KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w21 Dwi mir 10 mba. 29-31
  • 1921—Oro doko dak acel kawoni

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • 1921—Oro doko dak acel kawoni
  • Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • JURWEY LEMBANYONG’A MA CWINYGI TEK
  • PONJI PARA MA SEGI MAN MI JURUOT
  • BUKU MA NYEN!
  • TIC M’UKWAYU JUTIM
  • 1922—Oro doko dak acel kawoni
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
  • 1923​—⁠Oro doko dak acel kawoni
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
w21 Dwi mir 10 mba. 29-31

1921​—Oro doko dak acel kawoni

OTKUR ma Wiw mi nindo 1, dwi mi 1, oro 1921, upenjo juponj Biblia ku penji ma e: “Tic ma kani m’utie i wang’wa m’ukwayu watim pi oro maeni?” I ng’eye edwoko wang’ penjine nimakere ku giragora pa Isaya 61:1, 2, m’upoyo wigi iwi tic migi mi rweyo lembanyong’a. Giragorane uwacu kumae: “Yehova uwira kara ayer rwonglembe ni ju ma mol . . . , kara ayer pi rundi mi bero pa Yehova, man ceng’ mi culokwor pa Mungu mwa.”

JURWEY LEMBANYONG’A MA CWINYGI TEK

Juponj Biblia gibino ku yeny mi tegocwiny pi nitimo tic migi mi rweyo lembanyong’a. Gibino ku yeny mi “twong’o rwonglembe ma ber” ni ju ma mol man bende mi twong’o “ceng’ mi culokwor” ni jutim rac.

Umego John Henry Hoskin, m’ubino i ng’om mi Canada, utwong’o rwonglembe ku tegocwinye kadok kud i kind jai. I acaki mi oro 1921, erombo ku japonji moko mi dini mi Methodiste. Umego Hoskin ucaku wec kude kumae: “Ukwayu wawec ku kwiyocwiny iwi Biblia, man tek dhogwa urombo ngo iwi lembe moko, asu wacopo jigo wecne ku kwiyocwiny man wabedo asu jurimo.” Re lembene udok utimere ngo kumeno. Umego Hoskin ukoro kumae: “Kinde ma fodi waweco pi dakika ma nyanok ci, japonjine ugoyo dhugola ma tek, m’ageno nyo kieu mi kum dhugolane ung’eny.”

Japonjine ukok nia “pirang’o icidho ngo i bang’ jukafiri pi niweco kugi?” Umego Hoskin ubedo ling’, man kinde m’ebeweke, ewecere yor i iye nia ‘eni de niki aweco i bang’ jakafiri!’

Nindo mange kinde ma japonjine ubino ponjo ponji i ot kanisa migi, eyero lembe ma rac ku nying’ Hoskin. Umego Hoskin ukoro kumae pi gin m’eyero: “Etwong’o ni juyic pare nia atie javupo ma dit mi tuko ngo, ma yawa de mbe i adhura eca, man nia ukwayu junega anega cen.” Lembuno ucero ngo umego Hoskin, emedere asu nirweyo man niweco ku dhanu dupa. Ewacu kumae: “Amaru nirweyo lembanyong’a lee keca. Jumoko wacu nia ‘wang’eyo nia andha itie dhanu pa Mungu!’ man gikwayu ka nyo gicopo konya ku piny moko m’atie ku yenyne.”

PONJI PARA MA SEGI MAN MI JURUOT

Pi nikonyo dhanu kara utim mediri, Juponj Biblia giwodho program mi ponji i gazeti ma tin walwong’o Réveillez-vous ! Program mi ponjine moko ma juyiko pir aradu, ubed ukonyo jurunyodo niweco kud awiya migi. Jurunyodo ubed upenjo awiya ku penji man gibed gikonyogi ninwang’u dwokowang’ penjine i Biblia. Penjine ma calu ve “Biblia utie ku buku adi i iye?,” ubed uponjo lembe ma thindho thindho iwi Biblia. Penjine mange ma calu ve “Nyo ukwayu Jakristu mandha ugen nia ebinwang’ere ku ragedo?,” ubed ukonyo aradu nirweyo lembanyong’a ku tegocwinygi.

Program mange mi ponji ubedo nuti pi dhanu ma dongo ma dong’ gitie ku ng’eyong’ec iwi Biblia. Gibed ginwang’u wang’ penji migi i buku ma kwong’a ma nyinge tie Études des Écritures. Dhanu elufu ma lee ubed unwang’u kony dupa i program maeno, re judok jutwong’o nia program maeno mi ponji bijik. Pirang’o?

BUKU MA NYEN!

Buku La Harpe de Dieu

Kart ma jukiewo i wiye gin m’ukwayu japonj Biblia utim

Kart m’utie ku penji i wiye

Umego ma gibino telo wi tic m’utimere saa maeca ginwang’u nia dhanu utie ku yeny mi ponjo Biblia i ayi m’upangere ma ber. Eno uketho juwodho buku ma nyinge La Harpe de Dieu i dwi mir 11, oro 1921. Ju ma gimaru niponjo buku maeno, giroyo nying’gi kara gibed giponjiri ku bukune gigi. Ayi maeno ma ng’atini ponjere ko gire ukonyo dhanu ning’eyo pi “lembakeca pa Mungu ma Mungu bimiyo ko kwo ma rondo ku rondo ni dhanu.” Ponjine ubed ukadhu nenedi?

Kinde ma ng’atini ujolo bukune acel, jubed jumiyo ire nyathi kart moko ma nyutho ire mbaya mi bukune m’umaku esom. Yenga m’i ng’eye, judok jumiyo ire kart mange m’utie ku penji dupa i wiye m’edwok wang’e nimakere ku gin m’esomo. I the kartne junwang’u kwan m’unyutho ire gin m’umaku etim pi yengane mange m’ulubo.

Pi yenga 12, japonj Biblia ubed unwang’u kart ma nyen ma cokiri m’utie ceng’ini kude ubed uoro ire. Wang’ ma pol dhanu m’utii man ma tego migi nok m’i cokiri re m’ubed uoro igi kartne. Ku lapor Anna Gardner, m’uai kud i Millvale i États-Unis uwacu kumae: “Kinde ma juwodho buku La Harpe de Dieu, jumiye ni Thayle ma nyamira m’ubino ku peko mi wotho. Ebino ku tic dupa m’ukwayu etim, niwacu nioro kart mi penji ku bang’ yenga.” Kinde ma ka japonj Biblia udaru ponji pare, juoro ng’atu moko kud i cokiri ucidh uliewe pi nikonye kara emedere ku ponji pare mi Biblia.

Thayle Gardner ubedo iwi kom pare mi weg abala

TIC M’UKWAYU JUTIM

I thum pa oro, umego Joseph Rutherford ubed uoro barua ni cokiri ceke. Enwang’u nia “rwonglembe mi Ker ma jurweyo pi oro maeno ubino kud adwogi ma ber, man ekonyo dhanu dupa nisagu m’i wang’e.” I ng’eye emedo kumae: “Tic fodi udong’ lee m’ukwayu jutim. Etielo cwiny dhanu nia gidikiri i tic maeni ma miyo mugisa.” Andha juponj Biblia giworo lembe maeno m’eyero. I oro 1922, girweyo rwonglembe mi Ker ku tegocwinygi nisagu m’i wang’e zoo.

Jurimo ma cwinygi tek

Juponj Biblia ubed ukonyiri i kindgi, pi ninyutho nia andha gimariri. Gibino jurimo m’umbe ku lworo, “ma junyolo [pi nindo] mi can” calu ma lembe m’ulubo e unyutho.​—Rie. 17:17.

Ceng’ kas’ario nindo 31 mi dwi mir 5, oro 1921, jutwiyo ng’atu moko m’ucol i kol, pilembe nia etimo lembe ma rac i kum dhamundu moko. I ng’eye lembene utugo ali i kind udul mundu ma kadhu 1 000 kud ungu moko ma nok mir ucol. Aline unyay pio pio mandha nitundo kaka mange m’ucol ma dupa kwo i iye ma julwong’o Greenwood. Kuca giwok giyaku man giwang’u ot ku duka ma kadhu elufu acel ku dak ang’wen (1 400). Rapor unyutho nia wend dhanu m’utho ubino 36, re ubenen nia ju m’utho wendgi copo tundo 300. Ali maeno i ng’eye judok julwong’e nia Nek mir akoyakoya mi rangi mi Tulsa.

Umego Richard Hill, ma tie japonj Biblia m’ucol, ma bedo i Greenwood, ukoro pi lembene kumae: “Cing’ nica uthieno kinde ma yakini unyai, wabino ku coko i cokiri mwa calu ma naka wabed watimo. Kinde ma coko uthum, wawinjo dwand atum i adhura mi Tulsa. Kadok saa ma wavuto de dwand atum ubino winjere asu.” Kas’adek kugweno, nindo 1, mi dwi mir 6, lembe udoko rac magwei. “Jumoko ubin uyero iwa nia ka wamito wabed agwoka, ukwayu waring i ot moko ma dit ma gavmenti ugiero i adhura m’i Tulsa.” E umego Hill ku min ot pare man awiya migi abic giringo kuca. Wend dhanu m’ucol, ma co ku ma mon ma romo 3 000 ubino i ode ma juaskari re m’ubino kurogi.

Saa maeno, umego Arthur Claus ma tie jamundu, umaku yub moko mi tegocwiny. Ekoro kumae: “Kinde m’awinjo nia jubeyaku piny man jubewang’u ot i Greenwood, acidho kuca pi nineno nia umego Hill ma jarimba utie nenedi.”

Kinde m’atundo i pacu pa Hill, anwang’u jirani pare moko ma jamundu ucungo kud atum i cinge. Jiranine, ma de utie jarimb Hill, ugeno nia Arthur de utie acel m’i kind dhanu m’ubenyayu yakini. Ekok kumae: “Ibino sayu ang’o keni?”

“Ka nang’ akoro ire lembe m’unyang’u ngo wiye, nang’ enega. Ayero ire nia atie jarimb Hill man nia abed abino i pacu pare wang’ ma pol.” Arthur ku jirani eno gigwoko pacu pa Hill ni weg ayeki.

Umego Arthur Claus uponjo awiya 14 ku buku La Harpe de Dieu

I ng’eye nyanok, Arthur udok unwang’u nia Hill ku juruot pare ceke gin’i ot m’ucol uringo i iye ma gavmenti ugiero. Juyero ni Arthur nia dhanu m’ucol copo wok ungo ku keca ka fodi Barrett ma tie jadit mir askari umiyo ngo rusa. Arthur ukoro kumae: “Ebino lembe ma yot ungo nicinwang’u jadit mir askarine. Kinde m’anwang’e man akoro ire lembe m’utera, epenja nia ‘andha icopo gwoko juruot maeni man nipong’o yeny migi?’ Adwoko ire kud anyong’a kumae: Eyo acopo gwokogi.”

Jumiyo ire karatasi mi rusa man ecidh emondo i ot ma gavmenti ugiero m’umego Hill giringo i iye. Enyutho karatasi mi rusane ni jadit ma kuro wigi, jaditne uzungo ewacu nia, “jadit mir askari bu re m’umiyo twero maeni iri? Ing’eyo, itie ng’atu ma kwong’a m’unwang’u rusa pi niwodho dhanu ku keni!” I ng’eye gicidho kaka m’umego Hill ku juruot pare gin’i iye. Umego Arthur uketho gimondo i mutukari pare man edwokogi i pacu.

“I kind jurutic pa Mungu, dhanu ceke rom”

Arthur Claus ugwoko umego Hill ku juruot pare ma ber mandha. Tegocwiny m’enyutho man mer m’emaru ko umego uwang’u i dhanu mange lee. Arthur ukoro kumae: “Jirani m’ugwoko pacu p’umego Hill, udok umaru Jumulembe pa Yehova lee nisagu m’i wang’e. Dhanu dupa ucaku maru lemandha, pilembe gineno nia akoyakoya mi rangi umbe i kind dhanu pa Mungu man nia i kindgi dhanu ceke rom.”

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini