KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w22 Dwi mir 8 mba. 26-31
  • Dhanu pa Yehova gimaru bedopwe

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dhanu pa Yehova gimaru bedopwe
  • Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • BEDOPWE UTIE ANG’O?
  • KETH MER M’IMARU KO CIK PA YEHOVA UBED TEK
  • Yehova bigwoki! Nenedi?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
  • Yehova ubekonyi kara lembe ubed iri miero
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
w22 Dwi mir 8 mba. 26-31

THIWIWEC MI 36

Dhanu pa Yehova gimaru bedopwe

“Mutoro ni ju ma kec ku rieu ubenegogi pi bedopwe.”​—MAT. 5:6.

WER 9 Yehova en e Ubimo mwa!

I ADUNDOa

1. Yosefu unwang’ere kud amulaic ma kani, man etimo ang’o?

YOSEFU wod Yakobo unwang’ere i wang’ amulaic ma tek. Dhaku moko uwacu ire kumae: “Vut kuda.” Dhaku eno ubino dhaku pa Potifar ma rwoth pare. Yosefu ukwero abidhe pa dhakune. Ng’atu moko copo penjere nia ‘Pirang’o Yosefu ukwero abidhe maeno?’ Potifar de ubino mbe i pacu. Bende, Yosefu ubino ng’eca keca; dhaku eno romo ketho kwo doko tek ire kan ekwero dhu lembe pare. Re asu Yosefu ukwero nivuto kude kadok dhakune ubino rere de. Pirang’o? Ewacu kumae: “Acopo timo dubo maeni ma dit nenedi, man adub ni Mungu?”​—Tha. 39:7-12.

2. Yosefu ung’eyo nenedi nia timo abor ubino dubo i wang’ Mungu?

2 Yosefu ung’eyo nenedi nia timo abor utie ‘dubo ma dit’ i wang’ Mungu? Cik pa Musa m’uwacu kamaleng’ nia “kud itim abor,” udok uwok i ng’ey oro ma romo dak ario. (Ai 20:14, NWT) Kadok kumeno de, Yosefu ugam ung’eyo Yehova cuu m’enyang’ ko nia ecopo yiyo ngo nia jutim abor. Ku lapor, Yosefu ung’eyo cuu mandha nia Yehova uketho gamiri ubed i kind nico acel ku dhaku de acel. Bende, copere nia ewinjo kite ma Yehova ugam ugwoko ko wang’u mire ma Sara wang’ ario zoo, kinde m’ebino i ariti ma jumito make ko ku kero. I ng’eye Mungu ugwoko bende Rebeka ma dhaku pa Isak i lembe ma rom. (Tha. 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) Yosefu uparu pi lembe maeno, e enyang’ i kum gin ma ber ku gin ma rac i wang’ Mungu. Mer ma Yosefu umaru ko Yehova Mungu uketho emaru bende cik pare mir ukungu man ebedo ku lembakeca mi moko kii i kumgi.

3. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Nyo imaru bedopwe? M’umbe jiji imaru. Re wan ceke waleng’ ungo, man ka wabedo ngo ku wang’wa, ayi ma ng’om neno ko bedopwe copo galu ngo ninyothowa. (Isa. 5:20; Rum. 12:2) Pieno i thiwiwec maeni, wabineno nia bedopwe utie ang’o man bero ma wanwang’u ka wamare. I ng’eye, wabiweco iwi lembe adek ma copo konyowa kara mer ma wamaru ko cik mir ukungu pa Yehova ubed tek.

BEDOPWE UTIE ANG’O?

4. Dhanu dupa gitie ku paru ma kani ma rac iwi bedopwe?

4 Dhanu dupa paru nia ng’atu ma pwe utie ng’atu ma nenere nia eromo, ma poko lembe iwi juwadi, kunoke ma kethere nia e pwe nisagu jumange. Ento Mungu udagu kit timo maeno magwei. Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ekwero ku rac judong dini m’i rundi maeca pi cik mi bedopwe ma giketho gigi. (Ekl. 7:16; Luka 16:15) Bedopwe mandha urombo ngo nyanok de ku kite ma ng’atini kethere ko gire nia e pwe.

5. Nimakere ku Biblia, bedopwe utie ang’o? Kemi lapor moko.

5 Bedopwe utie kite ma ber. I adundo, thelembene tie nitimo lembe m’atira i wang’ Yehova Mungu. I Biblia wec ma nia “bedopwe,” miyo paru mi kwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Ku lapor, Yehova ung’olo ni jukuloka nia gicikiri nitiyo ku jampor “ma pwe.” (Poi. 25:15) Pieno, Jakristu m’ubemito ebed pwe i wang’ Mungu, ucikere nibedo ng’atu m’atira i lembe ceke mi kuloka pare. Ng’atu m’umaru bedopwe maru ngo ka jubesendo jumange mananu. Man “pi ninyayu anyong’a i [Yehova] i lembe ceke,” ng’atu ma pwe paru pi kite ma Yehova bineno ko yub m’ebemaku.​—Kol. 1:10.

6. Pirang’o watie ku genogen iwi cik ma Yehova uketho pi gin ma ber ku gin ma raci? (Isaya 55:8, 9)

6 Biblia unyutho nia Yehova tie acaki mi bedopwe. Pi thelembe maeno re ma julwong’e nia etie “kabedo mi bedopwe.” (Yer. 50:7) Calu Yehova utie Jacwic, eni kende re m’etie ku twero mi ketho cik pi gin ma ber ku gin ma rac. Calu etie ng’atu m’umbe ku dubo, eng’eyo cuu gin ma ber ku gin ma rac. Ento wan wang’ ma pol kumwa mi dubo ketho wang’eyo ngo gin ma ber ku gin ma rac. (Rie. 14:12; som Isaya 55:8, 9.) Re calu ma Mungu ucwiyowa i ayi pare, watie ku copo mi kwo nimakere ku cik pare mi bedopwe. (Tha. 1:27) Wan de wamaru nikwo nimakere ku cikne. Mer ma wamaru ko Wegwa cwaluwa nilubo lapor pare ku copo mwa ceke.​—Efe. 5:1.

7. Pirang’o watie ku yeny mi cik ma cuu ma wacopo geno? Kemi lapor moko.

7 Woro cik pa Yehova iwi gin ma ber ku gin ma rac miyo bero iwa. Ing’eyo nia pirang’o? Kepar pi lembe ma copo timere ka jugier otman gibeworo cik migi gigi iwi ayi mi giero ot. Adwogine copo bedo rac mi tuko ngo. Bende, ka dokta kunoke munganga gibeworo ngo cik m’ukethere pi thieth, jurutwoyo moko copo tho pi lembene. M’umbe jiji, tek dhanu uketho cik ma cuu iwi lembe moko man gibewore, cikne bedo igi ni jamgwok. Kumeno bende, cik ma Mungu uketho pi gin ma ber ku gin ma rac utie iwa jamgwok.

8. Dhanu ma gibeii nikwo nimakere ku cik mi bedopwe, gibinwang’u mugisa ma kani?

8 Yehova miyo mugisa ni ju m’ubeii nikwo nimakere ku cik pare. Eng’olo nia “won bedopwe bicamu ng’om ni aba, man ebibedo i ie mi nja.” (Zab. 37:29) Nyo ibeneno de bedo i acel, kwiyocwiny man anyong’a ma bibedo i kind dhanu saa ma ng’atuman biworo cik pa Yehova? Yehova ubemito ikwo tap kumeno. Wan ceke watie ku thelembe ma cuu mi maru bedopwe! Dong’ wacopo timo ang’o kara mer ma wamaru ko kite maeno ubed ma teki? Wakewec iwi lembe adek ma wacopo timo.

KETH MER M’IMARU KO CIK PA YEHOVA UBED TEK

9. Ang’o ma bikonyowa nimaru bedopwe?

9 Lembe mi 1: Mar ng’atu m’uketho cik. Kara wamar bedopwe, mito walar wamar lee ng’atu m’uketho cik mi gin ma ber ku gin ma rac. Ka wabemedara nimaru Yehova, wabimaru bende nikwo nimakere ku cik pare mi bedopwe. Ku lapor, kan nang’ Adamu giku Eva gimaru Yehova, nwang’u gikoso ngo niworo cik pare.​—Tha. 3:1-6, 16-19.

10. Abraham utimo ang’o kara enyang’ cuu i paru pa Yehova?

10 Ma jiji mbe, wabemito ngo watim kosa ma rom m’Adam giku Eva gitimo. Wacopo uro lembene tek wabemedara niponjo lembe iwi Yehova, wabemaru kite pare man wabeii ninyang’ i paru pare. Ka watimo kumeno, mer ma wamaru ko Yehova bimedere ameda. Kepar pir Abraham. Egam emaru Yehova lee, uketho ejai ungo kadok kinde ma ninyang’ i yub ma Yehova umaku ubino tek ire de. Ento etimo tego ning’eyo Yehova nisagu m’i wang’e. Ku lapor kinde m’Abraham uwinjo nia Yehova umaku yub m’ebecinyotho ko Sodoma ku Gomora, lworo ukeumake nia “Japoklembe mi ng’om ngung’” binyotho weg bedopwe karacelo ku jutim rac. Ni Abraham, eno ubino lembe ma jucopo paru ngo apara de, uketho ku woro epenjo Yehova ku penji dupa. Yehova uwinje ku cirocir man edwoko ire wang’ penjinegi. Tokcen ne, Abraham utuc ninyang’ nia Yehova ng’iyo adunde ng’atuman man nia emiyo ngo nyanok de matira ni ng’atu m’udubo karacelo ku m’udubo ngo.​—Tha. 18:20-32.

11. Abraham unyutho nenedi nia emaru Yehova man nia egene?

11 Wec m’Abraham uweco ku Yehova iwi adhura mi Sodoma ku Gomora umulo adundene lee mandha. M’umbe jiji, lembene uketho mer man woro pare yor i bang’ Won umedere nisagu kadok mi wang’e. Re oro moko i ng’eye, Abraham unwang’ere i wang’ lembe m’uketho nigeno Yehova ubino ire lembe ma tek. Yehova ukwaye nia ethier Isak ma wode m’emaru. Ento calu ma dong’ Abraham ung’eyo Mungu pare cuu, wang’uni epenje ngo ku penji. Ecaku timo wang’ acel gin ma Yehova ukwayu nia etim. Re kepar can m’ebino ko i cwinye kinde m’ebeyikere pi nitimo gin ma jukwayu i bang’e! Abraham uparu kokoro cuu pi gin m’eng’eyo iwi Yehova. Eng’eyo nia Yehova bitimo ngo nyanok de gin ma pwe ngo kadi m’ukoso mer. Nimakere ku lembe ma Paulo uyero, Abraham unwang’u nia Yehova copo cero Isak ma wode m’emaru kud i tho. (Ebr. 11:17-19) Yehova ugam ung’olo nia Isak bibedo wego mi thek, ento saa maeni nwang’u fodi Isak unyolo ngo awiya. Abraham umaru Yehova man ebino ku genogen nia Won bitimo gin ma pwe. Ku yiyoyic eworo gin ma juyero ire kadok ebino ire lembe ma tek de.​—Tha. 22:1-12.

12. Wacopo lubo lapor p’Abraham nenedi? (Zaburi 73:28)

12 Wacopo lubo lapor p’Abraham nenedi? Calu en, wan de mito wamedara ning’eyo Yehova. Ka wabetimo kumeno, wabicoro ceng’ini kude man wabimare lee kadok nisagu. (Som Zaburi 73:28.) Wabiponjo pidocwinywa kara etim nimakere ku paru pa Mungu. (Ebr. 5:14) Eno biketho ka ng’atu moko ubebidhowa nitimo lembe ma rac, wabikwero. Wabiparu ngo kadok apara de nitimo lembe moko ma copo nyayu can i Wegwa man ma nyotho kidwa kude. Nyo lembe mange de nuti ma wacopo nyutho ko nia wamaru bedopwe?

13. Wacopo lubo tok bedopwe nenedi? (Lembrieko 15:9)

13 Lembe mir 2: Tim tego kubang’ ceng’ imed mer m’imaru ko bedopwe. Ka wabemito kumwa ubed ma tek, watimo jimnastik thiri thiri; kumeno bende, mito watim kero kara wamed mer ma wamaru ko cik mi bedopwe pa Yehova. Eno tie lembe m’icopo timo kubang’ ceng’. Yehova nyang’ kudwa, ekwayu ngo nyanok de nia watim gin m’usagu copo mwa. (Zab. 103:14) Ebetego cwinywa nia “emaru ng’atu m’ulubo bedopwe.” (Som Lembrieko 15:9.) Ka wabetimo kero nitundo i kum lembakeca moko i tic pa Yehova, wamedara ni ii nitundo i kum lembakecane. Watimo lembe ma rom ka wamito walub tok bedopwe. Ku cirocir, Yehova bikonyowa watim mediri kara wabed ayika nitimo alokaloka kubang’ nindo m’ubekadhu.​—Zab. 84:5, 7.

14. “Asi mi bedopwe” utie ang’o, man pirang’o watie ku yenyne?

14 Yehova ubepoyo wiwa ku mer nia timo bedopwe utie ngo ter. (1 Yoh. 5:3) Tung’ ku maeno, etie iwa ni jamgwok ma watie ku yenyne kubang’ ceng’. Poy i kum jamlwiny mi tipo ma jakwenda Paulo uweco pire. (Efe. 6:14-18) Theng jamlwinyne ma kani m’ubed ugwoko adunde jaaskari? Ubino “asi [kor]”. Tap calu asi kor gwoko adunde jaaskari, “asi mi bedopwe” m’ubenyutho cik mi bedopwe pa Yehova de copo gwoko adundeni mi lapor, niwacu ng’atu m’upondo ma yor i ii. Eno re m’uketho pire tie tek nia i kind jamlwiny m’ibekendo, irony bende asi mi bedopwe!​—Rie. 4:23.

15. Icopo kendo asi mi bedopwe nenedi?

15 Icopo kendo asi mi bedopwe nenedi? Icopo kende nwang’u ibeparu pir ayi m’icopo tiyo ko ku cik mir ukungu pa Mungu i ng’iyong’ic m’ibetimo kubang’ ceng’. Kinde m’ibeng’iyo lembe m’iwec i wiye, mizik m’imito winjo, galuwang’ m’imito neno, kunoke buku m’imito somo, kelar ipenjiri kumae: ‘Amito apong’ adundena ku lembang’o? Nyo lembuni cuu i wang’ Yehova? Kunoke nyo ebecwaku lemsasa mi tarwang’, rop, kethocwiny hai i kum piny, man mariri gijo ma gitie lembe ma Yehova nenogi ni lembe ma pwe ngo?’ (Filip. 4:8) Tek yub m’ibemaku urombo ku yeny pa Yehova, e ibiketho cik mi bedopwe pare ugwok adundeni.

Nyamego moko ubeneno mujanga m’ubedhongo kinde m’ebewotho i dhu wat i mwony pa ceng’.

Bedopwe peri copo bedo “calu mukura mi nam” (Nen udukuwec mir 16-17)

16-17. Isaya 48:18 ubetego cwinywa nenedi nia wacopo kwo nimakere ku cik mi bedopwe pa Yehova nja ku nja?

16 Nyo lworo benegi nia ebibedo tek iri nimediri nikwo nimakere ku cik mi bedopwe pa Yehova kubang’ ceng’ man kubang’ oro? Kenen lapor ma Yehova utiyo ko, ma nwang’ere i Isaya 48:18. (Som.) Yehova ung’olo nia bedopwe mwa romo bedo “calu mukura mi nam” (kunoke mujanga). Kepar nia icungo i dhu nam ma dit, ibeneno mujanga m’ubeng’ielere ubebino wi wadi wi wadi. I kabedo mi kwiyocwiny ma kumeno, nyo icopo paru nia nindo moko mujanga eno bibedo mbe de? Ungo! Ing’eyo nia mujanga eno ucaku corere niai con i dhu wat, ke pi oro elufu swa, man ebimedere nicorere pare asu.

17 Bedopwe peri de copo bedo ve mujanga eno! Nenedi? Tek itie ku yub moko m’imito maku, ku kwong’a kelar inen nia Yehova ubemito itim ang’o, e i ng’eye mediri ku yub peri. Kadok nwang’u yub m’imakune tie tek de, Wuru m’i polo biweki ngo, ebikonyi kara kubang’ ceng’ imediri nikwo nimakere ku cik mi bedopwe pare.​—Isa. 40:29-31.

18. Pirang’o wacikara ngo nipoko lembe iwi jumange ku cik mwa giwa?

18 Lembe mir 3: Wek pokolembe i cing’ Yehova. Tek wabetimo tego nikwo nimakere ku cik mi bedopwe pa Yehova, ukwayu ngo wapok lembe iwi jumange man wakethara giwa nia watie pwe. Kakare nicayu jumange ve ya watie ku twero mi poko lembe i wigi nimakere ku cik mwa giwa, mito wang’ey nia Yehova re m’utie “Japoklembe mi ng’om ngung’.” (Tha. 18:25) Yehova umiyo ngo twero mi poko lembe ma kumeno iwa. Yesu ung’olo kumae: “Wuwek nipoko lembe iwi jumange kara wun de kud jupok lembe i wiwu.”​—Mat. 7:1.b

19. Yosefu unyutho nenedi nia egeno pokolembe pa Yehova?

19 Wakewec kendo iwi lapor pa won bedopwe ma Yosefu. Eyiyo ngo nipoko lembe iwi jumange, kadok iwi ju m’utime rac de. Umego pare ma dhe utime rac, gilwore ni ng’eca, man giwondo wegi uyiyo nia Yosefu utho. Oro moko i ng’eye, Yosefu udok urombo ku jupagi. Saa maeno nwang’u dong’ edoko jatela ma dit i ker, m’etie ku copo m’eromo poko ko lembe iwi umego pare ku kwinyo, kadok mi culo kwor. Umego pa Yosefu gibino ku lworo nia ebitimo tap lembuno i kumgi, kadok nwang’u gikwayu kisa ku cwinygi ceke pi lembe ma gigam gitimo ire de. Ento Yosefu uyero igi kumae: “Lworo kud unegwu: kum an ani i ka Mungu?” (Tha. 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Ku jwigiri, Yosefu uweko pokolembe i cing’ Yehova.

20-21. Wacopo koc nenedi i kum kethiri giwa pwe?

20 Calu Yosefu, wan de waweko pokolembe i cing’ Yehova. Ku lapor, wagoyo ngo korwa nia wang’eyo gin m’ucwalu umego ku nyimego mwa nitimo lembe moko. Wacopo ng’eyo ngo lembe mir adundegi; “Yehova [kende re ma] poro tipo ku mukero,” niwacu eng’iyo pidoic. (Rie. 16:2) Emaru kwond dhanu ceke, nik’ebed m’i kabedo ma kani man mi suru ma kani. Bende, ebekwayuwa nia ‘wayab adundewa ma lac.’ (2 Kor. 6:13) Wamito wamar umego ku nyimego mwa ceke, ento ungo nipoko lembe i wigi.

21 Eno ubenyutho bende nia wacikara ngo nipoko lembe iwi dhanu mange ma woko. (1 Tim. 2:3, 4) Nyo idaru poko lembe iwi wedi peri moko ma jayic ungo, m’iyero ko pire nia “Ah ginde e copo ponjo lemandha!” Eno tie ting’iri man kethiri gijo pwe. Fodi asu Yehova umiyo kaka ni “dhanu zoo ma gin’i kakare ceke” kara gilok cwinygi. (Tic. 17:30) Poy saa ceke nia nikethiri giri pwe utie ayi mi koso bedopwe.

22. Pirang’o ikeco nimaru bedopwe?

22 Wek mer ma wamaru ko cik mi bedopwe pa Yehova umii iwa anyong’a man eketh wabed lapor ma ber ni jumange, eketh kindgi ubed ceng’ini kudwa man ku Mungu. Kud wawek ‘kec ku rieu mi bedopwe’ uthum ki kud i kumwa. (Mat. 5:6) Bed ma cwinyi tek nia Yehova ubeneno kero m’ibetimo man anyong’a ubenege saa ceke pi mediri peri. Calu ng’om maeni ubemedere ameda nimondo i koso bedopwe, in bed ma cwinyi kwiyo! Poy saa ceke nia “Yehova maru ju ma pwe.”​—Zab. 146:8.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Bedopwe utie ang’o?

  • Wanwang’u bero ma kani ka wabetiyo ku cik mi bedopwe pa Yehova?

  • Wacopo dwoko mer ma wamaru ko cik mi bedopwe pa Yehova udok tek nenedi?

WER 139 Kepar kite m’ibikwo ko i ng’om ma nyen

a Etie tek ninwang’u dhanu ma pwe i ng’om maeni ma rac. Re milioni mi dhanu dupa tin gibewotho i bedopwe. M’umbe jiji in de in i kindgi. Ibeii nikwo kumeno nikum imaru Yehova, man Yehova de umaru bedopwe. Dong’ ang’o ma copo konyowa nimaru bedopwe? I thiwiwec maeni wabineno nia bedopwe utie ang’o man bero ma wanwang’u ka wamare. Wabiweco bende iwi lembe ma wacopo timo kara mer ma wamaru ko kite maeno ubed tek.

b Pi kare moko kwayere nia judong cokiri gipok lembe pi lemdubo ma pek man lokocwiny. (1 Kor. 5:11; 6:5; Yak. 5:14, 15) Ento ku jwigiri, ging’eyo nia gicopo neno ngo lembe mir adunde ng’atini man nia gibepoko lembe pi Yehova. (Nen bende 2 Lemkei 19:6.) Gibedo ku wang’gi gilubo lapor pa Mungu, ma giketho ko rom rom i kind kisa kud ayi ma ber mi poko lembe.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini