‘ Gwok bedo i acel ma tipo umiyo’
JAKWENDA Paulo ukwayu Jukristu mir Efeso kumae: “Wutim kero mwu ceke nikwo ku kwiyocwiny i kindwu kara wugwok bedo i acel mwu ma tipo umiyo.”—Efe. 4:2, 3.
“Bedo i acel” ma wabekwo i iye tin i cokiri utie bedo i acel ma “tipo umiyo” en. Eno ubenyutho nia tego mi tipo pa Mungu re m’uketho wabebedo i i acel. Ento calu ma Jakwenda Paulo uyero, bedo i acel eno mito jugwoke agwoka. Ukwayu ng’a m’ugwoke? Jakristuman utie ku twero mi ‘gwoko bedo i acel ma tipo umiyo.’
Wakemak lapor moko pi ninyang’ i lembuno. Kepar nia ng’atu moko umiyo iri bongu ma nyen man ma leng’. Kara bongune ubed ma leng’, ng’a dhe m’utie ku twero mi belwoke? Dwokowang’ penji maeno tie kamaleng’! Ka bongune uthiro, icopo loko ngo lembe iwi ng’atu m’umiye iri.
Kumeno bende, kadok bedo i acel mwa utie giramiya ma Mungu umiyo en de, ng’atuman m’i kindwa utie ku twero mi gwoke. Ka wabekwo ngo ku kwiyocwiny kud umego kunoke nyamego moko, ukwayu wakewapenjara giwa kumae: ‘Nyo abetimo kero niyiko lembe m’i kindwa pi nigwoko bedo i acel ma tipo umiyo?’
‘TIM KERO’ IGWOK BEDO I ACEL
Calu ma jakwenda Paulo uyero, saa moko mito watim kero ma lee pi nigwoko bedo i acel mwa ma tipo umiyo. Wacopo timo lembuno asagane kinde m’umego kunoke nyamego moko ukierowa. Pi nigwoko bedo i acel m’i kindwa ku ng’atini, nyo ubemito kokoro wacidh i bang’e pi niweco kude iwi lembe ma rac m’etimo iwa? Tie ngo kwa kumeno. Kepenjiri kumae: ‘Nyo weco iwi lembene kude copo yiko lembe ayika kunoke ecopo nyothe magwei?’ Saa moko etie ber niweko lembene m’umbe niweco kude.—Rie. 19:11; Mark. 11:25.
Kepenjiri kumae: ‘Nyo niweco iwi lembe maeni biketho bedo i acal bibedo nuti kunoke ebinyotho lembe magwei?’
‘Wacirara i kindwa ku mer’ calu ma jakwenda Paulo ukwayu. (Efe. 4:2) Buku moko uwacu nia jucopo loko wec maeno nia “nijologi i kite ma gitie ko.” Eno ubenyutho nia ukwayu wayi nia juyic wadwa de gitie ku kum mi dubo calu wan. Ku lemandha, wan ceke wabetimo kero “nironyo ng’atu ma nyen.” (Efe. 4:23, 24) Re ng’atu moko mbe i kindwa ma copo ‘ronyo ng’atu ma nyenne’ tap tap. (Rum. 3:23) Ka wayiyo lembuno, ebibedo iwa yot nicirara i kindwa, nitimo kisa, man ‘nigwoko bedo i acel ma tipo umiyo.’
Tek waweko lembe ni ng’atu m’utimowa rac, wabimedara ‘nikwo ku kwiyocwiny i kindwa.’ Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “nikwo ku kwiyocwiny i kindwu” i Juefeso 4, thelembene tie “ler” mir “ujonj” ma juweco pire i Jukolosai 2:19. “Ler mir ujonj,” utie ler ma tek ma diko kind cogo mi kumjo. I ayi ma rom eno, kwiyocwiny man mer ma n’i kindwa kud umego ku nyimego, ketho kindwa bedo ceng’ini kugi kadok watie ku kite m’ukoc kugi de.
Pieno, tek jayic wadwa moko ukieri kunoke unyayu ng’eycwiny i ii, tim kero inyang’ kunde kakare niketho wii i kum lembe ma rac m’etimo. (Kol. 3:12) Calu ma wan ceke waleng’ ungo, copere nia in de idaru timo lembe m’ukiero ng’atu moko kokoro. Kan ing’eyo lembuno, ibitimo kero peri ceke nigwoko ‘bedo i acel mwa ma tipo umiyo.’