KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 6 mba. 14-19
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • WANG’EYO NGO NINDO M’AJIKI BITUNDO I IYE
  • WANG’EYO NGO TIC PA YEHOVA TAP TAP
  • WANG’EYO NGO NIA URWO BIKELO ANG’O
  • WACOPO NYANG’ UNGO TAP TAP I KADHIRI MA YEHOVA UNG’EYOWA I IYE
  • Nwang’ dwokowang’ penji ma e:
    Program mi coko ma dit mi twodiri 2025-2026, karacelo ku jaliew mi twodiri
  • Wamak yub ma nyutho nia wajengara iwi Yehova
    Buku mi coko mi—Kwo man tic mwa mi Jukristu—2023
  • Bed ipoy nia Yehova utie “Mungu ma kwo”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nwang’ dwokowang’ penji ma e
    Program mi coko ma dit mi twodiri mi 2025-2026 karacelo ku jaor mi filial
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 6 mba. 14-19

THIWIWEC MI 26

WER 123 Wawor telowic mi Theokrasi

Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke

“Ninyang’ i yo pa Jategokpo copere ngo iwa.”—YOB 37:23.

I ADUNDO

Pi ninyego ku peko ma romo wok rek i kwo mwa, ukwayu ku jwigiri wayii nia wang’eyo ngo lembe ceke, waketh wiwa i kum lembe ma wang’eyo man waketh genogen mwa iwi Yehova.

1. Yehova ucwiyowa ku copo ma kani, man pirang’o?

YEHOVA ucwiyowa ku copo mi paru i lembe, mi ng’eyo lembe, mi ponjo ninyang’ i lembe man mi nyutho rieko. Pirang’o ecwiyowa kumeno? Pilembe ebemito ‘wanwang’ ng’eyong’ec pare’ man watii ku copo mwa mi paru i lembe pi nitimo ire.—Rie. 2:1-5; Rum. 12:1.

2. Ukwayu wayii lembang’o, man wanwang’u bero ma kani ka watimo kumeno? (Yob 37:23, 24) (Nen bende cal.)

2 Kadok nwang’u watie ku copo mi ponjo lembe de, re wacopo ng’eyo ngo lembe zoo. (Som Yob 37:23, 24.) Wakewec iwi lapor pa Yob. Jugam jutiele ku penji moko m’unyutho kamaleng’ nia ng’eyong’ec pare ujik. Lembuno ukonye ninyang’ nia etie ku yeny mi nyutho jwigiri man mi wilo paru pare. (Yob 42:3-6) Etie ber nia wan de wayii ku jwigiri nia wang’eyo ngo lembe ceke. Jwigiri ma kumeno konyowa nijengara zoo iwi Yehova man nikuro nia en re m’ebinyutho iwa gin ma watie andha ku yeny mi ng’eyo pi nimaku yub mi rieko.—Rie. 2:6.

Der ubecaru Yob kud i kind afuru kinde ma Yehova ubeweco i bang’e. Elihu karacelo ku jumii juk adek ma reco gibeneno lembene ku ceng’ini.

Calu Yob, wanwang’u bero dupa ka wayiyo nia wang’eyo ngo lembe ceke (Nen udukuwec mir 2)


3. Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?

3 I thiwiwec maeni, wabineno lembe moko ma wang’eyo ngo, man peko ma waromo nwang’ara ko pilembe wang’eyogi ngo. Wabineno bende nia pirang’o etie ber ning’eyo ngo lembe ceke. Niweco iwi lembe maeno bidwoko genogen mwa tek iwi Yehova nia eyero gin ma watie andha ku yeny mi ng’eyo pilembe etie “Ng’atu m’ung’eyo lembe ceke.”—Yob 37:16.

WANG’EYO NGO NINDO M’AJIKI BITUNDO I IYE

4. Nimakere ku Matayo 24:36, wang’eyo ngo lembe moko acel ma kani?

4 Som Matayo 24:36. Wang’eyo ngo nindo m’ajiki mi ng’om maeni bitundo i iye. Saa ma Yesu ubino iwi ng’om, kadok en de egam eng’eyo ngo “nindo man saa” maeno.a I ng’eye ewacu ni jukwenda pare nia Yehova m’utie Jatel wi saa ma dit re “m’utie ku twero” kunoke dito mi ketho saa mi lembe moko. (Tic. 1:6, 7) Yehova udaru pangu saa m’ajiki mi ng’om maeni bitundo i iye. Wan wambe ku copo mi ng’eyo nindone ma tap.

5. Calu ma wang’eyo ngo nindo m’ajiki bitundo i iye, eno romo ketho wawinjara nenedi?

5 Nimakere ku lembe ma Yesu uyero eno, wang’eyo ngo nia wabikuro pi kare ma rukani nitundo m’ajiki bibino. Eno romo ketho ebedo iwa tek nikuro kadi cwinywa de romo tur, asagane ka dong’ wadaru kuro nindo pa Yehova pi kare m’ulwar. Kunoke eromo doko iwa tek niciro cac mi wedi mwa kunoke mi jumange. (2 Pet. 3:3, 4) Waromo paru nia ka nwang’u wang’eyo nindo ma tap m’ajiki bitundo i iye, nwang’u ecibedo iwa yot nikure man niciro cac mi jumange.

6. Calu ma wang’eyo ngo nindo m’ajiki bitundo i iye, eno miyo iwa kaka mi timo ang’o?

6 I andha, calu ma Yehova unyutho ngo nindo m’ajiki bitundo i iye, eno miyo iwa kaka mi nyutho nia wabetimo ire pilembe wamare man wagene. Wabetimo ngo ni Yehova kende kende pilembe wabekuro nindo m’ajiki bitundo i iye, ento wabemito watim ire rondo ku rondo. Kakare niketho wiwa ku kwong’a i kum nindo ma “ceng’ pa Yehova” bitundo i iye, etie ber nia waketh wiwa i kum lembe ma bitimere i ceng’ maeno. Eno bikonyowa kara wamedara nicoro ceng’ini i vut Yehova, nigene, man nitimo gin ceke ma wacopo pi ninyayu anyong’a i iye.—2 Pet. 3:11, 12.

7. Wang’eyo lembang’o?

7 Etie ber nia waketh wiwa i kum lembe ma wang’eyo. Ku lapor, wang’eyo nia kajik ceng’ ucaku i oro 1914. Yehova unyutho ngo iwa kende kende lembila m’unyutho nia kajik ceng’ bicaku i oro maeno, ento ekoro bende i thucne lembe ma bitimere niai ma kajik ceng’ bicaku. Pieno, cwinywa tek nia “ceng’ ma dwong’ pa Yehova ni ceng’ni.” (Zef. 1:14) Wang’eyo bende tic ma Yehova ubekwayu watim; ebemito warwey “lembanyong’a mi Ker” ni dhanu ma wendgi lee. (Mat. 24:14) Tin juberweyo rwonglembe maeno i ng’om ma romo 240 man i dhok ma kadhu 1000. Pi nitimo tic maeno ma bodho kwo, pire tie tek ungo nia wang’ey “nindo man saa” m’ajiki bitundo i iye.

WANG’EYO NGO TIC PA YEHOVA TAP TAP

8. “Tic pa Mungu [mandha]” ubenyutho ang’o? (Eklizia 11:5)

8 Saa moko waromo ng’eyo ngo “tic pa Mungu [mandha].” (Som Eklizia 11:5.) Wec ma nia tic pa Mungu mandha ubenyutho gin ma Yehova ketho timere kunoke m’eweko utimere kara yeny pare upong’. Waromo ng’eyo ngo tap tap thelembe ma nyo uketho Yehova uweko lembe moko utimere kunoke kite m’ebikonyo kowa. (Zab. 37:5) Tap calu ma fodi jururieko ginyang’ ungo i kite ma nyathin dongo ko i min, wan de wacopo nyang’ ungo tap tap i tic pa Yehova.

9. Calu ma wang’eyo ngo kite ma Yehova bikonyo kowa, eno romo bedo kud adwogi ma kani i wiwa?

9 Ng’ey ma wang’eyo ko ngo kite ma Yehova bikonyo kowa romo ketho wabedo ku jiji mi maku kit yub moko. Waromo lworo nitwonara ku piny moko i kwo mwa pi nitimo lee i tic pa Mungu, calu ve nikwo m’umbe giki mi kum dupa kunoke nidok kaka ma yeny mi jurwey lembanyong’a mi Ker utie lee i iye. Bende, ka wabetundo ngo i kum lembakeca mwa moko mi thenge mi tipo, ka wabeneno ngo adwogi ma ber mi tic ma tek ma wabetimo i lembanyong’a, kunoke ka wabenwang’ara ku peko i tic mi theokrasi, waromo caku paru nia anyong’a ubenego ngo Yehova i kumwa.

10. Calu ma wang’eyo ngo gin ma Yehova bitimo, eno konyowa niponjo ninyutho kite ma kani ma pigi tek?

10 Calu ma wang’eyo ngo gin ma Yehova bitimo, eno konyowa niponjo ninyutho kite ma pigi tek ma calu ve jwigiri man molo. Lembuno ketho wayiyo nia paru man yo pa Yehova tie dit nisagu mwa. (Isa. 55:8, 9) Man wagene ku cwinywa ceke nia ebiketho lembe zoo biwotho ma ber. Ka wanwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a kunoke i tic mi theokrasi ma wabedikara i iye, wamiyo pak zoo ni Yehova kum en re m’eromo ko. (Zab. 127:1; 1 Kor. 3:7) Ka lembe moko ubewotho ngo ve ma wabemito, ukwayu wapoy nia lembe zoo n’i cing’ Yehova. Ka watimo kumeno, wabigwoko kwiyocwiny mwa. (Isa. 26:12) Watim gin ma wacopo, man wawek donge i cinge. Cwinywa tek nia ebimiyo iwa telowic ma watie ku yenyne, kadok nwang’u ebimiye ngo i ayi mir udu calu m’ebed etimo con.—Tic. 16:6-10.

11. Wang’eyo lembe ma kani ma pigi tek ma copo konyowa?

11 Wang’eyo nia Yehova tie Mungu ma jamer, ma pwe man ma riek. Wang’eyo nia ebeneno gin ma wabetimo ire man ni juyic wadwa ni gin ma pire tek. Wang’eyo bende nia emiyo sukulia kwa ni ju ma gibegwoko bedoleng’ migi ire.—Ebr. 11:6.

WANG’EYO NGO NIA URWO BIKELO ANG’O

12. Nimakere ku Yakobo 4:13, 14, wang’eyo ngo lembang’o?

12 Som Yakobo 4:13, 14. Lemandha moko ma pire tek utie nia wang’eyo ngo kite ma kwo mwa bibedo ko urwo. I ng’om maeni, “saa man lembe ma wok rek” rubo wan ceke. (Ekl. 9:11, NWT) Pieno wang’eyo ngo ka nyo lembe ma wapangu birombo kunoke nyo wabibedo kwo pi nitimo lembene.

13. Waromo winjara nenedi pilembe wang’eyo ngo tap tap lembe ma bitimere i nindo m’ubino?

13 Ecopo bedo iwa tek niciro pilembe wang’eyo ngo tap tap gin m’anyim bikelo iwa. Ka waparu pi peko ma waromo nwang’ara ko, eno romo daru anyong’a mwa. Peko ma rubowa rek man ma walar waparu ngo pigi romo nyayu ang’abacwiny man can ma lee i iwa. Man ka lembe ma wageno utimere ngo, cwinywa copo tur.—Rie. 13:12.

14. Anyong’a mwa ujengere iwi ang’o? (Nen bende cal.)

14 Ka wabeciro peko, nwang’u wabenyutho nia kadok nwang’u lembang’o ngi ma romo wok, wabimedara nitimo ni Yehova pilembe wamare. Kpawa ma tung’ tung’ mi Biblia ubenyutho nia kwayu ngo wagen nia Yehova bigwokowa ni peko ceke, kadike nia elar epangu lembe ma bitimere i kwo mwa. Eng’eyo nia kara wabed kud anyong’a, pire tie tek ungo ning’eyo gin m’urwo bikelo. Ento ubemito wasay telowic pare man wawore. (Yer. 10:23) Ka wabelokara i bang’e i wang’ nimaku yub moko, nwang’u ku yore moko wabeyero kumae: “Tekene etie yeny pa Yehova, wabibedo kwo man wabitimo gin ma e kadi ma ca.”—Yak. 4:15.

Cal: 1. Wego moko giku wode gibepangu piny i sakoc mir ular ng’adi. Giberoyo Biblia i sakocne ku piny mange ma copo konyogi i saa mi peko ma wok rek. 2. Wegone giku dhaku pare karacelo ku wodgi givogiri i the hema saa ma koth ubecwii. Gibetiyo ku piny ma gilar giketho i sakoc mir ular ng’adi i saa mi peko ma wok rek.

Nisayu telowic pa Yehova man niworo Yehova gwokowa i kum lembe dupa (Nen udukuwec mir 14-15)b


15. Lembang’o ma wang’eyo nia bitimere i nindo m’ubino?

15 Kadok wang’eyo ngo nia urwo bikelo ang’o de, re wang’eyo nia Yehova ung’olo iwa kwo ma rondo ku rondo, dok ebed i polo kadi iwi ng’om. Wang’eyo nia ecwayu vupo ki ngo man nia gin moko acel de mbe ma copo cere ku pong’o lembang’ola pare ceke. (Tito 1:2) En kende re m’ecopo “yero kajik . . . [man] ugambre i nindo ma con gin ma fod’utimbre ngo.” Lembe ceke m’eewo pi nindo ma con utimere kubang’gi kubang’gi, man m’eewo pi nindo m’ubino de bipong’o kwa. (Isa. 46:10) Wang’eyo cuu nia gin moko acel de mbe ma copo cero Yehova ku maruwa. (Rum. 8:35-39) Pieno ebimiyo iwa rieko, jukocwiny man tego ma watie ku yenyne pi niciro peko moko ci ma wacopo nwang’ara ko. Watie ku tegocwiny nia Yehova bikonyowa man nia ebimiyo iwa mugisa.—Yer. 17:7, 8.

WACOPO NYANG’ UNGO TAP TAP I KADHIRI MA YEHOVA UNG’EYOWA I IYE

16. Calu ma Daudi unyutho i Zaburi 139:1-6, Yehova ung’eyo lembang’o ma wacopo nyang’ ungo tap tap i igi?

16 Som Zaburi 139:1-6. Jacwic mwa ung’eyo kite ma wacwiyara ko; eng’eyo nia pirang’o wabeparu lembe man wabewinjara i ayi moko. Eng’eyo lembe ma wabeyero man nia pirang’o wabeyere; eng’eyo bende gin ceke ma wabetimo man thelembe m’uketho wabetimogi. Calu m’Ubimo Daudi unyutho, Yehova tie ayika nikonyowa i lembe ceke man kud i kaka ceke ma wabenwang’ara i iye. Nyo etie ngo lembe mi tielocwiny ma lee nia Ubimo ma malu ngbir ma Jacwic ma Jategokpo mi polo ku ng’om ngung’ dieng’ piwa tho rukeno? Etie lembe ma kakare ka Daudi uyero kumae: “Ng’eyong’ec ma kumeno wang’u iya dit. Ekadhu kadhiri mi gin m’aromo nyang’ i iye.”—Zab. 139:6, kmt.

17. Pirang’o eromo bedo iwa tek niyiyo nia Yehova ung’eyowa cuu?

17 Saa moko nyo ot ma wadongo i iye, suru mwa kunoke nyo yiyoyic mwa ma con uketho etie iwa tek nineno Yehova calu Wego ma jamer m’ubedieng’ piwa. Kunoke nyo waromo paru nia kosa mwa ma con ubino pek dit ma dong’ Yehova copo maru ngo nyanok de nia eng’eywa man nia dong’ eni bor dit kudwa. Kadok Daudi de saa moko uwinjere kumeno. (Zab. 38:18, 21) Ng’atu m’ubeii ku kero pare ceke niwilo kit kwo pare kara ekwo nimakere ku cik ma pwe pa Yehova romo penjere kumae: ‘Kan andha Mungu ubenyang’ kuda, dong’ pirang’o ke ebekwayu nia awil timo moko m’udaru nyang’ lee i kwo para?’

18. Ka wayiyo nia Yehova ung’eyowa cuu nisagu ma wang’eyara ko, eno miyo iwa bero ma kani? (Nen bende cal.)

18 Lembe ma ber utie nia wacopo ponjo niyiyo nia Yehova ung’eyowa cuu nisagu ma wang’eyara ko, man nia eneno gin ma ber m’i iwa ma wan wacopo neno ngo. Kadok nwang’u eng’eyo kosa mwa ku gin m’uketho wabeparu man wabetimo lembe i ayi moko de, re eng’eyo nia wacopo timo alokaloka man ekonyowa ku mer. (Rum. 7:15) Ka watuc ninyang’ nia saa ceke Yehova neno nia wacopo bedo dhanu ma ber i wang’e, eno miyo iwa tego ma watie ku yenyne pi nimedara nitimo ire ku gwoko bedoleng’ man kud anyong’a.

Cal: 1. Umego moko m’ubekadhu kud i peko ube-paru anyong’a m’ubekure i ng’om ma nyen.

Pi nikonyowa niciro peko ma copo rubowa rek i kwo mwa, Yehova konyowa nibedo ku yiyoyic ma tek i kwo mir anyong’a m’ubekurowa i ng’om ma nyen (Nen udukuwec mir 18-19)c


19. Lembang’o ma wang’eyo cuu iwi Yehova?

19 Wang’eyo nia Yehova en e mer. Jiji mbe acel de iwi lembuno. (1 Yoh. 4:8) Wang’eyo nia emiyo iwa cik ma pwe pilembe emaruwa, man nia saa ceke edieng’ pi bero mwa. Wang’eyo nia ebemito wanwang’ kwo ma rondo ku rondo. Emiyo jamgony wek kara lembuno ucopere. Giramiya mi jamgony ubetielo cwinywa nia wacopo nyayu anyong’a i Yehova kadok watie ku dub’alaga de. (Rum. 7:24, 25) Man wang’eyo nia “Mungu dwong’ ma sagu adundewa man eng’eyo lembe ceke.” (1 Yoh. 3:19, 20) Yehova neno lembe ceke mi kwo mwa, man cwinye tek nia ecopere iwa nitimo yeny pare.

20. Ang’o ma bikonyowa niuro adieng’acwiny ma kathere mbe?

20 Yehova ukanu ngo iwa lembe moko acel de ma watie andhandha ku yeny mi ng’eyo. Ka ku jwigiri wayiyo lembuno, wabiuro adieng’acwiny ma kathere mbe ma waromo bedo ko iwi lembe ma wambe ku copo moko acel de i wiye, ento wabiketho wiwa i kum lembe ma pigi tek m’ukwayu wang’ey. Ka watimo kumeno, wabinyutho nia waketho genogen mwa zoo iwi Yehova ma tie “Ng’atu m’ung’eyo lembe ceke.” (Yob 36:4) Kadok pi kawoni wacopo nyang’ ungo i lembe moko de, wabekuro kud ava kwo ma rondo ku rondo ma bimiyo iwa kaka mi ponjo lembe ma nyen dupa iwi Mungu mwa ma dwong’.—Ekl. 3:11.

WANWANG’U BERO MA KANI KA KU JWIGIRI WAYIYO NIA WANG’EYO NGO . . .

  • nindo m’ajiki bitundo i iye?

  • gin m’urwo bikelo?

  • kadhiri ma Yehova ung’eyowa i iye?

WER 104 Tipo maleng’ en e giramia pa Mungu

a Yesu re ma bitelo wi lwiny m’udul mony mi polo bikiedo i dhu ng’om ma rac pa Sitani. Pieno etie lembe ma kakare niyero nia kawoni edaru ng’eyo nindo mi lwiny mi Armagedon man nindo ‘m’ebidaru [iye] aloci pare.’—Nyu. 6:2; 19:11-16.

b KORO I CAL: Wego moko giku wode gibepangu piny i sakoc mir ular ng’adi kara juruot migi ubed ayika pi peko ma wok rek.

c KORO I CAL: Umego moko m’ubekadhu kud i peko ubeparu pir anyong’a m’ubekure i ng’om ma nyen.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini