THIWIWEC MI 25
WER 96 Buku pa Mungu en e lonyo
Ponji ma wacopo nwang’u i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare—Thenge mir 2
“Ni ng’atuman m’i kindgi emiyo mugisa m’uromo kude.”—THA. 49:28.
I ADUNDO
Wabineno ponji ma wacopo nwang’u i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare pi wote abora.
1. Wabiponjo lembang’o i thiwiwec maeni?
WOT Yakobo gicokiri i ng’et weggi m’utii kobo kobo man gibewinjo kilili mandha mugisa m’ebemiyo ni ng’atuman m’i kindgi. Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, wec ma Yakobo uyero ni Ruben, ni Simeon, ni Lawi man ni Yuda ujebo wi wote lee mandha; copere nia igi de uwang’ lii. Pieno gicikiri nipenjiri ka nyo Yakobo biyero ang’o ni wote abora m’udong’. Dong’ wakenenu ponji ma wacopo nwang’u i wec m’eyero ni Zebulon, ni Isakar, ni Dan, ni Gad, ni Acer, ni Nafthali, ni Yozefu man ni Benjamin.a
ZEBULON
2. Jung’olo mugisa ma kani ni Zebulon, man lembene upong’o nenedi? (Thangambere 49:13) (Nen bende sanduku.)
2 Som Thangambere 49:13. Yakobo unyutho nia nyikway Zebulon bikwo i dhu nam yo malu mi Ng’om mi lembang’ola. Nyikway Zebulon ginwang’u giralaga migi oro ma kadhu 200 i ng’eye i kind nam mi Galilaya ku nam Mediteranea. Kadok ebino ngo dri dri i dhu nam de, re ebino ceng’ini ku dhu nam. Musa uewo pi Zebulon kumae: “Anyong’a negi, E Zebulon, kinde m’ibewok woko.” (Poy. 33:18) Saa moko nyo eno unyutho nia calu ma Zebulon bibedo i dhu wat mi nam ario, ebibedo ire yot nitimo kuloka ku dhanu mi kabedo mange. Kadok nwang’u ebino kumeno ngo de, re nyikway Zebulon gibino ku thelembe dupa mi bedo kud anyong’a.
3. Ang’o ma copo konyowa nigwoko anyong’a mwa?
3 Ponji ma wacopo nwang’u. Watie ku thelembe dupa mi bedo kud anyong’a kadok wabekwo kakani kunoke i lembe ma nenedi de. Pi nigwoko anyong’a mwa, wacikara niketho cwinywa ucung i kum piny ma watie ko. (Zab. 16:6; 24:5) Saa moko ecopo bedo iwa yot niketho wiwa i kum piny ma wambe ko kakare niketho wiwa i kum piny ma beco m’ubemiyo iwa anyong’a i kwo mwa. Pieno, kadok nwang’u ibekadhu kud i lembang’o de, tim kero ipoy i kum piny ma beco m’itie ko i kwo peri.—Gal. 6:4.
ISAKAR
4. Yakobo umiyo mugisa ma kani ni Isakar, man lembene upong’o nenedi? (Thangambere 49:14, 15) (Nen bende sanduku.)
4 Som Thangambere 49:14, 15. Pi nifoyo Isakar pi tic ma tek m’etimo, Yakobo upore ku kana ma cogone tek man ma yeyo ter ma pek. Eyero bende nia Isakar bibedo ku ng’om ma leng’. Nimakere ku wec maeno, nyikway Isakar gimaku ng’om ma miyo man ma cego cam i dhu kulo Yordan. (Yoc. 19:22) M’umbe jiji, gitimo tic ma tek pi nifuro ng’om migi. Ento gitimo bende tic ma tek pi bero mi jumange. (1 Ub. 4:7, 17) Ku lapor, suru pa Isakar ubino ayika nidikere i lwiny ma Juisrael ukiedo ku judegi migi, calu ve i rundi pa Barak ma japoklembe giku Debora ma jabila ma dhaku.—Pok. 5:15
5. Tin wacopo lubo lapor mi nyikway Isakar nenedi, man pirang’o?
5 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova neno tic ma wabetimo ire ni gin ma pire tek, tap calu m’egam eneno ko tic ma tek mi dhanu mi suru pa Isakar. (Ekl. 2:24) Wakewec pi judong cokiri ma gibetimo tic ma tek pi nigwoko cokiri. (1 Tim. 3:1) I andha gikiedo ngo lwiny mi kum, ento gitimo ku kero migi ceke pi nigwoko dhanu pa Mungu i kum ariti mi thenge mi tipo. (1 Kor. 5:1, 5; Yuda 17-23) Gitimo bende kero niyiko man nimiyo korolembe ma tielo cwiny cokiri man ma teng’e.—1 Tim. 5:17.
DAN
6. Suru pa Dan ubino ku tic ma kani? (Thangambere 49:17, 18) (Nen bende sanduku.)
6 Som Thangambere 49:17, 18. Yakobo uporo Dan ku thwol ma voyo jukwor pare ma dongo nisage ma calu ve riuni mi lwiny ku ng’atu m’uberingo kude. Eno ubenyutho nia Dan bibedo ve tho acama ni judegi mir Israel. E de andha saa ma Juisrael gibewotho i langa pi nicidho i Ng’om mi lembang’ola, suru pa Dan re m’ubedo “udul mony ma bedong’ tokcen” pi nigwoko dhanu. (Wel 10:25) Kadok nwang’u Juisrael mange gibino mbe ku kaka mi neno gin ma dhanu mi suru pa Dan ubetimo de, re pi tic migi ubino tek lee.
7. Ka wabetimo tic moko mi theokrasi, ukwayu saa ceke wabed wapoy i kum lembang’o?
7 Ponji ma wacopo nwang’u. Nyo idaru timo tic moko ma jumange udieng’ ko ngo de? Saa moko nyo ikonyo i tic mi yiko kum Ot Ker man mi gwoko kume, iwodhiri pi nikonyo tic i saa mi coko moko ma dit mi twodiri kunoke mir adhura, kunoke nyo ikonyo i tic mange. Tek kumeno, tic m’itimo uromo ku foc! Bed ipoy nia Yehova neno gin ceke m’itimo ire ni gin ma pigi tek. Anyong’a nege lee mandha kinde m’ibetimo ire, ungo kara ya jumange gipeki ento pilembe ibemito inyuth ire nia imare.—Mat. 6:1-4.
GAD
8. Pirang’o wacopo yero nia ebino yot ni judegi mir Israel nicoriri ku lwiny iwi suru pa Gad? (Thangambere 49:19) (Nen bende sanduku.)
8 Som Thangambere 49:19. Yakobo uewo nia udul weg ayeki bicoriri iwi Gad. Oro ma kadhu 200 i ng’eye, suru pa Gad umaku ng’om ma yo nyangu mi kulo Yordan; gibino i kiew ku judegi mir Israel. Eno uketho judegi mi Juisrael romo tundo i wigi saa moko ci. Dhanu mi suru pa Gad gimito gibed i theng ng’om ma gimaku eno pilembe ebino ku luba ma beco pir udul lim migi. (Wel 32:1, 5) Ubenen kamaleng’ nia gibino weg tegocwiny. Gibino bende ku genogen iwi Yehova nia ebikonyogi kinde ma gibekiedo i dhu judegi migi pi nicero ba ng’om m’emiyo igi. Gioro kadok udul mony migi ucidh utimo nindo ma dupa yo reto mi kulo Yordan pi nikonyo umego migi kinde ma gibemaku dong Ng’om mi lembang’ola. (Wel 32:16-19) Gibino ku genogen ma tek nia Yehova bigwoko mon migi kud awiya migi kinde ma jumaco ucidho i lwiny. E Yehova umiyo igi mugisa pi tegocwiny man wodhiri migi.—Yoc. 22:1-4.
9. Wacopo nyutho nenedi nia wageno Yehova?
9 Ponji ma wacopo nwang’u. Kara wamedara nitimo ni Yehova i saa mi peko, ukwayu wamedara bende nigene. (Zab. 37:3) Tin ju ma dupa ginyutho nia gigeno Yehova nikadhu kud i wodhiri ma giwodhiri ko pi nidiko cing’gi i kum tic mi giedo mi theokrasi, pi nirweyo kaka ma yeny mi jurwey utie lee i iye kunoke pi nitimo tic mange mi dilo pa Yehova. Gitimo lembuno zoo pilembe cwinygi tek nia Yehova bipong’o yeny migi.—Zab. 23:1.
ACER
10. Mugisa ma jung’olo ni Acer upong’o nenedi? Man Acer ukoso nitimo ang’o? (Thangambere 49:20) (Nen bende sanduku.)
10 Som Thangambere 49:20. Yakobo uewo nia suru p’Acer bibedo ku piny lee, man lembene utimere de ku ba dhoge. Suru p’Acer umaku theng ng’om ma cego cam lee mandha. (Poy. 33:24) Ng’om migi ubino bende i dhu nam Mediteranea, man dhu wat m’ulony mi Fenisia ma julwong’o Sidon de ubino i iye. Ento suru p’Acer utuc ungo niriemo Jukanan kud i ng’om migi. (Pok. 1:31, 32) Copere nia atelatela ma rac mi Jukanan ku lonyo mi suru p’Acer uketho amora migi pi thier ma leng’ ujwik. Dhanu mi suru p’Acer giwodhiri ngo kinde ma Barak ma japoklembe ubesayu dhanu m’ecidh ekied kugi lwiny i dhug udul mony mi Kanan m’udikiri. Eno uketho gineno ngo aloci mi wang’uic ma Juisrael ginwang’u “ceng’ini ku pii mi Megido.” (Pok. 5:19-21) M’umbe jiji, lewic unego dhanu mi suru p’Acer kinde ma gibewinjo wer mir aloci ma Barak giku Debora gibewero ku telowic mi tipo ma leng’. Theng werne moko uyero kumae: “Acer ubedo i dhu nam ma gin m’etimo de mbe.”—Pok. 5:17.
11. Pirang’o ukwayu wamedara nibedo ku nen ma ber iwi jukupiny?
11 Ponji ma wacopo nwang’u. Ukwayu watim ni Yehova ku tego mwa ceke. Pi nitimo kumeno, mito waur pidoic ma dhanu mi ng’om maeni gitie ko iwi jukupiny. (Rie. 18:11) Watimu kero wabed ku nen ma ber iwi sente. (Ekl. 7:12; Ebr. 13:5) Kud wawek sayu jukupiny ma i andha wambe ku yenyne ucerwa nitimo lee ni Mungu. Ento wabed wasay kaka mi miyo saa man kero mwa ma lee zoo ni Yehova niai kawoni, man cwinywa bed tek nia kwo ma ber man ma museme ubekurowa i anyim.—Zab. 4:8.
NAFTHALI
12. Copere nia mugisa ma jung’olo ni Nafthali upong’o nenedi? (Thangambere 49:21) (Nen bende sanduku.)
12 Som Thangambere 49:21. “Wec ma beco” ma Yakobo uweco pire romo nyutho kite ma Yesu uweco ko saa m’ebetimo tic pare iwi ng’om. Yesu ugam ung’eyere ni japonji ma jabodho. I saa mi tic pare, edwoko Kapernaum mi ng’om mi Nafthali ni “adhura ma thugi.” (Mat. 4:13; 9:1; Yoh. 7:46) I lembila ma Isaya uewo pi Yesu, eyero nia dhanu mi Zebulon ku mi Nafthali gibineno “der ma dit.” (Isa. 9:1, 2) Nikadhu kud i ponji pare, Yesu ubino “der mandha ma menyo kwond dhanu ceke.”—Yoh. 1:9.
13. Wacopo timo ang’o kara wec mwa unyay anyong’a i Yehova?
13 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova dieng’ i kum lembe ma wabeyero man kite ma wabeyere ko. Wacopo nyutho nenedi nia wabeyero “wec ma beco” ma nyayu anyong’a i Yehova? Nwang’u wabeyero lemandha. (Zab. 15:1, 2) Pieno, mito wabed wayer wec ma giero jumange, calu ve wec mi foyofoc, ento waur niweco rac ku nying’ jumange kadi niwagara. (Efe. 4:29) Bende, waromo lilo wang’ bodho mwa mi caku the wec ku dhanu i ayi ma miyo iwa kaka mi miyo lembatuca.
YOZEFU
14. Kekor kite ma mugisa ma jung’olo ni Yozefu upong’o ko. (Thangambere 49:22, 26) (Nen bende sanduku.)
14 Som Thangambere 49:22, 26. Yozefu ubino kayu pa Racel ma dhaku ma Yakobo ugam umaru lee. Yakobo ulwong’e nia “jang yen ma cego nyinge.” Yen maeno ubino Yakobo man Yozefu ubino jange. M’umbe jiji, anyong’a ucikere ninego Yakobo lee dit i kum Yozefu pilembe Yehova ugam ung’iye “kud i kind umego pare” man etiyo kude i ayi ma segi. Yakobo uewo nia Yozefu binwang’u twero mi bedo kayu ma Ruben ma kayu pa Leya ubayu. (Tha. 48:5, 6; 1 Kei. 5:1, 2) Lembila maeno upong’o kinde ma nyikway Efraim ku nyikway Manase ma gi wot Yozefu ginwang’u giralaga calu suru ario ma tung’ tung’.—Tha. 49:25; Yoc. 14:4.
15. Yozefu utimo ang’o i ng’ey ma jusende mananu?
15 Yakobo ukoro bende nia jukil athero “gikilo [Yozefu], man [gimediri] nikayu lembe i kume.” (Tha. 49:23) Eno ubino nyutho umego pare ma jukumira ma giketho enwang’ere ku peko dupa mi mananu. Ento Yozefu ukayu ngo lembe i kumgi kadi i kum Yehova. Yakobo unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’ewacu kumae: “Atumb athero pa [Yozefu] ubedo asu kakare, man cinge ubedo ma tek man rep.” (Tha. 49:24) I ayi mi lapor, evoyo kumira mir umego pare kud “atero” mi kisa man mi mer. Yozefu ujengere zoo iwi Yehova i saa mi peko pare ceke man eweko ngo lembe aweka kende ni umego pare, ento etimo igi bende bero dupa. (Tha. 47:11, 12) Eweko peko m’ekadhu kud i iye ulile. (Zab. 105:17-19) Eno uketho Yehova utiyo kude i ayi ma segi.
16. Wacopo lubo lapor pa Yozefu nenedi kinde ma wabenwang’ara kud amulaic?
16 Ponji ma wacopo nwang’u. Kud wawek amulaic ma wabenwang’ara ko ucor kindwa bor ku Yehova kadi ku juyic wadwa. Ukwayu wapoy nia Yehova romo weko yiyoyic mwa unwang’ere i amilaic pi ponji mwa. (Ebr. 12:7, kmt.) Ponji maeno romo konyowa ninyutho kite ma tung’ tung’ mi Jukristu ma calu ve kisa ku weko lembe, man nililo wang’gi. (Ebr. 12:11) Yehova bimiyo iwa sukulia pi cirocir mwa tap calu m’emiyo ni Yozefu.
BENJAMIN
17. Mugisa ma jung’olo ni Benjamin upong’o nenedi? (Thangambere 49:27) (Nen bende sanduku.)
17 Som Thangambere 49:27. Yakobo uewo nia dhanu mi suru pa Benjamin gibibedo tek i lwiny calu urudi. (Pok. 20:15, 16; 1 Kei. 12:2) “Kugweno,” niwacu i acaki mi ker mir Israel, ubimo ma kwong’a mir Israel ma Saul uai kud i suru pa Benjamin. Enyutho nia etie jaramony ma jarukara kinde m’ebekiedo i dhu Jufilisti. (1 Sam. 9:15-17, 21) I “uthieno” mi kpawa mi bimobim mir Israel, ubimo ma dhaku ma Esther giku Mordekai ma ceke gibino Jubenjamin, gibodho Juisrael saa ma nwang’u jubecinegogi pet i the bimobim mi Jupersi.—Est. 2:5-7; 8:3; 10:3.
18. Wacopo lubo lapor mi Jubenjamin nenedi?
18 Ponji ma wacopo nwang’u. Ma jiji mbe, Jubenjamin gibino kud anyong’a nineno nia ng’atu acel m’i kindgi re m’udoko ubimo pi nipong’o lembila. Ento kinde ma Yehova udwoko ker mir Israel i cing’ Daudi mi suru pa Yuda, Jubenjamin gidok gidiko cing’gi i kum alokaloka maeno. (2 Sam. 3:17-19) Oro ma dupa i ng’eye kinde ma suru mange gijai i kum Daudi, Jubenjamin gidiko cing’gi ku gwoko bedoleng’ ku Yuda man kud ubimo ma Yehova ung’iyo. (1 Ub. 11:31, 32; 12:19, 21) Dong’ wan de wadiku cingwa ku gwoko bedoleng’ ku dhanu ma Yehova ung’iyo nia utel wi dhanu pare i rundi ma tin.—1 Thes. 5:12.
19. Lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare copo miyo iwa bero ma kani?
19 Wacopo nwang’u bero lee i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare. Nineno kite m’epong’o ko dwoko yiyoyic mwa tek man etego cwinywa nia andha lembila mange ma nwang’iri i Lembe pa Yehova de bipong’o kubang’gi kubang’gi. Bende, nineno mugisa ma wot Yakobo ginwang’u ubekonyowa ninyang’ cuu i lembe ma wacopo timo pi ninyayu anyong’a i Yehova.
WER 128 Wacir asu cil i ajiki
a I ng’ey ma Yakobo umiyo mugisa ni Ruben, ni Simeon, ni Lawi man ni Yuda niai i kum jadit nitundo i kum nyathin, saa m’ebemiyo mugisa ni wote mange m’udong’ ecaku ngo ku jadit nitundo i kum nyathin.