THIWIWEC MI 20
Buku mi Lembanyutha ubeponjo lembang’o pi judegi pa Mungu?
“Gicokogi karacelo i kaka ma julwong’o ku dhu Juebrania Armagedon.”—NYU. 16:16.
WER 150 Yeny Mungu kara ibothi
I ADUNDOa
1. Buku mi Lembanyutha uyero lembang’o pi dhanu pa Mungu?
BUKU mi Lembanyutha ukoro nia Ker pa Mungu ucaku bebimo i polo, man nia jubayu Sitani iwi ng’om. (Nyu. 12:1-9) Lembuno umiyo kwiyocwiny i polo, ento iwa iwi ng’om re enyayu can. Pirang’o? Pilembe kwinyo ubenego Sitani i kum ju m’ubetimo ni Yehova ku gwoko bedoleng’ iwi ng’om.—Nyu. 12:12, 15, 17.
2. Ang’o ma bikonyowa nicungo ma tek i wang’ ali pa Sitani?
2 Wacopo cungo nenedi ma tek i wang’ ali pa Sitani? (Nyu. 13:10) Gin acel ma copo konyowa utie ning’eyo pi lembe m’ubebino i wang’wa. Ku lapor, jakwenda Yohana ukoro i Lembanyutha nia ceng’ini eni wabinwang’u bero moko i wang’wa. Berone moko utie nia jubikabu cen judegi pa Mungu. Dong’ wakewec kawoni iwi ayi ma Lembanyutha ukoro ko pi judeginegi man lembe ma binwang’ugi.
JUKORO PI JUDEGI PA MUNGU KU “GIRANYUTHA”
3. Jutiyo ku giranyutha moko ma kani i buku mi Lembanyutha?
3 I verse ma kwong’a mi buku mi Lembanyutha, jukoro nia lembe ma wabinwang’u i bukune utie “giranyutha,” niwacu wec mi lapor. (Nyu. 1:1) Jukoro pi yedi ma tung’ tung’ i iye m’ubenyutho judegi pa Mungu. Ku lapor, jukoro nia “yedi moko ma kwiny ubewok kud i nam, tunge apar man wiye [ke] tie abiro.” (Nyu. 13:1) I ng’eye “yedi mange ma kwiny [udok uwok] kud i ng’om.” Yedine ubeweco calu ng’ec man eketho ‘mac uai kud i polo.’ (Nyu. 13:11-13) I ng’eye yedi mange ma tung’ “ma kwiny ma kwar ngbo” uwok, man dhaku ma won asara ubedo i wiye. Yedi adek eno gibenyutho judegi m’ukiedo i dhu Yehova Mungu ku Ker pare pi oro ma dupa. Pieno pire tie tek nia wakewang’ey judeginegi.—Nyu. 17:1, 3.
YEDI ANG’WEN MA DONGO
“Giwok kud i nam.” (Dan. 7:1-8, 15-17) Gibenyutho bimobim ma dongo mi ng’om zoo m’ubino ku tego iwi dhanu pa Mungu niai i rundi pa Daniel. (Nen udukuwec mir 4, 7)
4-5. Lembe ma jukoro i Daniel 7:15-17, ubekonyowa nenedi ninyang’ i giranyutha mi buku mi Lembanyutha?
4 I wang’ ning’eyo nia judegi eno utie jukani, mito wakewang’ey nia yedi ku dhaku ma won asara ubenyutho ang’o. Pi ninyang’ cuu, mito wakewek Biblia re m’ukor thelembene. Giranyutha ma dupa ma juweco pigi i buku mi Lembanyutha, jukoro thelembenegi i buku mange mi Biblia. Ku lapor, i lek ma jabila Daniel ugam uleko, eneno “yedi ang’wen ma dongo [ma] giwok kud i nam.” (Dan. 7:1-3) Daniel ukoro gin ma yedine gibenyutho. Ekoro nia yedi ma dongo eno gibenyutho “ubimo” kunoke bimobim ang’wen. (Som Daniel 7:15-17.) Lembe maeno ma jukoro terere, ubekonyowa ninyang’ nia yedi ma juweco pigi i Lembanyutha, ubenyutho bende bimobim mi ng’om.
5 Wakewec kawoni iwi giranyuthane moko ma jukoro pigi i Lembanyutha. Kinde ma wabeweco pigi, wabineno kite ma Biblia ubekonyo kowa ninyag’ i thelembe mi giranyuthanegi. Wabicaku ku yedi ma kwiny. Mi kwong’o, wabineno nia gibenyutho ang’o. I ng’eye, wabineno lembe m’unwang’ugi. Tokcen ne, wabineno gin ma lembene ubenyutho iwa.
JUDEGI PA MUNGU UNYUTHERE
YEDI MA WIYE ABIRO
‘Ewok kud i nam,’ wiye abiro, tunge apar, man etie ku jamkermiwic de apar. (Nyu. 13:1-4) Ebenyutho bimobim ceke m’ucaku bimo wi dhanu niai con nitundo tin. Wic abiro ubenyutho bimobim ma dongo mi ng’om zoo, ma gibedo ku tego iwi dhanu pa Mungu. (Nen udukuwec mir 6-8)
6. Yedi ma wiye abiro ma jukoro pire i Lembanyutha 13:1-4, utie ang’o?
6 Yedi ma kwiny ma wiye abiro ubenyutho ang’o? (Som Lembanyutha 13:1-4.) Jukoro nia kum yedi maeno ubenen calu kum ng’u, ento tiende ve tiend urudi, dhoge ve dhog umvor, man tunge ke utie apar. Lembe ma jukwanu eno ceke nwang’ere bende i kum yedi ang’wen ma juweco pigi i buku pa Daniel thek 7. Re i buku mi Lembanyutha, ayi ma jukwanu eno judikogi zoo i kum yedi acel, ento ungo i kum yedi ang’wen. Yedi maeno ubenyutho ngo bimobim acel kende. Yohana uyero nia ebebimo “iwi suru ceke, iwi dhanu, iwi dhok man iwi thek.” Pieno, yedine tie dwong’ nisagu bimobim moko ci mi thek. (Nyu. 13:7) Yedi maeno ma kwiny ucikere nibedo bimobim ceke mi ng’om m’ubebimo wi dhanu nitundo tin.b—Ekl. 8:9.
7. Wicman acel acel mi yedi ma kwiny ubenyutho ang’o?
7 Wicman acel acel ubenyutho ang’o? Lembe ma copo konyowa nwang’ere i Lembanyutha thek 17, m’uweco pir ayi yedi ma jukoro pire i thekne mir 13. Lembanyutha 17:10 uwacu nia “jubim utie abiro: Abic udaru podho, acel unuti man ma kucelo fodi utundo ngo; ento kinde m’ebitundo, ebikebedo kokoro pi nindo moko nyanok.” Kud i kind bimobim ceke ma Sitani utiyo ko, abiro re m’ubedo ni bimobim ma dongo m’utie calu “wic.” Eno gitie bimobim ma dongo ma gibedo ku tego lee iwi dhanu pa Mungu. I rundi pa jakwenda Yohana, nwang’u abic m’i kindgi udaru kadhu: Misiri, Asiria, Babeli, Medi ku Perse, man Giriki. Roma ma tie bimobimne mir abusiel, ubino bimo asu kinde ma Yohana uneno ginmawokiwang’ mi Lembanyutha. Dong’ bimobim ma kani ma bibedo mir abiro man ma tokcen, niwacu wic mir abiro?
8. Bimobim ma kani m’utie wic mir abiro?
8 Lembila mi buku pa Daniel ubekonyowa ning’iyo wic mir abiro man ma tokcen. Bimobim ma kani m’ucaku bimo i nindo mi kajik ceng’, kunoke i “ceng’ pa Rwoth”? (Nyu. 1:10) Utie dikiri mi bimobim mi ker mi Royaume-Uni kud États-Unis d’Amérique, niwacu bimobim ma dit mir Angleterre kud Amerika. Pieno, wacopo yero nia bimobim maeno re m’utie wic mir abiro ma juweco pire i Lembanyutha 13:1-4.
YEDI MA TUNGE ARIO CALU PA NYATHI ROMBO
‘Ewok kud i ng’om’ man ebeweco “calu ng’ec.” Eketho ‘mac uai i polo uloro’ man ebetimo giranyutha calu “jabila mi ndra.” (Nyu. 13:11-15; 16:13; 19:20) Bimobim mir Angleterre kud Amerika ubewondo dhanu man eyero igi nia “giyik ayi pa yedi ma kwiny” m’utie ku wiye abiro man tunge apar. (Nen udukuwec mir 9)
9. Yedi ma kwiny ma “tunge ario calu pa nyathi rombo” ubenyutho ang’o?
9 Lembanyutha thek 13 uyero nia wic maeno mir abiro, niwacu bimobim ma dit mir Angleterre kud Amerika, ubetimo bende calu yedi ma kwiny ma “tunge ario calu pa nyathi rombo, ento ecaku niweco calu ng’ec.” Yedi maeno ‘ubetimo giranyutha ma dongo, eketho kadok cil mac uai i polo uloro iwi ng’om ma dhanu ubeneno.’ (Nyu. 13:11-15) Lembanyutha thek 16 kud 19 ulwong’o yedi maeno nia “jabila mi ndra.” (Nyu. 16:13; 19:20) Daniel de uyero lembe m’urombo, nia ker ma dit mir Angleterre kud Amerika ‘binyotho piny ma wang’u ijo.’ (Dan. 8:19, 23, 24.) Eno tap gin m’utimere i saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo. Atum ario mi bom m’ugam udaru lwinyne ubino ma Angleterre kud Amerika re ma giyiko. I ayi maeno re ma bimobim ma dit mir Angleterre kud Amerika uketho ‘mac uai i polo uloro iwi ng’om.’
YEDI MA KWINY MA KWAR NGBO
Dhaku ma won asara ma tie Babeli ma dit ubedo iwi yedi ma kwar ngbo. Jukoro pi yedine nia etie ubimo mir abora. (Nyu. 17:3-6, 8, 11) Dhaku ma won asara ukeubimo wi yedi ma kwiny, ento i ng’eye yedine ulokere i kume man enyothe. Dhaku ma won asara ubenyutho dini ceke mi vupo. Yedi ma kwiny ubenyutho Dikiri mi thek (ONU), m’ubecwaku nia jubed ku lembgamba acel pi ng’om zoo. (Nen udukuwec mir 10, 14-17)
10. “Ayi pa yedi ma kwiny” ubenyutho ang’o? (Lembanyutha 13:14, 15; 17:3, 8, 11)
10 I ng’eye, yedi mange ma kwiny udok uwok. Yedi maeni urombo ku ma wiye abiro, ento gin m’ukoc utie nia ekwar ngbo. Lembanyutha ulwong’e nia etie “ayi pa yedi ma kwiny” man nia “etie ubimo mir abora.”c (Som Lembanyutha 13:14, 15; 17:3, 8, 11.) “Ubimo” eni juyero nia ebedo nuti man embe, re i ng’eye edok edwogo kendo. Lembe maeno ma jukoro ubenyutho tap Dikiri mi thek (ONU), m’ubecwaku nia jubed ku lembgamba acel pi ng’om zoo! Ku kwong’a jubed julwong’e Dilo mi thek (Société des Nations). I ng’eye, there tho i saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo. Edok edwogo kendo i ng’eye ku nyinge ma julwong’o tin Dikiri mi thek (ONU).
11. Yedi ma kwiny ubetimo ang’o, man pirang’o ukwayu ngo wabed ku lworo?
11 Nikadhu kud i lembe mi yawu pi lembgamba, yedi ma kwiny, kunoke bimobim maeno gibecwalu dhanu gijai i kum Yehova man i kum dhanu pare. I ayi mi lapor, gicoko “jubim m’i ng’om zoo” karacelo pi lwiny mir Armagedon m’utie “ceng’ ma dit pa Mungu ma Jategokpo.” (Nyu. 16:13, 14, 16) Ento wan wabilworo ngo gin moko acel de. Pilembe Yehova Mungu ma dwong’ bitimo pio, ebibodho dhanu ceke ma gidiko cing’gi i kum bimobim pare.—Eze. 38:21-23.
12. Lembang’o ma binwang’u yedi maenogi ceke?
12 Lembang’o ma binwang’u yedi maenogi ceke? Lembanyutha 19:20 udwoko kumae: “Jumaku yedi ma kwinyne man jabila mi ndra bende m’ubino timo musana i wang’e pi niwondo dhanu m’unwang’u kiedo pa yedi ma kwiny man ju m’urwo ni ayi pare. Kinde ma fodi gikwo, jubologi ceke i nammac m’ubewang’ ku muganga.” Pieno, i nindo ma fodi gibebimo, jubinyotho bimobim maeno ma gitie judegi pa Mungu mi magwei.
13. Jukristu gibenwang’iri ku peko ma kani i the bimobim mi gavmenti mi ng’om maeni?
13 Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Wa Jukristu wacikara nigwoko bedoleng’ mwa ni Mungu man nimoko i kum Ker pare. (Yoh. 18:36) Kara watim kumeno, wacikara ngo nimondo i lembgamba moko ci mi ng’om maeni. Nitimo lembuno copo bedo iwa tek, pilembe gavmenti mi ng’om ubediyowa nia wadik cingwa kugi nikadhu kud i wec man timo mwa. Ju ma gibeyiyo adici migine, gibenwang’u ayi mi kiedo pa yedi ma kwiny. (Nyu. 13:16, 17) Ng’atu moko ci m’unwang’u ayi mi kiedo maeno, binwang’u ngo bero i wang’ Yehova man bende kwo ma rondo ku rondo. (Nyu. 14:9, 10; 20:4) Pieno, pire tie tek nia ng’atuman m’i kindwa kud umond ki i lembgamba mi ng’om maeni, kadok jubetimowa nenedi de!
KAJIK MI LEWIC PA WON ASARA MA DIT
14. Lembang’o ma wang’u ijo ma jakwenda Yohana udok uneno, ma jukoro pire i Lembanyutha 17:3-5?
14 Jakwenda Yohana uwacu nia iye “uwang’ lii” kinde m’eneno kodhi piny mange. Etie ang’o? Eneno dhaku moko ubedo iwi yedi maeno ma kwiny. (Nyu. 17:1, 2, 6) Dhakune tie “won asara ma dit” man julwong’e “Babeli ma dit.” Ebetimo “lembsasa mi tarwang” ku “jubim m’i ng’om.”—Som Lembanyutha 17:3-5.
15-16. “Babeli ma dit” utie ang’o, man wang’eyo lembuno ke nenedi?
15 “Babeli ma dit” utie ang’o? Dhaku eno, niwacu Babeli ma dit, copo bedo ngo dilo moko mi lembgamba, pilembe jukoro pire nia ebetimo tarwang’ ku jutela mi lembgamba mi ng’om. (Nyu. 18:9) Bende, calu m’ebedo iwi yedi ma kwiny, eno nyutho nia ebeii nitelo wi jutelanegi. M’umedo maeno, ecopo bedo ngo bende lembkuloka mi ng’om pa Sitani. Kum lembkuloka juweco pire segi i buku mi Lembanyutha, man julwong’e nia “jukuloka m’i ng’om.”—Nyu. 18:11, 15, 16.
16 I Lembagora, wec ma nia “won asara” copo nyutho ju ma giwacu nia gibetimo ni Mungu, ma nwang’u ke gibeworo mungu m’araga, kunoke i thenge mange nwang’u gitie jurimb ng’om. (1 Kei. 5:25; Yak. 4:4) Tung’ kumaeno, ju ceke ma gibeworo Mungu i andha, julwong’ogi ni dhanu “ma leng’” kunoke ma “sumba.” (2 Kor. 11:2; Nyu. 14:4) Adhura ma con mi Babeli ubino kaka ma dit ma jubed jutimo iye thier ni mungu m’araga. Pieno, Babeli ma dit ucikere ninyutho kwond thier ceke mi vupo ma jutimo. I adundo, etie dini ceke mi vupo.—Nyu. 17:5, 18.
17. Lembang’o ma binwang’u Babeli ma diti?
17 Lembang’o ma binwang’u Babeli ma diti? Lembanyutha 17:16, 17 udwoko wang’ penji eno kumae: “Tung’ apar m’ineno man yedi ma kwiny, gin nini gibidagu dhaku ma won asara man gibinyothe, gibiweke muneru, gibicamu ring’kume man gibiwang’e pet ku mac. Kum Mungu uketho i adundegi nia gitim paru pare.” Eyo, Yehova biketho yedi ma kwiny ma kwar ngbo, niwacu Dikiri mi thek (ONU), bilokere i kum dini mi vupo man ebinyothe pet.—Nyu. 18:21-24.
18. Wacopo timo ang’o kara kud wadik cingwa i ayi moko ci ku Babeli ma diti?
18 Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Wacikara nibedo kud “ayi ma leng’ mi timo [thier] m’umbe cilo” “i wang’ Mungu ma Wegwa.” (Yak. 1:27) Wacikara ngo niweko nyanok de ponji mi vupo, timo foc mi jukafiri, koso woro cik mi kurajo man timo ma reco mi Babeli ma dit uwingwa! Man wabimedara asu nipoyo jumange nia ‘giwok kud i iye’ kara kud gidikiri i dubo pare i wang’ Mungu.—Nyu. 18:4.
POKOLEMBE IWI JADEGI MA DIT PA MUNGU
NG’EC MA DIT MA KWAR CALU MAC
Sitani ubemiyo dito ni yedi ma kwiny ma wiye abiro. (Nyu. 12:3, 9, 13; 13:4; 20:2, 10) Jubibolo Sitani ma tie jadegi ma dit pa Yehova i longoro ma there mbe pi oro elufu acel (1 000). I ng’eye, jubidok bole “i nammac ma wang’ ku muganga.” (Nen udukuwec mir 19-20)
19. “Ng’ec ma dit ma kwar calu mac” utie ng’a?
19 Buku mi Lembanyutha ukoro bende pi “ng’ec ma dit ma kwar calu mac.” (Nyu. 12:3) Ng’ec eno ubekiedo i dhu Yesu man i dhu jumalaika pare. (Nyu. 12:7-9) Ebesendo dhanu pa Mungu man ebemiyogi ni yedi, niwacu ni gavmenti. (Nyu. 12:17; 13:4) Ng’ec eno tie ng’a? Etie “thwol ma con, ma julwong’o Wonabali man Sitani.” (Nyu. 12:9; 20:2) En re m’ebetelo wi judegi pa Yehova mange ceke.
20. Lembang’o ma binwang’u ng’eci?
20 Lembang’o ma binwang’u ng’eci? Lembanyutha 20:1-3 ukoro nia malaika moko ubayu Sitani i longoro ma there mbe, m’ubedo ve ot kol. Kinde ma en’i kolne, ‘ebiwingo [ngo] thek kendo nyanok de nitundo ma oro elufu acel (1 000) bithum ko.’ I ng’eye, jubibolo Sitani ku pajogi pare “i nammac ma wang’ ku muganga,” niwacu jubinyothogi mi magwei.” (Nyu. 20:10) Kepar kite ma ng’om bibedo ko saa maeno, ma nwang’u dong’ Sitani ku pajogi pare ceke gimbe. Eno bibedo saa ma ber mire ma!
21. Pirang’o wacopo bedo kud anyong’a pi gin ma waponjo i buku mi Lembanyutha?
21 Etie lembe mi tielocwiny ma dit mandha, ninyang’ i thelembe mi giranyutha ma tung’ tung’ ma jukiewo pire i buku mi Lembanyutha! Waponjo nia judegi pa Yehova tie jukani, man waneno bende lembe ma binwang’ugi. Eyo, “mutoro ni ng’atu m’ubesomo ku dwande ma tek lembe mi lembila maeni man ni ju m’ubewinjo . . . lembe m’ugorere i iye”! (Nyu. 1:3) Kinde ma jubinyotho judegi pa Mungu, ju m’ugwoko bedoleng’ migi binwang’u mugisa ma kani? Wabiweco iwi lembuno i thiwiwec m’ulubo.
WER 23 Yehova ucaku nibimo
a Buku mi Lembanyutha utiyo ku giranyutha pi niweco pi judegi pa Mungu. Buku pa Daniel lundo ubekonyowa ninyang’ i thelembe mi giranyuthanegi. I thiwiwec maeni, wabiporo lembila moko ma Daniel uweco pire m’urombo ku lembila m’i Lembanyutha. Lembuno bikonyowa ning’eyo nia judegi pa Mungu utie jukani. I ng’eye ke, wabiweco iwi lembe ma binwang’ugi.
b Gin mange m’ubenyutho nia yedi ma wiye abiro ubenyutho bimobim ceke mi ng’om, utie nikum “tunge apar.” Wang’ ma pol i Biblia, kwan apar jutiyo ko pi ninyutho gin ma dhoge urombo kunoke utwiyo.
c Tung’ ku yedi ma kwong’a, ayi yedi maeni umbe ku “jamkermiwic” iwi tunge. (Nyu. 13:1) Eno tie pilembe “ewok kud i [ubimo] abiro” man dito pare ujengere i wigi.—Nen thiwiwec “Qu’est-ce que la bête de couleur écarlate de l’Apocalypse chapitre 17 ?” i kusika mir Internet jw.org.