THENGE MI 1
Jengiri iwi Mungu kara gamiri peri bed kud anyong’a
“Ng’atu m’ucwiogi ku kwong’a ecwiogi ni nico ku nyaku.”—Matayo 19:4
Yehovaa Mungu re m’ucaku the gamiri ma kwong’a. Biblia yero iwa nia ecwio dhaku ma kwong’a man “ekele i ba ng’atuca [nico].” Anyong’a nego Adamu lee dit akeca, uketho eyero kumae: “Maeni cogo mi cogona, man ring’o mi ring’ kuma.” (Thangambere 2:22, 23) Tin bende, Yehova umedere asu nimito nia dhanu m’ugamiri gibed kud anyong’a.
Kinde m’igamu dhaku kunoke igiero, icopo niparu nia lembe ceke bibedo miero akeca. Ento, i andha, kadok nico man dhaku ma gimariri lee de, gicopo nwang’iri ku peko moko. (1 Jukorinto 7:28) I nyathibuku maeni, ibinwang’u juk moko mi Biblia ma copo ketho gamiri man ot peri ubed kud anyong’a, tek ilubo jukne.—Zaburi 19:8-11.
1 GIN MA YEHOVA UKWAYU IBANG’ NG’ATUMAN I GAMIRI
LEMBE MA BIBLIA YERO: Cwar dhaku en e wic mi ot.—Juefeso 5:23.
Kan itie nico, Yehova ukwayu nia idieng’ pi dhaku peri, ikimbe akimba. (1 Petro 3:7) Ecwio dhaku ubed ni jakony peri, pieno emito nia ikwo kude ku mer man iyunge ayunga. (Thangambere 2:18) Icikiri nimaru dhaku peri lee, m’ibed ko ayika nipong’o yeny pare iwang’ yeny peri.—Juefeso 5:25-29.
Kan itie dhaku, Yehova mito nia ibed ku woro ma thuth ibang’ nico peri. (1 Jukorinto 11:3; Juefeso 5:33) Dik cingi i kum yub ma nico peri maku man winjiri kude kud adundeni ceke. (Jukolosai 3:18) Kan itimo kumeno, ibibedo leng’ iwang’ nico peri man iwang’ Yehova.—1 Petro 3:1-6.
LEMBE M’ICOPO TIMO:
Penji jadhogi mi gamiri nia icopo nitimo ang’o kara ibed nico kunoke dhaku maber akeca. Winje cu, man tim gin ma icopo kara lembe ubed maber
Bed ku cirocir kum ebikwayu nindo lee pi niponjo ng’eyo kite ma ng’atuman mi kindwu copo ninyayu anyong’a i wadi
2 DIENG’ CU MANDHA IKUM KITE MA JADHOGI MI GAMIRI WINJERE KO
LEMBE MA BIBLIA YERO: Ukwayu isai ning’eyo yeny pa jadhogi mi gamiri. (Jufilipi 2:3, 4) Kwo ku nico kunoke dhaku peri ni ng’atu ma pire tek; poi nia Yehova ubekwayu jurutic pare gibed ‘ber ku dhanu ceke.’ (2 Timoteo 2:24) ‘Wec ma vur vur e calu cob mi palamularu, ento leb ng’atu ma riek en e leng’kum.’ Pieno, lond wec m’ibiyero alonda. (Lembrieko 12:18) Tipo maleng’ pa Yehova bikonyi kara iwec lembe m’umaku piny man mi mer.—Jugalatia 5:22, 23; Jukolosai 4:6.
LEMBE M’ICOPO TIMO:
Iwang’ niweco karacelo ku jadhogi mi gamiri iwi lembe ma tek ma copo niwok, kwai Mungu ukonyi ikwi kumi man iwec thwolo thwolo
Kelar ipar cu mandha lembe ma ibiyero man kite ma ibiyere ko
3 WUDIK DHU PARU
LEMBE MA BIBLIA YERO: Kinde ma igamu dhaku kunoke igiero, wun ario wudoko ni “kum acel.” (Matayo 19:5) Ento fodi asu wutie dhanu ario ma tung’ tung’ man wucopo bedo ku paru ma tung’ tung’. Pieno, ukwayu wuponj nidiko dhu paru man nibedo ku cwiny m’uripo acel. (Jufilipi 2:2) Pire tie tek nibedo i acel kinde m’ubemaku yub. Biblia yero kumae: “Lembakeca kubang’e kubang’e cungo ku lembapora.” (Lembrieko 20:18) Wuwek Biblia utel wiwu kinde ma wubemaku karacelo yub ma pigi tek.—Lembrieko 8:32, 33.
LEMBE M’ICOPO TIMO:
Kan ibeweco ku won ot kunoke min ot peri, kud iyer ire kende kende lembang’eya kunoke paru peri, ento nyuth ire kite ma ibewinjiri ko
Iwang’ nimaku yub moko, kelar ipenj paru pa min ot kunoke won ot peri
a Yehova tie nying’ Mungu i Biblia.