KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w24 Dwi mir 9 mba. 2-7
  • “Wudok dhanu m’ubetiyo ku lembe”

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • “Wudok dhanu m’ubetiyo ku lembe”
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • KOY SAA MI SOMO LEMBE PA MUNGU
  • NYAM I LEMBE M’IBESOMO
  • KETH LEMBAKECA M’ICOPO TUNDO I KUMGI
  • WEK LEMBE PA MUNGU ‘UTIM TIC I II’
  • Som Biblia ku bang’ ceng’ man iyeny rieko
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2023
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Icopo timo ang’o kara inwang’ anyong’a lee i tic mi lembanyong’a?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Wamak yub ma nyutho nia wajengara iwi Yehova
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2023
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
w24 Dwi mir 9 mba. 2-7

THIWIWEC MI 36

WER 89 Winji man bed wor kara inwang’ mugisa

“Wudok dhanu m’ubetiyo ku lembe”

“Wudok dhanu m’ubetiyo ku lembe ento ungo m’ubewinje awinja kende.”—YAK. 1:22.

I ADUNDO

Thiwiwec maeni bikonyowa nimedo ava mwa mi somo Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, mi nyamu iye, man bende mi tiyo kude cuu i kwo mwa.

1-2. Ang’o ma ketho jurutic pa Mungu gibedo ku mutoro? (Yakobo 1:22-25)

YEHOVA ku Yesu ma Wode gitie jumutoro. Jagor Zaburi mi 119:2 uwacu kumae: “Jumutoro gi ju ma gibeworo poyowic pare, ma gibesayu kakare kud adundegi ceke.” Yesu bende uwacu nia, “ju ma gibewinjo lembe pa Mungu man gibetiyo kude re ma gi jumutoro!”—Luka 11:28.

2 Wa jurutic pa Yehova de watie jumutoro, ke pi thelembe dupa. Thelembene acel ma pire tek utie pikum wabed wasomo Lembe pa Mungu nja man watimo kero nitiyo ku gin ma wabesone.—Som Yakobo 1:22-25.

3. Ka wabetiyo ku gin ma wabesomo i Lembe pa Mungu, wanwang’u bero ma kani?

3 Wanwang’u bero dupa ka watie “dhanu m’ubetiyo ku lembe.” Ku lapor, ka wabetiyo ku gin ma wabesomo i Lembe pa Mungu, lembene nyayu anyong’a i Yehova, man wan de anyong’a negowa. (Ekl. 12:13) Tiyo ku lembene miyo bende alokaloka ma ber i kwo mi juruot mwa man edwoko mer mwa ku juyic wadwa bedo ma tek. Saa moko nyo in giri de ineno lembuno. Bende, wauro peko dupa ma ju ma woro ngo Yehova gimwomiri i iye. Watie ku paru ma rom ku p’ubimo Daudi. Kinde m’eweco pi cik man lembang’ola pa Yehova, edok ewacu kumae: “Niworogi miyo sukulia ma dit.”—Zab. 19:7-11.

4. Pirang’o etie yot ungo nitiyo ku Lembe pa Mungu?

4 Ku lemandha, tiyo ku Lembe pa Mungu tie yot ungo. Lembe tie dit i wang’wa, re asu ubekwayere nia wakoy saa mi somo Biblia man mi ponje kara wanyang’ i gin ma Yehova ubemito watim. Dong’ wakenenu lembe moko ma copo konyowa nisomo Biblia kubang’ ceng’. Wabineno bende gin ma bikonyowa ninyamu i lembe ma wabesomo man yo ma tung’ tung’ mi tiyo kugi i kwo mwa.

KOY SAA MI SOMO LEMBE PA MUNGU

5. Lembang’o ma camu saa mwa akeca?

5 Ju dupa m’i kindwa utie ku saa ma nok. Saa mwa ma pol watiyo ko pi nitimo tic ma pigi tek m’ukwayu watim. Ku lapor, ju ma pol mito gitim tic mi kum pi nipong’o yeny migi man mi juruot migi. (1 Tim. 5:8) Jumange ke ubegwoko wedi migi m’uberemo kunoke m’utii. Bende, ubekwayere nia wan ceke wadieng’ pi yotkum mwa. Eno zoo tie lembe m’ubecamu iwa saa. M’umedo maeno, lembe upong’ i cokiri bende m’ukwayu watim. Musagu zoo lundo, mito warwey lembanyong’a de kud amora. Dong’ icopo nwang’u saa mi somo Biblia thiri thiri, mi nyamu i gin m’isomo, man mi tiyo kugi nenedi?

6. Icopo ketho somo Biblia ubed i kabedo ma kwong’a nenedi? (Nen bende cal.)

6 Somo Biblia utie acel m’i kind “lembe ma pigi tek nisagu” iwa wa Jukristu. Lembene mito ubed iwa i kabedo ma kwong’a. (Filip. 1:10) Zaburi ma kwong’a uwacu kumae pi ng’atu ma jamutoro: “Anyong’a pare n’i cik pa Yehova, man esomo cik pare ku dwal ma piny dieceng’ ku diewor.” (Zab. 1:1, 2) Eno ubenyutho kamaleng’ nia umito wakoy saa mi somo Biblia. Dong’ saa ma ber akeca mi somo Biblia utie ma kani? Dwokowang’ penji eno copo koc nimakere ku ng’iyong’ic pa ng’atuman. Re mito ebed saa ma copo ketho isome nja. Umego Victor uwacu kumae: “An amaru somo Biblia kugweno. Kadok niai con tie tek ira de, re saa maeno lembe ma nyotho wijo nwang’u tie nok. Wiya nwang’u fodi upong’ ungo ku lembe dupa, man aketho wiya cuu i kum gin m’abesomo.” Nyo peri de utie kumeno? Dong’ kepenjiri kumae: ‘Saa ma ber akeca ira mi somo Biblia utie ma kani?’

Nyamego moko ubesomo Biblia kinde ma nyathin pare ma nyaku ube nindo iwi kavuto i yoki ot.

Saa ma ber akeca m’imaru somo iye Biblia utie ma kani? Icopo some thiri thiri ke i saa ma kani? (Nen udukuwec mir 6)


NYAM I LEMBE M’IBESOMO

7-8. Ang’o ma copo cerowa ninwang’u bero i kum gin ma wabesomo? Kemii lapor moko.

7 Ku lemandha, waromo somo piny dupa, re lembene copo moko ngo i wiwa. Nyo idaru somo piny moko m’i ng’eye ipoy nia lembe ma nok kende re m’udong’ i wii? I andha, wan ceke wadaru nwang’ara ku lembuno. Ku lembe ma rac, lembuno copo timowa kinde ma wabesomo Biblia. Saa moko nyo waketho lembakeca mi somo thek moko mi buku mi Biblia kokoro kubang’ ceng’. Eno tie ber. Re Ukwayu waketh lembakecane man watim bende tego mi pong’ogi. (1 Kor. 9:26) Somo Biblia asoma kende uromo ngo. Kara wanwang’ bero i iye, mito watim lembe mange bende.

8 Kepar pi lapor ma e: Koth pire tie tek lee kara kwo ubed unuti. Ento ka koth ubecwi akeca thiri thiri, ng’om copo dhir ku pii. Eno ubenyutho nia koth m’akeca tie rac. Kara pii koth umwony i ng’om man emii bero ni cam ma jupidho, mito nindo moko ubed ukadhi. Kumeno bende, ukwayu ngo wasom Biblia pio pio ma wakos ko saa mi nyamu i gin ma wabesomo man mi tiyo kude.—Yak. 1:24.

Umego moko ubesomo Biblia. Cal: 1. Koth ma dit ubecwi iwi cam m’utwi, uketho camne ubeneno can. 2. Koth ubecwi thindho thindho iwi cam, uketho camne ubedongo ma ber.

Tap calu ma mito saa ukeukadhi kara ng’om umwony pii koth m’ucwii man eketh cam udongi, wan de watie ku yeny mi saa mi nyamu i Lembe pa Mungu ma wasomo man mi tiyo kude (Nen udukuwec mir 8)


9. Wacikara nitimo ang’o tek watie ku ng’iyo mi somo Biblia pio pio?

9 Nyo saa moko idaru nwang’u nia ibed isomo Biblia pio pio akeca? Ka eyo, icopo timo ang’o? Jwig spidine. Tim kero ibed inyam i lembe m’ibesomo kunoke m’iai isomo. Juk maeno kud unyay lworo i ii. Tek lworo ubenegi, icopo paru kende kende lembe iwi gin m’isomo. Icopo medo wend saa peri mi ponjo Biblia, uketho i iye bende saa mi nyamu i lembe m’ibesomo. Kunoke icopo somo giragora nyanok man dong saane m’udong’ ke itiyo ko pi ninyamu i lembe iwi gin m’isomo. Umego Victor ma waweco pire uwacu kumae: “Asomo giragora lee ngo, saa moko asomo thekne acel kende. Calu m’abed asome kugweno con, eno ketho cing’ nica paru mi lembene bedo duu i wiya.” Kadok ibetiyo ku bodho ma nenedi de, re pire tie tek nia ibed isom piny i spidi ma romo ketho inwang’u kony i kum gin m’ibesomone.—Zab. 119:97; nen sanduku “Penji m’icopo penjiri ko.”

Penji m’icopo penjiri ko

Kinde m’ibesomo Biblia, yo ma ber m’icopo nwang’u ko kony i iye utie nipenjiri ku penji moko ma jurieyo piny e:

  • Giragora eni ubeponja ku lembang’o iwi Yehova?

  • Etie ku winjiri ma kani ku thiwiwec ma dit mi Biblia?

  • Acopo tiyo kude nenedi i kwo para?

  • Acopo konyo dhanu mange ke nenedi kude?

10. Icopo tiyo nenedi ku gin m’ibesomo? Kemii lapor moko. (1 Juthesaloniki 5:17, 18)

10 Kadok nwang’u ibed isomo Biblia i saa ma kani man rukani de, re say ninwang’u ayi m’iromo tiyo ko ku gin m’isomone. Kinde m’idaru somo giragora moko, penjiri kumae: ‘Acopo tiyo ku lembe eni nenedi kawoni kunoke i nindo m’ubino?’ Wakemak nia isomo 1 Juthesaloniki 5:17, 18. (Som.) Kinde m’isomo giragora ario eno, icopo kepenjiri ka nyo andha ibed irwo nja man kud adundeni ceke. Icopo paru bende pi gin m’itie ku foyofoc pire. Iromo sayu lembe adek m’icopo dwoko foyofoc pire athothi ni Yehova. Kan ikoyo kadok saa ma nok pi niparu i lembe cuu, iromo doko ng’atu ma winjo Lembe pa Mungu man ma tiyo kude. Kepar pi bero m’iromo nwang’u kan ibetiyo ku bodho maeno kubang’ ceng’ kadok iwi giragora mange! Ibimediri ameda nibedo ng’atu m’ubetiyo ku Lembe pa Mungu. Dong’ kan inwang’u nia lembe tie dit m’ukwayu itim alokaloka i igi ke?

KETH LEMBAKECA M’ICOPO TUNDO I KUMGI

11. Pirang’o saa moko cwinyi copo tur i kum lembe m’ukwayu itim alokaloka igi? Kemii lapor moko.

11 Kinde m’ibesomo Biblia man ibesayu yo m’iromo tiyo ko ku lembene, saa moko cwinyi copo tur nia lembe tie dupa dit m’ukwayu itim alokaloka igi. Kepar pi lembe ma e: Som mi Biblia peri mi nindo ma tin umiyo juk iwi nyutho akoyakoya. (Yak. 2:1-8) Ineno nia ukwayu itim alokaloka iwi ayi m’ibed i kwo ko ku dhanu mange, e imaku yub mi timo alokalokane. Eno tie ber! Urwonde idok isomo giragora m’uketho nwoc nia pire tie tek nigwoko lebjo i kum wec ma rac. (Yak. 3:1-12) Inwang’u nia saa moko wec m’i dhogi bebedo rac. E ikeco nia mito ibed iyer wec ma cuu man ma gierojo. I nindone m’ulubo, som mi Biblia peri umiyo cimowang’ i kum bedo jarimb ng’om. (Yak. 4:4-12) E inwang’u nia mito ibed ing’ii galuwang’ peri ku rieko. I som mi Biblia mi nindo mir ang’wende, icopo nwang’u nia lembene gidoko dwong’ hai m’umito itim alokaloka i igi.

12. Ka som peri mi Biblia unyutho nia ukwayu itim alokaloka, pirang’o mito ngo cwinyi utur? (Nen bende korolembe mi there.)

12 Cwinyi kud utur tek inwang’u nia lembe tie dupa m’ukwayu itim alokaloka i igi, kum eno ubenyutho nia itie ku pidoic ma ber. Ng’atu ma jwigere man m’abombi mbe i iye, somo Lembagora pi nineno gin m’ukwayu etim alokaloka i iye.a Poy bende nia nironyo “ng’atu ma nyen” utie ngo kero ma jutimo wang’ acel kende. (Kol. 3:10) Dong’ ang’o ma bikonyi kara imediri nibedo ng’atu ma tiyo ku Lembe pa Mungu?

13. Icopo ketho lembakeca m’itundo i kumgi nenedi ? (Nen bende cal.)

13 Kakare nicoko lembe dupa i weng’i pi nitimo alokaloka i igi wang’ acel, keth lembakeca moko m’icopo tundo i kume. (Rie. 11:2) Ku lapor, icopo timo lembe ma e: Riey lembe ceke m’itie ku yeny mi timo alokaloka i igi. E i ng’eye lond moko acel kunoke ario m’iromo caku timo alokaloka i igi, mange ke ibidok ketho wii kumgi i ng’eye. Icopo caku ku ma kani?

Cal: 1. Nyamego moko ubekiewo piny kinde m’ebetimo ponji pare ma segi. 2. Ebemwono wec m’ekiewone iwi ban i kor ot. Wecne uwacu kumae: “Yenga maeni, Bedomol, Lembrieko 15:⁠1.”

Kakare nicoko nia itii ku lembe ceke m’isomo i Biblia wang’ acel, nyo ecibedo ber ungo nia iketh lembakeca moko m’iromo tundo i kume? Calu ve niketho wii i kum lembene moko acel kunoke ario (Nen udukuwec mir 13-14)


14. Icopo caku ku lembakeca ma kani?

14 Icopo caku ku lembakeca m’inwang’u nia etie yot iri nitundo i kumgi. Kunoke icopo ng’iyo nicaku timo alokaloka iwi lembe m’ineno nia pire tie tek lee nisagu. Kinde m’idaru timo ng’iyong’icne, tim sayusac i girasoma mwa, calu ve i Index des publications des Témoins de Jéhovah kunoke Buku mi timo sayusac mi Jumulembe pa Yehova. Rwo pi lembakeca peri, kway Yehova umii iri “ava man kero mi timo yeny pare.” (Filip. 2:13) I ng’eye ke tii ku lembe m’iponjone. Kan inwang’u nia idaru timo mediri i lembakeca ma kwong’a, ibibedo kud amora mi timo bende alokaloka iwi mange m’ubelubo. I andha, tek idaru timo mediri i thenge moko mi kite mi Jukristu, ibinwang’u nia etie yot nitimo mediri i thengene mange de.

WEK LEMBE PA MUNGU ‘UTIM TIC I II’

15. Dhanu pa Yehova gikoc nenedi ku dhanu mange ma de gisomo Biblia? (1 Juthesaloniki 2:13)

15 Dhanu moko wacu ya gin gidaru somo Biblia wang’ udul. Nyo gitie ku yiyoyic i lembe ma gisomone? Nyo gibetiyo ku lembenegi, kunoke nyo gibeweko lembene utel wi kwo migi? Lembe ma ac utie nia, wang’ ma pol gitiyo ko ngo. Jumulembe pa Yehova ukoc bor kugi! Calu Jukristu mi rundi ma kwong’a, wan de wayiyo nia Biblia tie “lembe pa Mungu andhandha.” M’umedo maeno, watimo tego nikethe etim tic i kwo mwa.—Som 1 Juthesaloniki 2:13.

16. Ang’o ma copo konyowa nibedo ju m’ubetiyo ku Lembe pa Mungu?

16 Etie yot ungo saa ceke nisomo man nitiyo ku Lembe pa Mungu. Ninwang’u saa mi some tie tek. Kunoke, wacopo some nyapio pio man wanyamu ngo i gin ma wabesomone. Kunoke nyo cwinywa copo tur pilembe lembe tie dupa dit m’ukwayu watim alokaloka i igi. Kadok wabenwang’ara ku peko dupa de, re wacopo voyogi ku kony pa Yehova. Dong’ wek wan ceke wabed ku lembakeca mi jolo kony pare man kud wabed juwinj kende, ento bende ju ma tiyo ku Lembe pare. Tek wabemedara nisomo lembe pa Mungu man wabetiyo kude, m’umbe jiji wabimedara bende nibedo jumutoro.—Yak. 1:25.

ANG’O MA BIKONYOWA . . .

  • nikoyo saa mi somo Biblia?

  • ninyamu i lembe iwi gin ma wabesomo?

  • nitiyo ku lembe ma wabesomo?

WER 94 Foyofoc ni Mungu pi Lembe pare

a Nen video Lembe m’aradu wedu giyero—Somo Biblia, i JW Library

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini