THIWIWEC MI 41
Icopo nwang’u anyong’a mandha
“Mugisa ni ju ma lworo Yehova kubang’gi kubang’gi, ma wotho i yo pare.”—ZAB. 128:1.
WER 110 ‘Anyong’a pa Yehova en e tego mwa’
I ADUNDOa
1. ‘Yeny mwa mi tipo’ utie ang’o, man etie ku winjiri ma kani kud anyong’a?
ANYONG’A mandha utie ngo kite ma ng’atini winjere ko ma ber i cwinye pi kare moko man i ng’eye ke ethum, ento egalu i nindo ceke mi kwo pa ng’atini. Pirang’o? Yesu ukoro lembene i ponji pare ma wi got. Ewacu kumae: “Mutoro ni ju ma ging’eyo yeny migi mi tipo.” (Mat. 5:3) Yesu ung’eyo nia jucwiyo dhanu ku yeny mi woro Jacwic migi, Yehova Mungu. Eno re m’utie “yeny [mwa] mi tipo.” Bende, calu ma Yehova de tie “Mungu ma jamutoro,” dhanu ma gibewore de copo bedo jumutoro.—1 Tim. 1:11.
2-3. (a) Nimakere ku lembe ma Yesu uponjo, jumange ma gicopo bedo kud anyong’a utie jukani? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?
2 Nyo mito ndhu lembe ceke ukeuwoth iwa ma ber kadong’ wabed kud anyong’a? Ungo. Yesu uyero lembe ma wang’u ijo i ponji pare ma wi got. Ewacu nia “ju ma gibewak,” saa moko nyo pi dubo ma gitimo m’udieng’o cwinygi, kunoke pi peko ma gibekadhu kud i iye, de gicopo bedo kud anyong’a. Eyero lembe ma rom eno pi “ju ma junyayu ragedo i kumgi pi bedopwe,” kunoke ju ma ‘jubecidogi’ pilembe gitie julub pare. (Mat. 5:4, 10, 11) Dong’ ecopere nenedi nibedo ku mutoro i lembe ma kumeno?
3 Yesu ubino ponjo nia anyong’a mandha junwang’u ngo nikum lembe m’ubewotho ma ber i kwo mwa, ento nikum yeny mwa mi tipo ma wabepong’o man nicoro ceng’ini ku Mungu. (Yak. 4:8) Dong’ wacopo timo kumeno nenedi? I thiwiwec maeni wabiweco iwi lembe adek ma wacikara nitimo kara wabed kud anyong’a mandha.
MIYIRI I KUM CAM MI TIPO
4. Lembe mi kwong’o ma wacopo timo kara wanwang’ anyong’a mandha utie ma kani? (Zaburi 1:1-3)
4 LEMBE MI 1: Kara wanwang’ anyong’a mandha, ukwayu wamiyara i kum cam mi tipo. Dhanu ku lei ceke gitie ku yeny mi cam kara gibed kwo. Ento cam mi tipo, dhanu kendgi re ma gitie ku yenyne. Eno re m’uketho Yesu uwacu nia “dhanu kwo ku mukathi kende ngo, ento ku lembe ceke m’uai i dhu Yehova.” (Mat. 4:4) Pieno, ukwayu ngo wawek nindo acel zoo ukadh mananu ma wasomo ngo Biblia Lembe pa Mungu. Jagor zaburi uwacu kumae: ‘Mugisa ni ng’atu m’anyong’a pare ni i cik pa Yehova; man [ma] ie pido pi cik pare dieceng’ ku diewor.’—Som Zaburi 1:1-3.
5-6. (a) Yehova unyutho iwa lembang’o i Biblia? (b) Somo Biblia copo konyowa i yo ma kani?
5 I Biblia, Yehova unyutho iwa gin ma wacopo timo kara wakwo kud anyong’a. Enyutho pi lembakeca m’etie ko pi kwo mwa. Enyutho pi gin ma wacopo timo kara wacor ceng’ini kude man kara wanwang’ kisa pare pi racu ma watimo. Edok enyutho bende pi genogen ma wang’u ijo m’eng’olo pi nindo m’ubino. (Yer. 29:11) Lemandha maeno ma waponjo niai kud i Biblia, gipong’o adundewa haw kud anyong’a!
6 Calu ma wang’eyo, i Biblia wanwang’u bende juk ma konyowa pi kwo mwa ma kubang’ ceng’. Ka wabeworo juknegi, wanwang’u anyong’a. Kinde m’ibenwang’u nia cwinyi utur pi peko mi kwo, ting’ saa ma lee m’isom ko Lembe pa Yehova man m’inyam ko iye. Yesu uwacu nia “ju ma gibewinjo lembe pa Mungu man gibetiyo kude re ma gi jumutoro!”—Luka 11:28.
7. Ang’o ma copo konyi ninwang’u bero i saa m’ikoyo pi somo Lembe pa Mungu?
7 Kinde m’ibesomo Lembe pa Mungu, nwang’ saa mi bilo mido mi gin m’ibesomo. Nyo lembe m’ulubo e udaru timi de? Ku lapor, ng’atu moko utedo kit cam ma mit m’ibed imaru. Ento pilembe saa umbe iri kunoke wii zoo ubeparu lembe mange, e icaku came pio pio man imwonye ali uketho ibilo ngo midone. Kinde m’idaru, inwang’u nia nang’ timba icame yoo kara kubang’ cam m’ubemondo i dhogi, iwoth bilo midone. Lembuno copo timere ka wabesomo Biblia. Saa moko wasome pio pio m’umbe ninwang’u mido mi lembe m’i iye. Pieno, nwang’ saa m’ibil ko mido mi Lembe pa Mungu; nen i paru peri lembe m’ubetimere, winj dwand dhanu m’ibesomo pigi, man par pi gin m’isomo. Kan itimo kumeno, ibibedo kud anyong’a.
8. “Jamiru mandha man ma riek” ubepong’o rwom pare nenedi? (Nen korolembe mi there.)
8 Yesu uketho “jamiru mandha man ma riek” kara umii iwa cam mi tipo tap i saane, uketho wabecamu ma ber i thenge mi tipo.b (Mat. 24:45) Lembagora ma Mungu uyuyo i wiye, utie camne ma kwong’a kud i kind gin ma jamiru mandha ubewodho. (1 Thes. 2:13) Cam mi tipo eno ubekonyowa ning’eyo paru pa Yehova m’enyutho pire i Biblia. Eno re m’uketho wabed wasomo gazeti Otkur ma Wiw ku Réveillez-vous ! man thiwiwec mi jw.org. Wayikara pi coko m’i kind yenga man mi thum pa yenga. Man kubang’ dwi, waneno program mi Televizio JW. Tek wabemedara nisomo man niponjo Biblia, wabibedo ku copo mi timo lembe mir ario ma bikonyowa ninwang’u anyong’a mandha.
KWO NIMAKERE KU CIK MIR UKUNGU PA YEHOVA
9. Lembe mir ario ma wacopo timo kara wanwang’ anyong’a mandha utie ma kani?
9 LEMBE MIR 2: Kara wanwang’ anyong’a mandha, ukwayu wakwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Jagor zaburi ukiewo kumae: “Mugisa ni ju ma lworo Yehova kubang’gi kubang’gi, ma wotho i yo pare.” (Zab. 128:1) Nilworo Yehova thelembene tie nimiyo ire woro ma thuth ma walworo ko nitimo lembe moko ci ma rac ma romo nyayu can i iye. (Rie. 16:6) Eno ketho wamedara nitimo tego niworo cik mir ukungu pa Yehova mi gin ma ber ku gin ma rac m’ekoro pire i Biblia. (2 Kor. 7:1) Wabibedo kud anyong’a tek wabetimo lembe ma Yehova umaru man wabekoc i kum lembe m’edagu.—Zab. 37:27; 97:10; Rum. 12:9.
10. Ukwayu watim ang’o nimakere ku Jurumi 12:2?
10 Som Jurumi 12:2. Ng’atini copo ng’eyo nia Yehova utie ku twero mi ketho cik pi gin ma ber ku gin ma rac, ento en gire re m’ecikere niworo cik mir ukungu pa Mungu. Ku lapor, ng’atini copo ng’eyo nia gavmenti utie ku twero mi ketho cik iwi kadhiri ng’wec ma tek m’umito juring ko ku mutukari kunoke ku piny mange i ndaki. Ento ng’atune copo maru ngo niworo cik mi ng’wecne, e eromo ringo ma tek calu m’emaru. Wan de nikadhu kud i timo mwa re ma wanyutho nia cik mir ukungu pa Yehova tie yo ma ber akeca m’umaku wakwo ko. (Rie. 12:28) Daudi de unwang’u nia eno tie lemandha, uketho eyero ni Yehova kumae: “Ibinyutho ira yo mi kwo: Udul mi mutoro ni i weng’i; mutoro mi nja ni i cingi ma yor acwic.”—Zab. 16:11.
11-12. (a) Tek lembe moko ubedieng’o cwinywa kunoke cwinywa utur, mito wabed ku wang’wa i kum lembang’o? (b) Wec ma nwang’ere i Jufilipi 4:8, copo konyowa nenedi i lembe mi ng’iyo galuwang’i?
11 Tek lembe moko ubedieng’o cwinywa kunoke cwinywa utur, wamito nang’ watim lembe moko kara cwinywa kud udieng’ pi peko mwa. Eno tie rac ungo, re mito wabed ku wang’wa kud wamond i timo ma Yehova udagu.—Efe. 5:10-12, 15-17.
12 I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jufilipi, ekwayu Jukristu nia gimediri niparu pi gin “ma gi pwe, . . . ma gi leng’, . . . ma juromo maru, . . . [man] ma bero moko ni kumgi.” (Som Jufilipi 4:8.) Kadok Paulo ubino kiewo ngo lembe maeno tap iwi galuwang’ de, re lembe m’ekiewo ucikere nikonyowa iwi kit galuwang’ ma wabeng’iyo. Kepim nitimo lembe ma e: I verse maeni, kaka ceke ma jukiewo iye wec ma nia “gin,” wile ku wec ma calu ve “wer,” “filme,” “buku,” kunoke “tuko mi video.” Timo kumeno copo konyowa ning’iyo nia kit galuwang’ ma kani ma copo yiyere i wang’ Mungu ku ma yiyere ngo. Wabemito wakwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. (Zab. 119:1-3) I ng’eye, wabitimo lembe mir adek ma nwang’u watie ku pidocwiny ma leng’ kara wanwang’ anyong’a mandha.—Tic. 23:1.
KETH TIMO NI YEHOVA I KABEDO MA KWONG’A
13. Lembe mir adek ma wacopo timo kara wanwang’ anyong’a mandha utie ma kani? (Yohana 4:23, 24)
13 LEMBE MIR 3: Nen nia iketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo peri. Calu Yehova utie Jacwic mwa, eni kende re m’eromo watim ire thier. (Nyu. 4:11; 14:6, 7) Pieno, ukwayu thier ma wabetimo ire ubed ni lembe ma kwong’a iwa man i ayi ma foyo iye, ke “ku tipo man lemandha.” (Som Yohana 4:23, 24.) Wabemito tipo ma leng’ pa Mungu utel wiwa kara thier ma watimo ire ubed nimakere ku lemandha ma nwang’ere i Biblia Lembe pare. Timo ire ucikere nibedo lembe ma kwong’a i kwo mwa, kadok nwang’u wabekwo i ng’om ma jucero kunoke jukwero tic mwa i iye. Nitundo kawoni, umego ku nyimego mwa ma jutwiyo i kol wendgi kadhu 100, ke pilembe ya gitie Jumulembe pa Yehova.c Kadok kumeno de, gitie kud anyong’a nitimo i kadhiri ma gicopo pi nirwo, niponjo Biblia, man niweco ku jumange iwi Mungu man iwi Ker pare. Kinde ma dhanu ubecayuwa kunoke gibenyayu ragedo i kumwa, wacopo bedo kud anyong’a, kum wang’eyo nia Yehova ni kudwa man nia ebimiyo iwa sukulia.—Yak. 1:12; 1 Pet. 4:14.
LAPOR MOKO ACEL
14. Umego moko m’aradu i ng’om mi Tajikistan unwang’ere ku lembang’o, man ke pirang’o?
14 Lapor mir umego ku nyimego moko ubenyutho nia lembe adek ma waai waneno, gimiyo anyong’a mandha i kwo mwa, kadok wanwang’ara i lembe ma nenedi de. Wakewec iwi lapor p’umego Jovidon Bobojonov ma oro pare 19, i ng’om mi Tajikistan, m’ukwero nimondo i tic mir askari. I nindo 4 mi dwi mir 10, 2019, jubin jumake mi tek ku yo pare man juroye i kol pi dwi m’ulwar man jutiyo kude ve janek. Lembe ma rac maeno ma jutimo i kume juweco pire i lembang’eya i ng’om ma pol. Rapor ma jumiyo unyutho nia jufode ma judiye ko kara ekwong’ere nibedo jaaskari, man nia ekend kendi mi juaskari i kume. I ng’eye, jupoko lembe i wiye man jutere i ot kol nitundo ma prezida mi ng’ombe re m’utimo ire kisa man eketho jugonye. I masendi maeno ceke, Jovidon ucungo ma tek man egwoko anyong’a pare. Nenedi? Saa ceke ebed edieng’ nipong’o yeny pare mi thenge mi tipo.
Jovidon umiyere i kum cam mi tipo, ekwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu, man eketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a i kwo pare (Nen udukuwec mir 15-17)
15. Umego Jovidon umiyere nenedi i kum cam mi tipo kinde m’ebino i koli?
15 Umego Jovidon umiyere i kum cam mi tipo kinde m’ebino i kol, kadok nwang’u ebino mbe ku Biblia man girasoma mwa mange de. Ebed etimo nenedi? Umego ku nyimego gibed giroyo giragora ma kubang’ ceng’ ma gikiewo i usau ma gitero ko ire cam. I ayi maeno re m’ebino ku kaka mi somo Biblia man mi nyamu iye kubang’ ceng’. Kinde ma jugonye kud i kol, emiyo juk ma e ni ju ma fodi ginwang’iri ngo i ragedo ma tek; ewacu kumae: “Pire tie tek nia watii cuu ku bedagonya ma watie ko kawoni pi nimedo ng’eyong’ec mwa iwi Yehova nikadhu kud i somo Biblia man girasoma mwa mange.”
16. Umego Jovidon uketho wiye i kum lembang’o?
16 Umego Jovidon ukwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Kakare nibedo ku paru ma rac i wiye man nimondo i timo ma reco, eketho wiye i kum Yehova man i kum lembe m’emaru. Ebed eneno giracwiya ma leng’ pa Mungu. Nja kugweno ebed eai pi niwinjo wak pa winyo. Uthieno ke ebed eketho wang’e cuu i kum dwi man nyikaluku. Ewacu kumae: “Giramiya maeno m’uai i bang’ Yehova umiyo ira anyong’a man tielocwiny.” Ka watie ku foyofoc pi gin ma Yehova ubetimo iwa i thenge mi tipo man mi kum, adundewa pong’ kud anyong’a man wanwang’u tego mi ciro lembe.
17. Wec m’i 1 Pethro 1:6, 7 copo pong’o nenedi iwi ng’atu m’ubenwang’ere i lembe m’urombo ku p’umego Jovidon?
17 Jovidon uketho timo ni Yehova i kabedo ma kwong’a. Eng’eyo nia pire tie tek nicungo nging’ nging’ i thenge pa Mungu mandha. Yesu uwacu kumae: “Icikiri nirwo ni Yehova Mungu peri, man icikiri nitimo tic ma leng’ ire kende.” (Luka 4:8) Judong askari ku juaskari ceke gimito nia Jovidon uwek dini pare. Ento ebed erwo areri nja dieceng’ ku diewor, m’ekwayu ko Yehova nia ukonye kud evoci man kud ewek yiyoyic pare. Kadok jubed jutime rac de, re Jovidon unyotho ngo gwoko bedoleng’ pare. Kawoni etie kud anyong’a nisagu ma fodi jutwiye ngo, kadi ma fodi jufode ngo. Kum kawoni amulaic ulilo yiyoyic pare udoko ma tek.—Som 1 Pethro 1:6, 7.
18. Wacopo gwoko anyong’a mwa nenedi?
18 Yehova ung’eyo gin ma ketho wabedo kud anyong’a mandha. Tek itimo lembe adek ma waai waneno ma ketho jubedo kud anyong’a mandha, e ibigwoko anyong’a peri kadok i saa mi peko. I ng’eye in de ibiwacu kumae: “Eyo, dhanu ma Mungu migi en e Yehova gi jumutoro!”—Zab. 144:15.
WER 89 Winji man bed wor kara inwang’ mugisa
a Etie tek ni dhanu dupa ninwang’u anyong’a mandha, pilembe gibesaye i yore ma cuu ngo, nikadhu kud i timo anyong’a, lonyo, dwong’ kunoke dito. Ento kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, enyutho kite ma dhanu copo nwang’u ko anyong’a mandha. I thiwiwec maeni, wabineno lembe adek ma copo konyowa ninwang’u anyong’a mandha.
b Nen thiwiwec “Reçois-tu la ‘nourriture en temps voulu’ ?” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 8, 2014.
c Pi ninyang’ lee, nen thiwiwec “Emprisonnés en raison de leur foi” i jw.org.
d KORO I CAL: I lanyuth mi lembe maeni, Jumulembe mange gibenyutho dikocing’ migi i kum umego moko ma jutwiyo man ma jubetero i wang’ kesi pi ninyayu ragedo i kume.