mi nyutho mer. (Tha. 1:26, 27) Saa ma Mungu ukelo dhaku ma kwong’a ma Eva i bang’ nico ma kwong’a m’Adamu, wec m’uwok kud i dhug Adamu utie wec ma mit mi mer. M’umbe jiji, Eva unwang’u nia kindgi ceng’ini mandha kud Adamu ma ‘juwodhe kud i kume.’ (Tha. 2:21-23) Calu Yehova ucwiyo dhanu ku copo mi nyutho mer, ecopere ni nico ku dhaku pare nimariri ku mer ma nging’ nging’ man ma jik ungo.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ISAYA 1-2
Genogen ni ju ma “kier unuro”
ip-1-E mba. 14 udu. 8
Wego moko kud awiya pare ma jujai
8 Isaya umedo rwonglembe pare ni thek mi Yuda ku wec ma e ma kwiny: “Can iwi thek ma judubo, dhanu ma kier unuro, kodhi mi jutimrac, awiya m’ugondiri! Gidaru weko Yehova; giworo ngo Ng’atu ma Leng’ mir Israel; giloko ng’eygi ire.” (Isaya 1:4) Timo ma reco copo coko dhoge nitundo edoko ve ter ma pek ma nurojo. I rundi p’Abraham, Yehova uwacu nia dubo mi Sodoma ku Gomora “utie pek akeca.” (Thangambere 18:20) Dhanu mi Yuda de ginwang’iri i lembe ma rom eno, pilembe Isaya uyero nia gitie “dhanu ma kier unuro.” Elwong’ogi bende nia “kodhi mi jutimrac, awiya m’ugondiri.” Eyo, dhanu mi Yuda gitie ve awiya m’ujai. “Giloko ng’eygi” ni Weggi.
ip-1-E mba. 28-29 udu. 15-17
“Wayiku lembe udok atira”
15 I ng’eye Yehova uweco ku dwande ma ber man ku kisa. “‘Dong’ kawoni wubin, man wayiku lembe udok atira i kindwa,” Yehova wacu. “Kadok nwang’u dubo mwu kwar ngbo de, gibidoko tar calu pei; kadok nwang’u gi kwar ngbo calu rimo de, gibidoko tar calu yuk rombe’” (Isaya 1:18) Wang’ ma pol jubed junyang’ rac i wec ma jubekwayu kojo i verse maeni. Ku lapor, Biblia ma julwong’o The New English Bible uloko wecne nia, “Dong’ wakeyik lembe m’uwok i kindwa”—udok ubedo ve ubekwayu dhanu arione ceke gikewinjiri kara giyik lembe m’uwok i kindgi. Kumeno ngo! Yehova umbe ku kosa acel de, asagane ku dhanu maeno ma gi jujai man ma weg umbili. (Poi mi Cik 32:4, 5) Verse maeni unyutho ngo ayi ma wec ubemol ko dhok ku dhok i kind dhanu ario ma lembe uwok i kindgi, ento ebenyutho wec m’ukwayu juketh ko lembe uwoth atira. Etie ve Yehova ubeyabu kesi moko i dhu Israel.
16 I andha paru maeno romo dieng’o cwinyjo, ento Yehova utie Japoklembe ma won kisa man ma won ngisi ma lee. Copo pare mi weko iwa lembe porere ngo (Zaburi 86:5) En kende re m’eromo kabu dubo mi Juisrael ma tie “kwar ngbo” man eromo weyogi cen gidoko “tar calu pei.” Kadok dhanu ubetimo kero ma rukani, kadok gitim ang’o, kunoke gibemiyiri i kadhiri ma rukani, kadi giberwo nenedi de gicopo ngo niruco alama mi dubo. Kisa pa Yehova kende re ma romo lwoko dubo cen. Eweko dubone kende kende ka ng’atini ulubo lembe m’eketho, niwacu kan eloko cwinye kud adundene ceke.
17 Lemandha maeno pire tie tek lee uketho Yehova udwogo i wiye kendo i ayi mange, nia dubo ma “kwar ngbo calu rimo” ebidoko nyen man tar calu yuk rombe ma fodi jugoyo ngo rangi i kume. Yehova ubemito wang’ey nia en kende re m’etie Jawek dubo mandha; eweko kadok dubo ma pek, tekene enwang’u nia waloko cwinywa i andha ci. Dhanu ma ginwang’u nia etie tek niyiyo nia paru maeno utie lemandha nikum dubo ma gitimo, giromo somo lapor pa Manase. Etimo dubo ma dongo dit, ke pi oro ma dupa. Re asu eloko cwinye man Mungu uweko dubo pare. (2 Lemkei 33:9-16) Yehova ubemito nia dhanu ceke, uketho i iye ju ma gitimo dubo ma pek, ging’ey nia fodi saa utie pi ‘niyiko lembe udok atira’ kude.
Lonyo mi tipo
ip-1-E mba. 39 udu. 9
Ot pa Yehova udodere malu
9 I andha, tin eni dhanu pa Yehova gicokiri ngo iwi got moko ma tie kud hekalu ma jugiero ku kidi. Juroma gigam ginyotho hekalu pa Yehova m’ubino i Yeruzalem i oro 70 N.N.Y. M’umedo maeno, jakwenda Paulo unyutho kamaleng’ nia hekalu m’ubino i Yeruzalem man hema mi thier m’ular ubedo i wang’e ubino lanyuth. Gibino nyutho lemoko ma dit mi tipo, niwacu, “hema mandha ma Yehova re m’uguro ento dhanu ngo.” (Juebrania 8:2) Hema mi tipo maeno utie yub m’umakere kara watim thier ni Yehova, ma lembene ujengere iwi lam mi jamgony ma Yesu Kristu uthiero. (Juebrania 9:2-10, 23) Nimakere ku lembe maeno, “Got ma ot pa Yehova n’i wiye” ma juweco pire i Isaya 2:2 ubenyutho thier maleng’ pa Yehova m’udodere malu i rundi mwa eni. Ju ma gimaru thier mandhane gicokiri ngo i kabedo moko m’ung’eyere, ento gicokiri pi nitimo thier i acel.
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ISAYA 3-5
Yehova tie ku twero mi kwayu lembe lee i bang’wa
ip-1-E mba. 73-74 udu. 3-5
Can iwi ulok m’ukoso gwoko bedoleng’!
3 Kadok nwang’u Isaya uwero lembabola maeno ni juwinj pare kunoke ngo de, m’umbe jiji lembene utelo nen migi. Copere nia ju ma pol m’i kindgi ging’iyo ku tic mi pidho podho mir ulok, man lembe ma Isaya ubino korone ubino lembe ma ging’eyo cuu mandha. Tap calu ju ma furo ulok tin, weg podho mir ulok gipidho kodhi “m’alonda,” kunoke m’uteng’ini, “yend ulok ma kwar” niwacu ma jutong’o kud i kum jang yend ulok mange. Gipidho podho mir ulok “i ng’et ungulu got ma miyo,” kaka m’ecopo dongo i iye ma ber mandha.
4 Kara ulok ucek ma ber ekwayu kero ma lee. Isaya ukoro nia wone ‘giero ot ma wiw i dierene, man etong’o vur;’ eno tie tic ma tek man mi olo! Copere nia etiyo ku kidi ma dongo pi “giero ot ma wiw.” I rundi ma con, jukur gibed gitiyo ku ot ma wiw ma kumeno pi nigwoko cam kara kud jukwo ukwale man ni ley. Bende, egiero kidi ma dongo pi niketho mathutha ni podho mir ulok. (Isaya 5:5) Eno ubed ukonyo kara ng’om ma mboleo kud umol mananu.
5 Calu ma won podho mir ulok utimo tic ma tek pi nigwoko ulok pare, cwinye bedo tek nia ebicego nyinge. Ma nwang’u ebekure, etong’o vur mi biyo pigulokne. Nyo ulok parene ucek ve m’egeno? Ungo nyanok de, kum elund ecego kende kende nying ulok mi lum.
ip-1-E mba. 76 udu. 8-9
Can iwi ulok m’ukoso gwoko bedoleng’!
8 Isaya ulwong’o Yehova ma tie won podho mir ulok nia, “Jamerna.” (Isaya 5:1) Eweco pi Yehova i ayi maeni, kende kende pilembe ebino ku mer ma ceng’ini mandha kude. (Nen bende Yob 29:4; Zaburi 25:14.) Ento mer ma jabila umaru ko Mungu ukadhu ngo nyanok de mer ma Mungu unyutho ni “podho mir ulok” pare ma tie thek ‘m’epidho.’—Nen bende Ai 15:17; Zaburi 80:8, 9.
9 Yehova ugam “upidho” thek pare i ng’om mi Kanan man emiyo igi Cik ku telowic pare, m’ubedo igi calu gang’ kara gibed agwoka ni timo ma reco mi thek mange. (Ai 19:5, 6; Zaburi 147:19, 20; Juefeso 2:14) M’umedo maeno, Yehova umiyo igi jupoklembe, julam man jubila pi niponjogi. (2 Ubimo 17:13; Malaki 2:7; Tic mi Jukwenda 13:20) Ka jukelo lwiny i dhu Juisrael, Yehova miyo igi ju ma bodhogi. (Juebrania 11:32, 33) Yehova ugam upenjo dre kumae: “Nwang’u atim ang’o mange pi podho para mir ulok m’uweko gin ma dong’ adaru timo?”
w06-E 15/6 mba. 18 udu. 1
“Gwok ulok maeni”!
Isaya uporo “ot mir Israel” ku podho mir ulok ma nok nok ucaku cego “nying ulok mi lum,” kunoke “m’utop.” (Isaya 5:2, 7) Nying ulok mi lum utie thindho nisagu ma jupidho apidha man dege de nok, nyinge re ma bik i iye. Nying ulok mi lum copo wodho ngo pigulok man jucopo came de ngo; ebenyutho thek m’ugam ujai, ma nyinge m’ebed ecego ubino turocik kakare nicego bedopwe. Nyinge ma rac maeno m’ebecego ubino ngo kosa pa Jafur ulokne. Yehova utimo lembe ceke m’ecopo kara thek maeno uceg nyinge. Epenjo kumae: “Nwang’u atim ang’o mange pi podho para mir ulok m’uweko gin ma dong’ adaru timo?”—Isaya 5:4.
w06-E 15/6 mba. 18 udu. 2
“Gwok ulok maeni”!
Calu ma ulok mir Israel ubino cego ngo nyinge, Yehova ucimo wang’gi nia ebirwombo cen gang’ m’egiero pi nigwoko dhanu pare. Ebilwero ngo kum ulok pare mi lapor kadi ebicoko de ngo mboleo i there. Koth ma tokcen ma nwang’u bekonye de bicwii ngo man ucok ku lum ma rac re ma biume.—Isaya 5:5, 6.
Lonyo mi tipo
ip-1-E mba. 80 udu. 18-19
Can iwi ulok m’ukoso gwoko bedoleng’!
18 I Israel ma con, ng’om ceke ubino pa Yehova. Mungu ugam umiyo giralaga ni juruotman acel acel, ma gicopo pangu kunoke nijengo ento nilworo ngo “mi magwei.” (Lembe mi Julawi 25:23) Cik maeno ubed ucerojo nitiyo rac ku piny man niuro paru ma nia “eni tie ng’om para.” Ebed ekonyo bende kara juruot kud gipodh i can ma ngolo ngolo. Ento jumoko m’i Yuda gibed gituro Cik pa Mungu mir aka. Mika ukiewo kumae: “Giketho cwinygi i kum podho man gimayugi; bende i kum udi man gimayugi; givuro ng’atini ku ot pare, givuro ng’atini ku giralaga pare.” (Mika 2:2) Ento Lembrieko 20:21 umiyo cimowang’ ma e: “Giralaga ma junwang’u ku kwong’a nikum kethocwiny i kum piny bikonyo ngo i ajikine.”
19 Yehova ung’olo nia ebikabu cen jamcing’ ma dhanu maeno ma giweg kethocwiny hai i kum piny ginwang’u i yore m’atira ngo. ‘Ng’atu moko mbe ma bibedo’ i udi ma gimayu. Ng’om ma giceriri i wiye bicego piny ma hakine mbe magwei. Junyutho ngo kite m’alam maeni bipong’o ko man nindo ma tap m’ebipong’o i iye. Copere i thenge moko ebenyutho lembe ma bitimere kinde ma Juisrael gibicidho i ng’eca i Babeli.—Isaya 27:10.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ISAYA 6-8
“Anuti eni! Ora!”
ip-1-E mba. 93-94 udu. 13-14
Yehova Mungu n’i hekalu pare maleng’
13 Wakecik ithwa karacelo kud Isaya. “I ng’eye awinjo dwand Yehova ubepenjo kumae: “Abioro ng’a, man ng’a ma bicidho iwa?” E adwoko kumae: ‘Anuti eni! Ora!.’”(Isaya 6:8) Ubenen kamaleng’ nia Yehova upenjo penji kara Isaya re m’udwok wang’e; jabila mange unen ungo i ginmawokiwang’ne. M’umbe jiji, etie lwong’o ma Isaya unwang’u pi nibedo jaor pa Yehova. Re pirang’o Yehova upenjo nia, “ng’a ma bicidho iwa?” I ng’ey ma Yehova upenjo nia “abioro ng’a,” elund emedo nia “iwa” ma nyutho dhanu dupa; kakeni Yehova umedo ng’atu mange acel i kume. Etie ng’a? Nyo eno ubino ngo Wode ma kulong’, ma ing’eye udoko Yesu Kristu? I andha, de ni Wod ma rom eno re ma Yehova ugam uyero nia, “dong’ wacwii dhanu i ayiwa.” (Thangambere 1:26; Lembrieko 8:30, 31) Andha, Wod Yehova ma kulong’ n’i ng’ete i polo.—Yohana 1:14.
14 Isaya udwoko lembe m’umbe galu! Kadok ebibedo kit or ma nenedi de, edwoko ndhu ndhu kumae: “Anuti eni! Ora.” Epenjo de ngo sukulia m’ebinwang’u kan ebiyiyo tic ma jumiyo i kore. Pidoic pare mi bedo ayika utie lapor ma ber ni jutic pa Mungu ma tin eni ceke, ma ginwang’u tic mi ‘rweyo lembanyong’a mi Ker ni thek ceke’ (Matayo 24:14) Calu Isaya, gin de gimoko kikiki i kum tic ma jumiyo i korgi man ‘girweyo i ng’om zoo,’ kadok dhanu ma dupa ubejolo ngo rwonglembe migine de. Man gibemediri ku tije ku tegocwiny calu Isaya, ma ging’eyo nia ginwang’u rusa mi time kud i bang’ ng’atu ma Dit mandha.
ip-1-E mba. 95 udu. 15-16
Yehova Mungu n’i hekalu pare maleng’
15 Kawoni Yehova unyutho lemkwenda ma Isaya bitero man kite ma jubiwok jolo ko lembene, eyero kumae: “Cidhi man iyer ni dhanu maeni kumae: ‘Wubiwinjo lembe kendo kendo, ento wubinyang’ ungo; wubineno piny kendo kendo, ento wubinwang’u ngo ng’eyong’ec moko ci.’ Dwok adunde dhanu maeni nwang’, cul ithgi man mwon wang’gi, kara kud ginen piny ku wang’gi man kud giwinj lembe ku ithgi, kara adundegi kud unyang’ i lembe, gimaru dwogo ku ng’eygi man gimaru key.” (Isaya 6:9, 10) Nyo eno ubenyutho nia Isaya biweco ku ng’eicwiny, ebiweco m’umbe woro man m’umbe luro i lembe? Ungo nyanok de! Eno tie thek pagi Isaya ma dhe man enyang’ kugi cuu mandha. Ento wec pa Yehova ular unyutho kite ma dhanune gibijolo ko rwonglembe pare, kadok nwang’u Isaya uyere igi calu m’ukwayere de.
16 Kosa n’i bang’ dhanu maeno. Isaya biweco i bang’gi “kendo kendo,” ento gibijolo ngo rwonglembene man gibinyang’ de ngo. Ju ma pol m’i kindgi gibijai man gibiyiyo ngo, ebibedo ve gitie abinga man udhing’. Cidho ma Isaya bicidho ko i bang’gi wang’ dupa, binyutho nia ebeweko “dhanu maeni” ginyuth de gin gigi ku timo migi nia gibemito ngo ginyang’. Timo migine binyutho nia gitwiyo yo kara lembe pa Mungu ma Isaya ukelo igi kud umond i paru migi man i adundegi. Dhanu mi rundi ma tin de gitie kumeno! Dupa m’i kindgi gikwero niwinjo Jumulembe pa Yehova kinde ma giberweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu ma bibino.
ip-1-E mba. 99 udu. 23
Yehova Mungu n’i hekalu pare maleng’
23 Kinde ma Yesu udwogo iwi wec pa Isaya, emito nyutho nia lembilane ubepong’o i rundi pare. I zoone, dhanu mi rundi pare gibino kud adunde ma nwang’ ve dhanu mi rundi pa Isaya. Gidwokiri gigi ni abinga man udhing’ kara kud giwinj rwonglembe pare, e nyoth ugam ubino i wigi. (Matayo 23:35-38; 24:1, 2) Lembe maeno utimere kinde ma juaskari mi Roma ma Jatelwicne ubino Titus gicoro iwi Yeruzalem i oro 70 N.N.Y, man girwombo adhura kud hekalune de. Ento jumoko gigam giwinjo Yesu man gidoko julubne. Yesu uwacu nia ju maeno gi “jumutoro.” (Matayo 13:16-23, 51) Epoyogi nia kinde ma gibineno “juaskari gitieko Yeruzalem,” ukwayu “gicak ringo iwi got.” (Luka 21:20-22) Kumeno re ma “kodhi ma leng’” m’ugam unyutho yiyoyic man m’udoko ni thek mi tipo, niwacu “Israel pa Mungu,” uboth.—Jugalatia 6:16.
Lonyo mi tipo
w06-E 1/12 mba. 9 udu. 4
Lembe ma dongo dongo ma nwang’ere i buku pa Isaya—I
7:3, 4—Pirang’o Yehova ubodho Ahaz m’ubino ubimo ma raci? Jubim mi Siria man mir Israel gipangu nimayu ker cen kud i cing Ubimo Ahaz mi Yuda, man nidwoke i cing wod Tabel ma tie ubimo ma gicopo telo wiye ve ma gimaru; ng’atu maeno uai ungo i thekwaru pa Daudi. Ka nwang’u plan pa Wonabali maeno urombo, nwang’u lembariba mi Ker ma Mungu utimo ku Daudi ubecijik. Yehova ubodho Ahaz kara egwok thekwaru ma “Jadit ma wijo mi kwiyocwiny” ma jung’olo pire biwok kud i iye.—Isaya 9:6.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ISAYA 9-10
Juewo pi “der ma dit”
ip-1-E mba. 125-126 udu. 16-17
Lembang’ola pa Jadit ma wijo mi kwiyocwiny
16 “I ng’eye” ma Isaya uewo pire, ubenyutho nindo ma Kristu utimo iye tic pare iwi ng’om. Galilaya re m’ubino kabedo ma Yesu ukwo i iye pi kare ma lee kinde m’ebino iwi ng’om. I adhura mi Galilaya re m’ecaku tic pare man ecaku twong’o nia, “Ker mi polo udhingo.” (Matayo 4:17) Bende i Galilaya re m’eponjo ponji pare ma wi got, eng’iyo jukwenda, etimo udu pare ma kwong’a man enyuthere ni julub ma romo 500 i ng’ey cer pare. (Matayo 5:1–7:27; 28:16-20; Marko 3:13, 14; Yohana 2:8-11; 1 Jukorintho 15:6) I ayi maeno re ma Yesu upong’o lembila ma Isaya uewo; eyungo “ng’om pa Zebulon ku ng’om pa Nafthali.” Ento Yesu ujigo ngo tic pare i bang’ dhanu mi Galilaya kendgi. Kinde ma Yesu urweyo lembanyong’a i kabedo ma tung’ tung’, ‘eyungo’ thek ceke mir Israel uketho i iye Yuda.
17 Kadong’ “lero ma dit” mi Galilaya ma Matayo uweco pire e ke? Lero maeno de utie lembe ma Isaya ular uewo pire. Ekiewo kumae: “Dhanu m’ubino wotho i mudho gineno der ma dit. Ju m’ubedo i ng’om mi mudho ma bii ke der ucarugi.” (Isaya 9:2) I rundi ma kwong’a N.N.Y., vupo mi jukafiri uumo wi der maeno. Judong dini mi juyahudi gilund gijebo lembe magwei, ma gimoko ko kikiki i kum suru migi, uketho ‘gidwoko lembe pa Mungu ni gin ma tije mbe.’ (Matayo 15:6) Gibed gisendo dhanu mi hali ma piny, man wi dhanune ujebere kum gibed gilubo “jutelwic m’abinga.” (Matayo 23:2-4, 16) Kinde ma Yesu ma Masiya utundo, dhanu ma pol ma mol wang’gi uyabere i ayi ma wang’u ijo. (Yohana 1:9, 12) Tic ma Yesu utimo iwi ng’om ku bero ma tije bikelo urombo ku “der ma dit” ma Isaya uweco pire.—Yohana 8:12.
ip-1-E mba. 126-128 udu. 18-19
Lembang’ola pa Jadit ma wijo mi kwiyocwiny
18 Dhanu m’ujolo der gibino ku thelembe dupa mi bedo kud anyong’a. Isaya umedo kumae: “Iketho thek unyay; iketho anyong’a pare umedere lee. Anyong’a ubenegogi i weng’i calu m’anyong’a nego ko dhanu i saa mi kayucam, calu ju m’ubepoko jambayeki kud anyong’a.” (Isaya 9:3) Tic mi lembanyong’a ma Yesu ku julub pare gitimo uketho dhanu m’adundegi tie ayika giwinjo lembe, man ginyutho nia gitie ayika nitimo thier ni Yehova ku tipo man lemandha. (Yohana 4:24) I the oro ang’wen ci, dhanu ma dupa ujolo yiyoyic mi Jukristu. Dhanu elufu adek (3000) ulimo batizo i ceng’ mi Pentekoste mi oro 33 N.N.Y. Nyanok i ng’eye ke, “wend jumaco udoko ma romo elufu abic (5000).” (Tic mi Jukwenda 2:41; 4:4) Kinde ma julub gibino nyutho der kud amora, “wend julub de uwotho medere lee mandha i Yeruzalem; udul julam ma lee bende gicaku woro yiyoyic.”—Tic mi Jukwenda 6:7.
19 Calu m’anyong’a nego dhanu i saa mi kayucam ma dit, kunoke calu m’anyong’a nego juaskari i saa mi poko jambayeki i nindo ma dit mir aloci, julub pa Yesu bende anyong’a unegogi pi mediri. (Tic mi Jukwenda 2:46, 47) I ng’eye, Yehova uketho der urieny i kind thek. (Tic mi Jukwenda 14:27) E dhanu mi thek ceke anyong’a unegogi, kum yo mi coro ceng’ini i vut Yehova uyabere igi.—Tic mi Jukwenda 13:48.
ip-1-E mba. 128-129 udu. 20-21
Lembang’ola pa Jadit ma wijo mi kwiyocwiny
20 Adwogi mi tic ma Masiya utimo utie pi nja, tap calu ma Isaya uyero: “Kum irungo i mberembere mi ter migi nziki nziki, uluth ma juberwadu ko gokgi, undoy pa jawitic, calu i rundi pa Midian.” (Isaya 9:4) Rundi dupa i wang’ Isaya, Jumidian gicamu gamba ku Jumoab kara giketh Juisrael upodh i dubo. (Wel 25:1-9, 14-18; 31:15, 16) I ng’eye, Jumidian usendo Juisrael pi oro abiro; gibed giloy i wigi ku lwiny, giyaku piny migi, man gikwalu cam m’i podho migi. (Jupoklembe 6:1-6) Ento Yehova utiyo ku Gideon ma jaratic pare pi niriemo jurumony mi Midian. I ng’ey “rundi pa Midian,” gin moko mbe m’unyutho nia dhanu pa Yehova gineno can kendo i the cing Jumidian. (Jupoklembe 6:7-16; 8:28) Ceng’ini eni, Yesu ma tie Gideon Ma dit, binyotho cen jukwor mi dhanu pa Yehova mi rundi mwa. (Lembanyutha 17:14; 19:11-21) Calu m’utimere “i rundi pa Midian,” aloci ma dit man ma tokcen bibedo nuti, ungo nikum tego mi dhanu ento nikum tego pa Yehova. (Jupoklembe 7:2-22) Dong’ dhanu pa Mungu bineno can kendo ngo i the mberembere mi masendi!
21 Thelembe mi giranyutha mi tego pa Mungu utie ngo pi nicwaku lwiny. Yesu m’ucer utie Jadit ma wijo mi kwiyocwiny. Kinde m’ebinyotho judegi pare, ebiketho kwiyocwiny pi nja. Isaya uwacu nia junyotho jamtic mi jurumony ceke ku mac, ewacu kumae: “Wara ceke mi juaskari ma yengo ng’om kinde ma giwotho man kendi ceke ma juvuko i rimo bidoko ni yenmac.” (Isaya 9:5) Jubiwinjo ngo kendo ba wara mi juaskari m’ubeyengo ng’om, kadi jubineno kendo ngo kum bongu ma kwicikwici mi juromony ma cwinygi tek i lwiny. Lwiny bithum mi magwei!—Zaburi 46:9.
Lonyo mi tipo
ip-1-E mba. 130 udu. 23-24
Lembang’ola pa Jadit ma wijo mi kwiyocwiny
23 Jamii juk utie ng’atu ma miyo juk, kunoke ma miyo paru. Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ebed emiyo juk ma wang’u ijo. Biblia uwacu nia, “dhanu uzungo lee mandha ayi m’eponjo ko.” (Matayo 7:28) Etie Jamii juk ma riek, ma won kisa, man enyang’ ku dhanu ma ber mandha. Juk pare jik ungo kende kende i kum cimowang’ kunoke iwi miyo matira. Wang’ ma pol, ebedo ponji man juk ma ku mer. Juk pa Yesu utie juk ma wang’u ijo pilembe saa ceke etie juk mi rieko, ma tap man ma jugeno. Jukne terojo i kwo ma rondo ku rondo ka jubetiyo kude.—Yohana 6:68.
24 Ka Yesu miyo juk ma beco, tie ngo kende kende pilembe nia eriek lee. Eyero kumae: “Gin m’abeponjo utie para ngo, ento utie pa Ng’atu m’uora.” (Yohana 7:16) Yehova re m’umiyo rieko ni Yesu, tap calu m’egam emiyo ni Suleman. (1 Ubimo 3:7-14; Matayo 12:42) Lapor pa Yesu ucikere nicwalu juponji i cokiri mi Jukristu niketho telowic ma gibemiyo ujengere saa ceke iwi Lembe pa Mungu.—Lembrieko 21:30.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ISAYA 11-13
Jubing’iyo Masiya nenedi?
ip-1-E mba. 159 udu. 4-5
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
4 Rundi ma dupa i wang’ Isaya, Juebrania m’ugoro Biblia giweco pi bino pa Masiya ma Jatelwic mandha ma Yehova bioro i Israel. (Thangambere 49:10; Poy mi Cik 18:18; Zaburi 118:22, 26) Nikadhu kud i bang’ Isaya, Yehova umedo lembe mange. Isaya ukiewo kumae: “Yen ma nyen biloth kud i cudho Yese, man niai kud i ulage yen ma nyen bicego nyinge.” (Isaya 11:1; nen bende Zaburi 132:11.) “Yen ma nyen” ubenyutho Masiya ma biai kud i thekwaru pa Yese nikadhu kud i bang’ Daudi ma wode ma juwiro ubed ni ubimo mir Israel. (1 Samwel 16:13; Yeremia 23:5; Lembanyutha 22:16) Kinde ma Masiya mandha bitundo, “yen ma nyen” m’uai kud i ot pa Daudi bicego nyinge ma ber.
5 Masiya ma jung’olo pire utie Yesu. Matayo ma jagor injili uwacu nia julwong’o Yesu nia “Janazarethi;” eno upong’o lembe ma jubila giewo. Copere eparu pi wec ma nwag’ere i Isaya 11:1. Julwong’o Yesu nia Janazarethi pilembe edongo i adhura mi Nazarethi, nying’ ma copere urombo ku wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko i Isaya 11:1 nia “yen ma nyen.”—Matayo 2:23, korolembe mi there; Luka 2:39, 40.
ip-1-E mba. 159 udu. 6
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
6 Masiya bibedo kit Ubimo ma nenedi? Nyo ebibedo calu ubimo mir Asiria ma kwiny man ma wiye tek m’unyotho ker mir Israel ma yo malu mi suru apari? Ungo. Isaya ukoro pi Masiya kumae: “Man tipo pa Yehova bibedo i wiye, tipo mi rieko man mi nyang’ i lembe, tipo mi juk man mi tego, tipo mi ng’eyong’ec man mi lworo Yehova; man anyong’a binege i kum lworo Yehova.” (Isaya 11:2, 3a) Juwiro Masiya ku mo ngo, ento ku tipo pa Mungu. Lembuno utimere kinde ma Yesu ubelimo batizo, tap saa ma Yohana ma Jababutisi uneno tipo ma leng’ pa Mungu uloro iwi Yesu calu akuru. (Luka 3:22) Tipo pa Yehova ‘ubino iwi’ Yesu; man Yesu unyutho lembene kinde m’etimo ku rieko, ku nyang’ i lembe, ku juk, ku tego, man ku ng’eyong’ec. Eno kite ma ber mire maa m’ukwayu ubimo ubed ko!
ip-1-E mba. 160 udu. 8
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
8 Lworo pa Yehova ma Masiya unyutho utie lworo ma kani? Ndiri pa Mungu nego ngo Yesu, man lworo nege ngo nia Mungu bipoko lembe i wiye. Ento Masiya nyutho lworo mi woro man mi mer ni Mungu. Ng’atu ma lworo Mungu bedo kud ava ‘mi timo lembe ma nyayu anyong’a i iye’ saa ceke, calu ma Yesu de utimo. (Yohana 8:29) Yesu unyutho nikadhu kud i wec man timo pare nia anyong’a mange mbe ma sagu wotho kubang’ ceng’ i lworo pa Yehova.
ip-1-E mba. 160 udu. 9
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
9 Isaya ular uewo lembe dupa iwi Masiya, eyero kumae: “Ebipoko ngo lembe nimakere ku gin ma wang’e bineno, kadi ebitwinyojo ngo kende kende calku gin ma ithe biwinjo.” (Isaya 11:3b) Ka in’i wang’ pido, nyo icopo maru ngo nia japoklembe peri ubed kit dhanu ma kumeno? Calu Masiya utie Japoklembe mi dhanu ceke, jucopo wondo wang’e ngo ku wec mi vupo, bodho mi wec, awiw kunoke lonyo. Eng’iyo ngbeng’ nia jubecwayu vupo man epoko ngo lembe nimakere ku nen mi wang’, ento eng’iyo “ng’atu m’upondo mir adunde.” (1 Pethro 3:4) Lapor ma ber ma Yesu uweko, utie lapor ma cuu ma dhanu ceke ma gitie ku rwom mi poko lembe i cokiri gicikiri nilubo.—1 Jukorintho 6:1-4.
ip-1-E mba. 161 udu. 11
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
11 Kinde ma julub pa Yesu gibino ku yeny mi juk, ejukogi i ayi m’umiyo igi kony ma ber nisagu; eno tie lapor ma ber mandha ni judong cokiri. I ng’ete ma kucelo lundo, ju ma gibetimo lembe ma reco, ukwayu ging’ey nia gibinwang’u pokolembe ma kwiny. Kinde ma nindo pa Mungu mi pokolembe mi ng’om maeni biromo, Masiya ‘bigoyo ng’om’ ku dwande mi dito, m’ebipoko ko lembe mi nyoth iwi ju ma reco ceke. (Zaburi 2:9; nen bende Lembanyutha 19:15.) Pieno, dhanu ma reco acel de mbe ma bidong’ pi nisendo dhanu m’ubekwo ku kwiyocwiny. (Zaburi 37:10, 11) Yesu bitwiyo piere ku bedopwe man gwokobedoleng’ pi nitimo lembuno.—Zaburi 45:3-7.
Lonyo mi tipo
ip-1-E mba. 165-166 udu. 16-18
Both man anyong’a i the bimobim pa Masiya
16 Thier ma leng’ unwang’ere i ariti wang’ ma kwong’a kinde ma Sitani utuc nicwalu Adamu giku Eva nijai ni Yehova. Tin bende Sitani ubemedere asu nicoro kind dhanu ma dupa bor ku Mungu. Ento Yehova biweko ngo nyanok de nia thier ma leng’ urwiny kud iwi ng’om; thier ma leng’ ketho Nyinge bed leng’. Bende, Mungu dieng’ pi ju m’ubetimo ire. Pieno, nikadhu kud i bang’ Isaya etimo lembang’ola ma wang’u ijo ma e: “I nindo maeca, ulag Yese bicungo ni ayi pi dhanu. Thek bilokiri i bang’e pi nisayu telowic, man kayom pare binwang’u dwong’.” (Isaya 11:10) Con i oro 537 W.N.Y., Yeruzalem m’utie adhura ma Daudi uketho ubed ni kabedo ma dit mir Israel, ubino kabedo ma jugam jucoko iye dong Juyahudi m’ulal ma gigwoko bedoleng’ migi pi nidwogo giero kendo hekalu.
17 Ento lembila uweco ngo kende kende iwi lembe maeno. Calu ma walar waneno, eweco iwi bimobim pa Masiya m’utie Jatela mandha mi dhanu mi thek ceke. Jakwenda Paulo udwogo iwi Isaya 11:10 pi ninyutho nia i nindo maeno, dhanu mi thek mange de bimondo i cokiri mi Jukristu. Kinde ma Paulo ubino kiewo wec mi verse maeni, edwogo iwi lok mi Biblia La Septante, ewacu kumae: “Isaya bende uyero kumae: ‘Ulag Yese biwok, man ebibimo iwi thek, e thek biketho genogen migi i wiye.’” (Jurumi 15:12) M’umedo maeno, lembilane uweco iwi lembe ma bipong’o rundi dupa i ng’eye, niwacu i rundi mwa eni, ma dhanu mi thek mange gibenyutho i iye mer ma gimaru ko Yehova, kinde ma gibetielo umego pa Masiya ma juwiro ku tipo.—Isaya 61:5-9; Matayo 25:31-40.
18 I pong’o mi lembila maeno i rundi mwa eni, “nindo maeca” ma Isaya uweco pire ucaku kinde ma juketho Masiya ni Ubimo iwi Ker pa Mungu ma nwang’ere i polo i oro 1914. (Luka 21:10; 2 Timoteo 3:1-5; Lembanyutha 12:10) Niai eca, Yesu Kristu udoko ni ayi ma kamaleng’, man kaka mi cokiri ni Israel mi tipo man ni dhanu mi thek mange ceke ma gibekuro bimobim ma pwe. I the telowic pa Masiya, jurweyo lembanyong’a mi Ker ni dhanu ceke, tap calu ma Yesu ular uyero. (Matayo 24:14, Marko 13:10) Lembanyong’ane utie ku tego ma lee iwi dhanu. “Udul ma dit ma ng’atu moko mbe ma copo kwanu m’uai kud i thek ceke” gijwigiri i the telowic pa Masiya, ma gidikiri ko karacelo ku dong Jukristu ma juwiro ku tipo pi nitimo thier ma leng’. (Lembanyutha 7:9) Calu ma dhanu ma nyen dupa ubemediri nibino dikiri ku dong Jukristu ma juwiro i “ot mi rwo” mi tipo pa Yehova, gibemedo leng’o mi “kayom” pa Masiya ma tie hekalu ma dit mi tipo pa Mungu.—Isaya 56:7; Hagai 2:7.
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 12–NINDO 4, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU
Judegi pa Mungu gibiboth ungo kud i matira
ip-1-E mba. 180 udu. 16
Yehova ujwigo adhura ma jakuhaya
16 Lembe maeno utimere ngo ndhundhu i oro 539 W.N.Y. Re asu nituc tin de lembe ceke ma Isaya uewo pi Babeli utimere kakare. Ng’atu moko ma koro lembe iwi Biblia uyero kumae: “Kawoni man pi oro ma dupa jung’eyo nia Babeli udong’ ni uvuru.” Emedo kumae: “Ka jubeneno kite ma Babeli udong’ ko ni uvuru, wijo poy wang’acel iwi kite ma lembila pa Isaya man pa Yeremia upong’o ko tap tap.” Ng’atu moko acel de mbe mi rundi pa Isaya ma nwang’u copo ewo pi podho pa Babeli man pi kite m’ebidoko ko ni uvuru. Andha de, Jumedi ku Jupersi ginyotho Babeli oro 200 i ng’ey ma Isaya ukiewo buku pare. Man oro dupa i ng’eye adhurane udong’ ni uvuru. Nyo lembe maeno ubetielo ngo yiyoyic mwa iwi Biblia ma tie Lembe pa Mungu m’eyuyo i wiye? (2 Timoteo 3:16) M’umedo maeno, calu ma Yehova upong’o lembila dupa i rundi ma con, cwinywa tek nia lembila mi Biblia ma fodi upong’o ngo ceke bipong’o i saa m’eketho.
ip-1-E mba. 184 udu. 24
Yehova ujwigo adhura ma jakuhaya
24 I Biblia, juporo rwodhi ma gilwobiri niai kud i thekwaru pa Daudi ku nyikaluku. (Wel 24:17) Niai i kum Daudi, “nyikaluku” maeno gibed gibimo niai kud iwi Got Sayuni. I ng’ey ma Suleman ugiero hekalu i Yeruzalem, jucaku tiyo ku nying’ ma nia Sayuni pi niweco iwi adhurane ceke. I the lembariba mi Cik, ugam ukwayere nia jumaco ceke mir Israel gibed gicidh i Sayuni wang’ adek kubang’ oro. Kumeno re m’edoko ni “got mi coko.” Kinde ma Nebukadnezar ung’iyo nidwoko jubim mi Yuda i the loc pare man nikabugi cen kud iwi got maeno, emito nyutho nia etie ku nen mi dodere malu iwi “nyikaluku” maeno. Edwoko ngo yung ni Yehova pir aloci m’enwang’u i wigi. Ento ku ting’iri elund emaku kabedo pa Yehova.
ip-1-E mba. 189 udu. 1
Juk ma Yehova umiyo pi thek
YEHOVA copo tiyo ku thek mange pi nimiyo twiny ni dhanu pare pi tegowic mi dhanu parene. Kadok kumeno de, Yehova weko ngo thekne pi colcwinygi, kuhaya migi, man adegi ma ginyutho i kum thier mandha. Oro dupa i wang’e, ekonyo Isaya ku tipo pare pi nikiewo “atwong’a . . . pi Babeli.” (Isaya 13:1) Kadok kumeno de, ing’eye bor ka Babeli udok usendo thek pa Mungu. I rundi pa Isaya, Asiria usendo ku rac dhanu ma Mungu utimo kugi lembariba. Asiria unyotho ker ma yo malu mir Israel man enyotho theng ng’om ma lee mi Yuda. Ento aloci p’Asiria ubino ku mupakane. Isaya ukiewo kumae: “Yehova mir udul ukwong’o kumae: ‘Ebitimere tap calu m’akeco, . . . Abirungo i Jaasiria i ng’om para, man abinyono iye iwi gudi para. Abikabu mberembere pare kud i bang’gi, man abikabu ter pare kud i gokgi.’” (Isaya 14:24, 25) Nindo ma nok i ng’ey ma Isaya ukiewo lembila maeni, jujigo sendo Yuda ku kit masendi ceke.
ip-1-E mba. 194 udu. 12
Juk ma Yehova umiyo pi thek
12 Lembila maeni bipong’o awene? Nyanok i ng’eye. “Eno re ma lembe ma Yehova ular uyero pi Moab. Man kawoni Yehova uwacu kumae: ‘I kind oro adek, calu oro pa jatic ma juculo acula, jubinyayu lewic iwi dwong’ pa Moab ku yakini ma dit mi kwonde ceke, man wend ju m’udong’ bibedo nyanok mandha man ma kony migi mbe.’” (Isaya 16:13, 14) Nimakere ku wec maeno, dong piny moko ma con ma junwang’u ubenyutho nia i kind rundi mir abora W.N.Y., Moab uneno can lee mandha man adhura pare ma pol udong’ ni uvuru. Tiglath-pileser III uwacu nia Salamanu ubino acel m’i kind jubim mi Moab m’ubed uculo ire palatha. Kamusunadbi, de ma jabim mi Moab ubed umiyo palatha ni Senakerib. Esar-hadon man Asurbanipal ma gitie jubim mi Siria giweco pi Musuri ku Kamashaltu ma gi jubim mi Moab calu ju m’ubino ng’eca migi. Rundi dupa udaru kadhu ma thek mi Moab dong’ umbe. Dong piny m’udong’ ma junwang’u i adhura ma juparu nia ubino adhura mi Moab, unyutho lembe ma nok kende iwi bedo nuti mi jukwor maeno ma tek mi Juisrael.
Lonyo mi tipo
w06-E 1/12 mba. 10 udu. 11
Lembe ma dongo dongo mi buku pa Isaya—I
14:1, 2— Dhanu pa Yehova ‘gidwoko ju ma naka udwokogi ng’eca ni ng’eca migi’ man ‘gidiyo ju ma naka udiyogi nitimo tic ma tek’ nenedi? Lembuno upong’o nikadhu kud i bang’ jumoko, calu ve Daniel m’unwang’u dito ma lee i ng’om mi Babeli i the bimobim mi Jumedi ku Persi, Esther m’udoko ubimo mi Persi man Mordekai m’udoko ng’atu mir ario i dwong’ mi ker mi Persi.