THIWIWEC MI 22
Rieko ma copo telo wi kwo mwa kubang’ ceng’
“Yehova miyo rieko.”—RIE. 2:6.
WER 89 Winji man bed wor kara inwang’ mugisa
I ADUNDOa
1. Pirang’o wan ceke watie ku yeny mi bedo ku rieko pa Mungu? (Lembrieko 4:7)
TEK idaru maku yub moko ma pire tek, m’umbe jiji irwo pi nikwayu rieko pilembe ing’eyo nia ibino ku yenyne. (Yak. 1:5) Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Rieko en e gin m’usagu.” (Som Lembrieko 4:7.) Suleman ubino weco ngo iwi rieko moko ci kumeni. Ento ebino weco iwi rieko m’uai i bang’ Yehova Mungu. (Rie. 2:6) Nyo andha rieko m’uai i bang’ Mungu copo konyowa ninyego ku kit peko ma wabenwang’ara ko tini? Eyo, ecopo konyowa calu ma wabineno i thiwiwec maeni.
2. Yo acel ma wacopo bedo ko riek utie yo ma kani?
2 Yo acel ma wacopo bedo ko riek, utie niponjo man nitiyo ku ponji mi dhanu ario ma gibino riek lee. Ng’atu ma kwong’a ma wabiweco pire utie Suleman. Biblia uwacu nia “Mungu mio rieko ku ng’eyong’ec dit apila ni Suleman.” (1 Ub. 4:29) Ng’atu mir ario utie Yesu, ma rieko pare porere ngo ku pa dhanu. (Mat. 12:42) Lembila uyero pire kumae: “Tipo pa Yehova bibedo i wie, tipo mi rieko man [mi] ng’eyong’ec.”—Isa. 11:2.
3. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?
3 Rieko ma Mungu umiyo ni Suleman giku Yesu, uketho gimiyo juk mi rieko m’utie ku kony iwa ceke tin. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi jukne moko adek: Bedo ku nen ma ber iwi sente, iwi tic mi kum, man i wiwa giwa.
BED KU NEN MA CUU IWI SENTE
4. Nyo Suleman giku Yesu ceke jamcing’gi ubino romi?
4 Suleman ubino ng’atu m’ulony lee man ekwo i ot ma leng’ mandha. (1 Ub. 10:7, 14, 15) Ento Yesu ubino ku piny nyanok man ebino mbe ku ot pare ma dhe. (Mat. 8:20) Re gin ario zoo gibino ku nen ma cuu iwi giki mi kum, pilembe rieko migi ceke uai i bang’ Yehova Mungu.
5. Suleman ubino ku nen ma kani ma cuu iwi sente?
5 Suleman ugam ung’eyo nia sente utie “jamgwok.” (Ekl. 7:12) Ku sente wacopo ng’iewo piny ma pigi tek ma watie ku yenyne, ku mange ma nyo wabemito. Kadok Suleman ubino ng’atu m’ulony lee de, re enyang’ nia piny moko nuti ma pigi tek nisagu sente. Ku lapor, ekiewo kumae: “Nying’ ma ber [kitjo ma ber] e ber ma sagu lonyo ma dit.” (Rie. 22:1) Suleman uyero bende nia, dhanu ma gimaru sente, wang’ ma pol cwinygi kwiyo ngo i kum gin ma gibedo ko. (Ekl. 5:10, 12) Ecimo wang’wa bende nia kud waketh genogen mwa iwi sente, kum gicopo kadhu pio pio kadok wabed kugi rukani de.—Rie. 23:4, 5.
Nyo nen ma watie ko iwi giki mi kum, ubecerowa niketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo mwa? (Nen udukuwec mir 6-7)d
6. Yesu ubino ku nen ma kani iwi giki mi kum? (Matayo 6:31-33)
6 Yesu de ubino ku nen ma cuu iwi giki mi kum. Ebed ecamu man ebed emadhu bende. (Luka 19:2, 6, 7) Nindo moko, i udu pare ma kwong’a m’etimo, eloko pii udoko ni pigulok ma mit. (Yoh. 2:10, 11) Man i ceng’ mi tho pare, ekendo bongu ma beyne tek. (Yoh. 19:23, 24) Kadok kumeno, Yesu uweko ngo giki mi kum ubed ni gin ma pire tek nisagu i kwo pare. Ewacu ni julubne kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo timo ni rwodhi ario . . . Wucopo timo ngo ni Mungu ku ni Lonyo bende.” (Mat. 6:24) Yesu uponjo nia, ka wabeyenyo ku kwong’a Ker, Yehova bipong’o yeny mwa mi gin mange ceke.—Som Matayo 6:31-33.
7. Umego moko unwang’u bero ma kani iwi bedo ku nen ma cuu iwi sente?
7 Umego ku nyimego mwa dupa ginwang’u bero i kum tiyo ku juk mi rieko ma Yehova umiyo m’uweco iwi sente. Wakewec iwi lapor p’umego Daniel ma jamusuma. Daniel uwacu kumae: “I oro para mir aradu, ang’iyo nia mito aketh lembe mi tipo ni gin ma pire tek nisagu i kwo para.” Daniel ubino ngo ku giki mi kum dupa, uketho ebedo ku copo mi tiyo ku saa man bodho pare pi nikonyo tic dupa mi theokrasi. Emedo kumae: “Acopo yero ku cwinya ceke nia, ang’eyang’o uwok ungo nyanok de i iya pi ng’iyong’ic m’atimo. I andha, nang’ acopo bedo ku sente lee ka nang’ aketho lembe mi sente ubedo ni gin ma pire tek lee i kwo para. Re nwang’u sentene copo bedo ira ni jurimo ma tin atie ko? Nyo nwang’u ecopo miyo ira anyong’a m’atie ko tin mi sayu ku kwong’a Ker pa Mungu? Yehova umiyo ira mugisa lee nisagu sente ceke ma nwang’u acopo bedo ko.” Andha, wanwang’u bero lee ka waketho wiwa i kum lembe mi tipo kakare niketho wiwa i kum sente.
BED KU NEN MA CUU IWI TIC MI KUM
8. Wang’eyo nenedi nia Suleman ubino ku nen ma cuu iwi tic mi kumi? (Eklizia 5:18, 19)
8 Suleman ulwong’o anyong’a ma wanwang’u pi tic ma tek ma watimo ni “giramia pa Mungu.” (Som Eklizia 5:18, 19.) Ekiewo nia “kuloka nuti i tic mi muli ceke.” (Rie. 14:23) Suleman ung’eyo nia eno tie lemandha. En de ebino jaratic ma tek! Egiero udi, epidho podho mir ulok, ku podho mange man eyiko ire kut mi pii. Egiero bende adhura dupa. (1 Ub. 9:19; Ekl. 2:4-6) Eno ubino tic ma tek man m’umbe jiji, lembuno umiyo ire anyong’a i kadhiri moko. Ento pi ninwang’u anyong’a mandha Suleman ujengere ngo iwi tic maeno. Etimo lembe mange de dupa ni Yehova. Ku lapor, eneno wi tic mi giedo mir hekalu ma leng’ ma jugiero pi oro abiro pi nitimo thier ni Yehova! (1 Ub. 6:38; 9:1) I ng’ey tic ma tung’ tung’ dupa mi kum ku mi tipo m’etimo; Suleman udok unwang’u nia tic mi tipo pire tie tek lee nisagu tic mi kum. Ekiewo kumae: “Maeni en e kajik mi lembe; gin ceke daru winjre: lwor Mungu, man lwor lembang’ola pare.”—Ekl. 12:13.
9. Yesu uketho tic mi kum nenedi i kaka pare?
9 Yesu de ubino jaratic ma tek. Kinde m’ebino aradu, ebed etimo tic mi bau. (Mark. 6:3) M’umbe jiji, jurunyodo pare ubino ku foyofoc pi tic ma tek m’ebed etimo pi nikonyo ot pagi ma wend dhanu lee i iye. Bende, calu ebino ng’atu ma leng’, copere nia dhanu dupa ubed umaru piny m’ebed eyiko. Kadok ebed etimo tic pare mi kum ku kero de, re ebed ekoyo bende saa pi nitimo lembe mi tipo. (Yoh. 7:15) I ng’eye kinde m’edoko jarwey lembanyong’a, emiyo juk ma e ni juwinj pare: “Kud wutim tic pi cam ma nyothere, ento wutim pi cam ma bedo pi kwo ma rondo ku rondo.” (Yoh. 6:27) Bende, kinde m’ebino ponjo dhanu iwi got, eyero igi kumae: “wukan lonyo mwu i polo.”—Mat. 6:20.
Wacopo ketho rom rom nenedi i tic mwa mi kum ku lembe mwa mi tipo? (Nen udukuwec mir 10-11)e
10. Wacopo nwang’ara ku peko ma kani i tic mwa mi kum?
10 Tiyo ku juk mi rieko pa Yehova konyowa nibedo ku nen ma cuu iwi tic mwa mi kum. Wa Jukristu, ukwayere nia watim “tic ma tek man ma ber.” (Efe. 4:28) Wang’ ma pol ju ma watimo tic migi gineno nia watie dhanu m’atira, ma timo tic ku tego, man gicopo foyowa pi kite ma watimo ko tic. Ku nen ma ber, wacopo caku timo tic pi saa ma lee, ma nwang’u waparu nia lembene biketho jadit tic mwa bibedo ku pidoic ma ber iwi Jumulembe pa Yehova. Re i ng’eye, wacopo nwang’u nia wacaku weko rwom mwa mi juruot man lembe mange mi tipo. Ka wapodho i lembuno, mito watim alokaloka kara wabed ku saa lee mi timo lembe ma pigi tek nisagu.
11. Umego moko unwang’u ponji ma kani iwi ketho tic mi kum ubed ku kaka pare?
11 Umego moko m’aradu ma nyinge William unwang’u nia pire tie tek niketho tic mi kum ubed ku kaka pare nikadhu kud i lapor p’umego moko m’ebed etimo tic pare. Eyero kumae: “[Umego eni] tie ng’atu m’utie ku nen ma ber iwi tic. Etimo tic ku tego man etie ku winjiri ma ber ku dhanu mange nikum tic m’ebetimo cuu. Ento tek saa mi tic uthum, eweko tic mi kum ang’et kara eketh wiye zoo i kum juruot pare man i kum lembe mi tipo. I andha, etie acel m’i kind dhanu m’ang’eyo m’utie kud anyong’a lee!”b
BED KU NEN MA CUU I WII GIRI
12. Suleman unyutho nenedi nia ebino ku nen ma cuu i wiye gire, ento edok etimo tung’ nenedi?
12 Suleman ubino ku nen ma cuu i wiye gire kinde ma fodi ebino timo ni Yehova ku gwoko bedoleng’. Saa m’ebino aradu, egam eng’eyo pi mupaka pare uketho ekwayu telowic i bang’ Yehova. (1 Ub. 3:7-9) I acaki mi bimobim pare, Suleman ung’eyo nia etie rac nibedo jakuhaya. Ekiewo kumae: “Kuhaya lar wok ni nyoth, man cwiny mi tingri lar wok ni podho.” (Rie. 16:18) Lembe ma rac utie nia, i ng’eye Suleman udok uworo ngo juk m’emiyo en gire. Pi kare moko i saa mi bimobim pare, edoko jakuyaha man ecaku woro ngo cik pa Mungu. Ku lapor, cikne moko acel uwacu nia jabim mir Israel ucikere ngo nimedo wend ‘mon ire, kara cwinye kud ulokre.’ (Poi. 17:17) Suleman uworo ngo cik maeno, egamu ire mon 700 ku m’araga 300; man dupa m’i kindgi ubino jukafiri! (1 Ub. 11:1-3) Saa moko nyo Suleman uparu nia lembene copo kelo ngo ire ariti. Kadok kumeno kunoke ngo de, i ng’eye edok enwang’u adwogi ma rac mi koso woro cik pa Yehova.—1 Ub. 11:9-13.
13. Ka wabenyamu lembe iwi lapor mi jwigiri pa Yesu, lembene copo miyo iwa ponji ma kani?
13 Yesu uweko ngo nibedo ku nen ma cuu i wiye gire. I wang’ nibino iwi ng’om, Yesu utimo lembe ma dongo dupa ma wang’u ijo i tic pa Yehova. Nikume, “piny mange ceke ucwiyere i polo man iwi ng’om.” (Kol. 1:16) Copere nia kinde ma Yesu ubelimo batizo, epoy pi lembe m’etimo saa m’ebino karacelo ku Won. (Mat. 3:16; Yoh. 17:5) Re Yesu udoko ngo jakuhaya kinde m’eparu pi lembuno. Tung’ kumaeno, eyungere ngo nyanok de iwi jumange. Eyero ni julubne nia ebino ngo iwi ng’om “kara jutim ire, ento kara etim man emii kwo pare ni jamgony pi dhanu dupa.” (Mat. 20:28) Eyero bende nia ecopo timo ngo kadok lembe acel de ku yeny pare gire. (Yoh. 5:19) Eno tie jwigiri mi tuko! Yesu uweko iwa lapor ma ber mandha m’ukwayu walubi.
14. Yesu umiyo iwa ponji ma kani iwi bedo ku nen ma cuu i wiwa giwa?
14 Yesu uponjo julubne nia gibed ku nen ma cuu i wigi gigi. Nindo moko pi nitielo cwinygi, eyero igi kumae: “Kadok wend yukwiwu ceke de eng’eyo.” (Mat. 10:30) Eno tie tielocwiny mi tuko ngo iwa, asagane ka watie ku nen ma rac i wiwa giwa. Eno ubenyutho nia Wegwa mi polo ubedieng’ lee piwa, man nia piwa utie tek lee i iye. Ukwayu ngo wabed ku jiji nyanok de iwi Yehova nia ewondere niketho wabed jurutic pare, man nia waromo ngo ninwang’u kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma nyen.
Nibedo ku nen m’ukadhu m’ukero i wiwa giwa, copo ketho wakoso lembang’o? (Nen udukuwec mir 15)f
15. (a) Nen ma kani ma cuu ma Otkur ma Wiw ubekwayuwa nia wabed ko? (b) Calu ma junyutho i cal ma nwang’ere i mbaya mi 24, tek waketho paru mwa akeca i wiwa giwa, wabikoso mugisa ma kani?
15 Oro ukadhu udoko 15 kawoni, Otkur ma Wiw ukwayuwa nia wabed ku nen ma e i wiwa giwa: “Andha, etie ber ungo nia wabed ku pidoic m’usagu mukero i wiwa giwa, ma wapar ko nia dong’ waromo man wasagu jumange; kunoke i thenge mange wabed ku paru ma nia tijwa lundo mbe magwei. Tung’ ku maeno, mito ngo wakadh mupaka iwi nen ma watie ko i wiwa giwa, ma wang’ey ko nia thenge ma watek i iye de nuti man ma wang’ic i iye de nuti. Dhaku moko ma Jakristu uyero pi lembuno kumae: ‘Atie ngo dhanu ma rac akeca, re atie ngo bende dhanu ma ber nisagu de. Atie ku thenge para m’atek i iye man m’ang’ic i iye calu ma jumange de gitie ko.’”c Nyo ibeneno ngo nia etie lembe ma ber nibedo ku nen ma cuu i wiwa giwa?
16. Pirang’o Yehova umiyo iwa telowici?
16 Yehova ubemiyo iwa telowic mi rieko nikadhu kud i Lembe pare. Emaruwa, man ebemito wakwo kud anyong’a. (Isa. 48:17, 18) Ng’iyong’ic ma ber akeca ma wacopo timo man ma ketho wakwo kud anyong’a, utie niketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Ka watimo kumeno, wabiuro peko dupa ma dhanu ma giketho wigi akeca iwi sente, iwi tic mi kum, man i wigi gigi ginwang’iri ko. Dong’ wek ng’atuman m’i kindwa ubed ku lembakeca m’ebed ko riek man enyay anyong’a i Yehova!—Rie. 23:15.
WER 94 Foyofoc ni Mungu pi Lembe pare
a Suleman giku Yesu, gibino dhanu ma riek lee. Yehova re m’umiyo igi rieko ma gibino ko. I thiwiwec maeni, wabineno ponji ma wacopo nwang’u i kum juk mi rieko ma Suleman giku Yesu gimiyo iwi bedo ku nen ma ber iwi sente, iwi tic mi kum, man i wiwa giwa. Wabineno bende bero m’umego ku nyimego mwa moko ginwang’u nikum juk mi Biblia ma gitiyo ko iwi lembe maeno.
b Nen thiwiwec “Kite m’icopo nwang’u ko anyong’a i tic peri” i Otkur ma Wiw (mi français), mi nindo 1, dwi mir 2, 2015.
c Nen thiwiwec “Biblia copo konyi ninwang’u anyong’a” i Otkur ma Wiw (mi français), mi nindo 1, dwi mir 8, 2005.
d KORO I CAL: John giku Tom ceke gitie umego m’aradu m’i cokiri acel. John ubetiyo ku saa pare ma pol pi niyiko kum mutukari pare. Tom lundo ubetiyo ku mutukari pare pi nikonyo dhanu mange nicidho i tic mi lembanyong’a man i coko.
e KORO I CAL: John ubemedere nitimo tic i ng’ey saa mi tic. Ebemito ngo jadit tic pare unen nia etie jaratic ma rac. Pieno, ka jadit tic pare ukwaye nia edong’ etim tic i ng’ey saa, eyiyo pare ayiya. Uthieno ma rom eno, Tom ma tie jakony tic, ucidho ku jadit cokiri moko pi nicitimo liew mi kwac. I wang’e, Tom ular ukoro ni jadit tic pare nia eketho uthieno ma pol mi nindo m’i kind yenga ubedo ire ni saa m’etimo ko ni Yehova man ecopo timo ngo tic mange i saa maeno.
f KORO I CAL: John uketho wiye kwa i kume gire. Tom lundo uketho Yehova ubedo ire ni ng’atu ma pire tek i kwo pare. Lembene uketho enwang’u jurimo dupa ma beco kinde m’ebino konyo tic mi yiko kum Ot coko ma dongo m’unyothere.