THIWIWEC MI 24
WER 98 Lembagora ceke Mungu yuyo en i wie
Ponji ma wacopo nwang’u i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare—Thenge mi 1
“Wucok dhogwu karacelo kara ayer iwu lembe ma bitimere iwu i dong nindo mir ajiki.”—THA. 49:1.
I ADUNDO
Wabineno ponji ma waromo nwang’u i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare iwi Ruben, Simeon, Lawi man Yuda.
1-2. Yakobo utimo ang’o i wang’ tho pare, man pirang’o? (Nen bende cal.)
ORO ma romo 17 ukadhu niai ma won bedopwe ma Yakobo ma jatic pa Yehova uweko Kanan pi nicidho i Misiri ku juruot pare ceke. (Tha. 47:28) I kind nindo maeno, ebedo kud anyong’a ma lee nirombo kendo ku wode m’emaru ma Yozefu man nineno nia tokcenne, juruot pare ceke udog urombo karacelo. Ento kawoni Yakobo nyang’ nia tho pare udhingo; pieno elwong’o juruot pare i coko moko ma pire tek.—Tha. 49:28.
2 I rundi maeca, wang’ ma pol ka jadit pacu moko udhingo tho, ecoko dhu juruot pare pi nimiyo igi telowic ma tokcen. (Isa. 38:1) Saa maeno enyutho bende nia ng’a ma bidong’ kakare i ng’ey tho pare.
Yakobo n’iwi kavuto pare man edhingo tho. Ebeewo lembila pi wote 12 (Nen udukuwec mi 1-2)
3. Nimakere ku Thangambere 49:1, 2, pirang’o pi wec pa Yakobo ubino tek lee?
3 Som Thangambere 49:1, 2. Ento coko maeno ubino segi pilembe Yakobo ubino jabila. I cokone, Yehova utelo wiye ku tipo pare ma leng’ pi niweco iwi lembe ma bitimere i nindo m’ubino; lembene bibedo kud atelatela ma lee iwi nyikwaye.
4. Wacopo nwang’u ponji ma kani i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Juruot pa Yakobo.”)
4 I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma Yakobo uyero pi wote ang’wen ma kwong’a, niwacu Ruben, Simeon, Lawi man Yuda. I thiwiwec m’ulubo, wabing’iyo i wec m’eyero pi wote abora mange. Calu ma wabineno, Yakobo uweco ungo kende kende pi wote, ento bende pi nyikwaye ma tokcenne udog udoko thek mir Israel ma con. Wabidwogo iwi kpawa mi thek maeno. Eno bikonyowa nineno kamaleng’ kite ma lembila pa Yakobo upong’o ko. Man kinde ma wabeng’iyo i wec pare, wabinwang’u ponji ma beco ma copo konyowa ninyayu anyong’a i Wegwa mi polo ma Yehova.
RUBEN
5. Copere nia Ruben ubino geno nia won bimiyo ire rwom ma kani?
5 Yakobo ucaku ku weco i bang’ Ruben; ewacu kumae: “In i kayu para.” (Tha. 49:3) Calu ma Ruben ubino kayu, copere egeno nia ebilagu theng piny pa won wang’ ario. Saa moko nyo egeno bende nia ebidong’ jadit pacu i ng’ey tho pa won man nia i ng’eye ebiweko twero maeno ni nyikwaye.
6. Pirang’o Ruben unwang’u ngo twero mi bedo kayu? (Thangambere 49:3, 4)
6 Ento Ruben unwang’u ngo twero mi bedo kayu. (1 Kei. 5:1) Pirang’o? Oro moko i wang’e, evuto ku ci won ma Bilha. Bilha ubino jatic pa dhaku pa Yakobo m’emaru lee ma Racel ma nwang’u dong’ udaru tho. (Tha. 35:19, 22) Ruben ubino wod Leya ma de tie dhaku pa Yakobo. Copere nyo ava kum re m’ucwale nitimo lembuno, kunoke nyo emaku Bilha ku kero kara won kud umare nikadhu min. Kadok nwang’u ebino pi thelembe ma kani de, lembe m’etimo unyayu can lee i Yehova man i won.—Som Thangambere 49:3, 4.
7. Ang’o m’unwang’u Ruben ku nyikwaye? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare.”)
7 Yakobo uyero ni Ruben kumae: “Ibibedo dit ungo.” Wec maeno upong’o kubang’e kubang’e. Biblia unyutho ngo nyanok de ka nyo i kind nyikway Ruben ng’atu moko udoko ubimo, jalam kadi jabila. Re asu Yakobo umiyo giralaga moko kokoro ni Ruben, man nyikwaye udoko ni suru acel ma zoo mir Israel. (Yoc. 12:6) Ruben ubed utimo ngo kwa lembe ma reco, ento ebed enyutho bende kite ma beco, man Biblia unyutho ngo ka nia i ng’eye de edog epodho kendo i lemsasa mi tarwang’.—Tha. 37:20-22; 42:37.
8. Wacopo nwang’u ponji ma kani i lapor pa Ruben?
8 Ponji ma wacopo nwang’u. Ukwayu watim kero waponj ninyutho kweriri gijo man waur timo ceke mi lemsasa mi tarwang’. Tek wabenwang’ara i wang’ abidhe, ukwayu wakecung tii wapar pi kite ma timo mwa binyayu ko can i Yehova, i wedi mwa man i jumange. Ukwayu wapoy bende nia “gin ma tek ng’atu moko ubecoyo, gica re m’ebikayu bende.” (Gal. 6:7) I ng’ete mucelo lundo, gin m’unwang’u Ruben ubepoyo wiwa nia Yehova tie jakisa ma lee. Kadok nwang’u ebigoyo ngo gang’ i kumwa ni matoke ma rac mi kosa mwa de, re ebimiyo iwa mugisa tek wabeii ku kero mwa zoo nitimo gin m’atira.
SIMEON GIKU LAWI
9. Ang’o m’uketho Yakobo uyero nia anyong’a ubenege ngo i kum Simeon giku Lawi? (Thangambere 49:5-7)
9 Som Thangambere 49:5-7. I ng’eye Yakobo utiyo ku wec m’ubenyutho nia Simeon giku Lawi gitimo lembe m’unyayu ngo anyong’a i iye. Oro ma dupa i wang’e, Jakanan moko ma nyinge Cekem umaku Dina ma nyaku pa Yakobo. Ebino lembe ma kakare ka nia ng’eicwiny umaku wot Yakobo zoo pi lembe m’unwang’u nyameggi; ento Simeon giku Lawi gibimo ngo wi ng’eicwiny migi. Wot Yakobo zoo gitimo lembang’ola mi vupo ku Cekem karacelo ku dhanu pare nia tek giyiyo nitimo yaa i kumgi, gibiketho kwiyocwiny i kindgi. E dhanune giyiyo. Ento kinde ma fodi kumgi lith, Simeon giku Lawi gicidho i kumgi “ng’atuman uting’o palamularu pare man gimondo ling’ i adhura; e ginego jumaco ceke.”—Tha. 34:25-29.
10. Lembila ma Yakobo uewo iwi Simeon giku Lawi upong’o nenedi? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare.”)
10 Ng’eicwiny umaku Yakobo lee i kum wote ario maeno pi lembe ma gitimo ma ginego ko dhanu dupa. E eewo nia igi bilal i kind Juisrael mange. Lembila maeno upong’o i ng’ey oro ma kadhu 200 kinde ma Juisrael gimondo i Ng’om mi lembang’ola. Theng ng’om ma suru pa Simeon unwang’u ni giralaga ubino tak tak i kind ng’om mi suru pa Yuda. (Yoc. 19:1) Giralaga pa Lawi ke ubino adhura 48 m’ulal i kind Israel ceke.—Yoc. 21:41.
11. Dhanu mi suru pa Simeon ku pa Lawi gitimo ang’o ma beco?
11 Nyikway Simeon giku Lawi gitimo ngo kosa ma rom ku pa kwaru migi. Dhanu mi suru pa Lawi ginyutho nia gimoko kikiki i kum thier ma leng’. Ku lapor, kinde ma Musa ubegamu Cik i bang’ Yehova iwi Got Sinai, Juisrael ma dupa gicaku woro nyathi dhiang’, ento Julawi re ngo. Gin gidok i ng’ete pa Musa man gikonye ninego ju ceke m’udikiri i thier mir ayi gin m’acwiya. (Ai 32:26-29) Pieno Yehova ung’iyo niketho suru pa Lawi ang’et man emiyo igi rwom ma dit mi bedo julam i Israel. (Ai 40:12-15; Wel 3:11, 12) I ng’eye kinde ma nyithindho mir Israel gibemaku Ng’om mi lembang’ola, dhanu mi suru pa Simeon gikiedo ku kero migi ceke i ng’et dhanu mi suru pa Yuda pi nidiko cing’gi i kum pong’o mi lembang’ola pa Yehova.—Pok. 1:3, 17.
12. Wacopo nwang’u ponji ma kani i lapor pa Simeon giku Lawi?
12 Ponji ma wacopo nwang’u. Kud wawek ng’eicwiny utel wi yub man wi timo mwa kadok nyanok de. Tek jutimo lembe ma rac iwa kunoke ni ng’atu moko ma wamaru lee, etie lembe ma kakare nia ng’eicwiny umakwa. (Zab. 4:4) Ento ukwayu wapoy nia anyong’a binego ngo Yehova i kumwa tek wabeweco kunoke wabetimo lembe ku ng’eicwiny ma lee. (Yak. 1:20) Tek ng’atu moko mi cokiri kunoke ma woko utimowa rac mananu, wabitimo lembe nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia; eno bikonyowa niuro wec kunoke timo ma copo kiero jumange. (Rum. 12:17, 19; 1 Pet. 3:9) Tek junyodo peri gibetimo ngo lembe ma nyayu anyong’a i Yehova, poy nia ecopere iri nitimo ng’iyong’ic ma cuu. Kud ipar nia dong’ tiji mbe man nia icopo nwang’u ngo mugisa pa Yehova. Yehova bikoso ngo nimiyo iri mugisa pi kero m’ibetimo pi nitimo gin m’atira.
YUDA
13. Pirang’o cwiny Yuda copo caku pido kinde m’ebeciwinjo wec ma won ubeciyero pire?
13 Ng’atu mir ang’wen ma Yakobo uweco i bang’e ubino wode ma Yuda. Copere nia cwiny Yuda ucaku dhongo i ng’ey m’ewinjo wec ma won uyero ni umego pare ma juwang’e. I andha, en de etimo kosa moko ma dongo. Ubenen kamaleng’ nia en de edikere i ayeki mir adhura mi Cekem. (Tha. 34:27) Egam edikere bende kud umego pare pi nilworo Yozefu m’umeggi ni ng’eca, man karacelo giwondo weggi iwi lembene. (Tha. 37:31-33) I ng’eye evuto ku ci wode ma Thamar m’ebino paru nia utie won asara.—Tha. 38:15-18.
14. Yakobo uyero ang’o pi Yuda, man Yuda utimo lembang’o ma beco? (Thangambere 49:8, 9)
14 Ento ku telowic mi tipo ma leng’, Yakobo uyero kende kende wec mi foyofoc ni Yuda man emiyo ire mugisa. (Som Thangambere 49:8, 9.) Yuda ugam unyutho nia ebedieng’ lee mandha pi won m’uteng’ini, man mer m’emaru ko umin ma cogo ma Benjamin uketho ebino ayika nidoko ng’eca kakare.—Tha. 44:18, 30-34.
15. Yuda unwang’u mugisa ma jung’olo ire i ayi ma kani?
15 Yakobo uewo nia Yuda bitelo wi umego pare. Ento lembila maeno upong’o i ng’ey oro ma dupa. Biblia unyutho nia Yuda utelo wi umego pare wang’ ma kwong’a i ng’ey oro ma romo 200; lembuno utimere kinde ma nyithindho mir Israel gibewotho i langa pi nicidho i Ng’om mi lembang’ola i ng’ey ma giwok kud i Misiri. (Wel 10:14) Oro ma dupa i ng’eye, suru pa Yuda re m’ucaku maku Ng’om mi lembang’ola. (Pok. 1:1, 2) Man Daudi m’ubino nyakwar Yuda ubino ubimo ma kwong’a m’i kind jubim dupa m’uwok kud i suru pa Yuda. Ento lembila ma Yakobo uewo pi Yuda upong’o i ayi mange bende.
16. Lembila ma nwang’ere i Thangambere 49:10 upong’o nenedi? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare.”)
16 Yakobo uewo nia Jabim mi dhanu ceke biwok kud i suru pa Yuda man nia ebibimo pi nja. (Som Thangambere 49:10 man korolembe mi there.) Jabim maeno utie Yesu Kristu ma Yakobo ulwong’o nia Cilo. Malaika moko uyero pi Yesu kumae: “Yehova Mungu bimiyo ire komker pa Daudi ma won.” (Luka 1:32, 33) Julwong’o bende Yesu nia “Umvor mi suru pa Yuda.”—Nyu. 5:5.
17. Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi i ayi ma waneno ko jumange?
17 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova umiyo mugisa ni Yuda kadok nwang’u etimo kosa ma dongo. Ento copere nyo umego pa Yuda gipenjiri ka nyo Yehova uneno ang’o i iye. Kadok gipenjiri ngo kumeno de, re Yehova uneno lembe ma ber i Yuda man emiyo ire mugisa pi lembene. Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi? Ka jayic wadwa moko unwang’u rwom moko ma segi, waromo caku paru nia eromo ngo ku rwomne nikum ng’ico pare moko ma wang’eyo. Ento ukwayu wapoy nia anyong’a ubenego Yehova i kume pi kite pare ma beco. Yehova sayu gin ma ber i jutic pare. Ukwayu wan de waii nitimo kumeno.
18. Wacopo lubo lapor mi cirocir mi nyikway Yuda nenedi?
18 Ponji mange ma wacopo nwang’u i lapor pa Yuda utie nia pire tie tek ninyutho cirocir. Yehova pong’o lembang’ola pare kwa. Ento saa moko epong’e ngo i ayi kunoke i saa ma waparu. Ku lapor, nyikway Yuda gicaku bimo ngo wi dhanu pa Mungu ndhu ndhu, ento gidiko cing’gi ku gwoko bedoleng’ ku dhanu ma Yehova ung’iyo pi nitelo wi dhanu pare, dok ebed Musa ma Jalawi, Yocuwa ma Jaefraim, kunoke ubimo Saul ma Jabenjamin. Ukwayu wan bende wadik cingwa ku ng’atu moko ci ma Yehova ung’iyo pi nitelo wiwa tin.—Ebr. 6:12.
19. Lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?
19 Waponjo lembang’o kinde ma wabeng’iyo i lembila ma Yakobo uewo i wang’ tho pare? Ubenen kamaleng’ nia “ayi ma dhanu neno ko lembe utie ngo ayi ma Mungu neno ko lembe.” (1 Sam. 16:7) Yehova utie won cirocir man jakisa ma lee. Andha emiyo ngo wang’e i kum timo ma rac, ento ekwayu ngo nia jutic pare gitim lembe ceke i ayi ma pwe. Emiyo mugisa kadok ni ju m’ugam utimo kosa ma dongo con, ma re gidok giloko cwinygi i andha man gicaku timo gin m’atira. I thiwiwec m’ulubo, wabing’iyo i wec ma Yakobo uyero ni wote abora m’udong’.
WER 124 Wagwok bedoleng’ mwa