1924—Oro doko dak acel kawoni
BUKU Bulletina mi dwi mi 1, 1924 uwacu kumae: “Caku mi oro utie kaka ma ber akeca ni nyathin pa Rwoth . . . pi nisayu yo mi timo ire lee nisagu.” I kind oro maeno, Juponj Biblia gitiyo ku juk maeno i ayi ario ma e: Ginyutho tegocwiny i yub ma gimaku, man girweyo lembanyong’a m’umbe lworo.
GIGIERO ODI RADIO
Pi oro ma romo acel, umego gibino giero odi radio WBBR i Staten Island, i adhura mi New York. Kinde ma gitong’o ng’om gikpero ma ber, gigiero ot ma dit pi jurutic man bende ot mange ang’et pi studio ku jamtic mi radio. Kinde ma ticne uthum, umego gicaku coko dhu jamtic ma pigi tek pi niketho radio ucak miyo dwal iwi yamu. Re bikwayere nia givoy peko dupa m’ubebino i wang’gi.
Nigiero athen ma dit ucungi pi radione ubedo igi lembe ma tek nisagu. Dongo pa athen ne ubino metre 91, man ugam ukwayu jutwiye i kind yen ario ma bor pa yenneman utie metre 61. Wang’ ma kwong’a ma gikegipimo, lembene urombo ngo. Re gibino ku genogen nia Yehova bikonyogi. E i ng’eye lembene udok urombo igi. Calvin Prosser ma tie ng’atu acel m’udikere i tije, uwacu kumae: “Ka nwang’u lembene urombo wang’ acel, nwang’u wabeciyungara nia, ‘Wuneno gin ma watimo!’” Ento umego gidwoko foyofoc mi lembe ceke ma gitimo ni Yehova. Re fodi peko mange ubebino i wang’gi.
Jubecomo tiend yen acel m’athen mi radio WBBR bicungo i kume
Radio eno ubino fodi ma nyen, man ninwang’u jamticne i soko de ubino lembe ma tek. E umego ginwang’u jema mi jamtic mi radione ma oro dwal bor mi watt 500 i bang’ ng’atu moko ma ni ceng’ini kugi. Kakare ning’iewo mikro ma nyen, gidok gitiyo ku mikro mi simu. I uthieno moko mi ceng’ kas’ario, umego gicaku wero wer pi nipimo ka nyo dwal ubekadhu ma ber. Umego Ernest Lowe ubepoy pi lembene m’ukadhu, ewacu nia kinde m’umego gibino wer, juji Rutherfordb ulwong’ogi ku simu; karaman nwang’u ebino winjogi kud i radio pare i Brooklyn, i kilometre ma romo 25.
Ewacu ku dwal mi sembo lembe kumae: “Wujig woy no cen, kum ebewinjere ve wubegoyo nduru!” E ndhu ndhu umego giling’ ku lewic i wigi, re cwinygi ubino tek nia dwal ubekadhu ma ber man nia gitie ayika niketho program ucak kadhu i radione.
I nindo 24, mi dwi mir 2, 1924, niwacu nindo ma kwong’a ma juyabu iye dhu tic mi radione, umego Rutherford unyutho nia jubitiyo ku radione “pi tic ma Kristu Rwoth umiyo igi.” Ekoro nia jugiero radione “kara dhanu ceke ginyang’ nimakere ku Biblia i thelembe mi gin m’ubetimere i saa ma wabekwo i iye, eno ke kadok dhanu mi yiyoyic man mi dini ma kani de.”
Acam: Umego Rutherford n’i studio mi radio ma kwong’a
Acwic: Jamtic mi radio man ma ketho dwal kadhu iwi yamu
Wang’ ma kwong’a ma jucaku tiyo ku radione ci, lembe uwotho ma ber mandha. Radio WBBR ubino jamtic ma pire tek ma Jumulembe pa Yehova gibed gitiyo ko pi nimiyo ponji ni dhanu iwi yamu, man gitiyo kude pi oro 33.
GIKELO ADOTE IWI JUDONG DINI KU TEGOCWINYGI
I dwi mir 7, 1924, Juponj Biblia gicokiri i adhura mi Columbus, i Ohio, i Coko ma dit mir adhura. Dhanu uai i kabedo ma tung’ tung’ m’i wang’ ng’om, man jumiyo korolembe i dhok mir Arab, Anglais, Français, Ujerman, Grec, Hongrois, Italien, Lituanien, Polonais, i dhok mi Russie, mi Scandinavie, man i dhok mir Ukraine. Kum programne moko uwotho kadhu iwi radio, man jumaku yub ma kara junyuth lembene i gazeti mi Ohio State Journal ma jubed juwodho kubang’ ceng’ pi Coko ma dit mir adhura.
Coko ma dit mir adhura i Columbus, Ohio, oro 1924
Ceng’ kas’ang’wen, nindo 24, mi dwi mir 7, umego ku nyimego ma wendgi kadhu elufu abic (5000) giwok i tic mi lembanyong’a i adhura ma cokone ubino kadhu i iye. Gibolo buku ma romo elufu pier adek (30000), man gicaku ponji mi Biblia elufu swa. Otkur ma Wiw uweco pi lembene nia ebino “lembe mir anyong’a m’usagu zoo mi Coko ma dit mir adhurane.”
Lembe mange ma pire tek i Coko ma dit mir adhurane ubino lembe m’ukadhu ceng’ kas’abic nindo 25, mi dwi mir 7 kinde m’umego Rutherford usomo wec moko m’ukelo adote iwi judong dini. Calu ma jukiewo wecne i ayi mi cik, esome i ayi m’upoko lembe iwi weg gamba, judong dini, man iwi jukuloka pilembe “gibeketho dhanu ubeng’eyo ngo yub ma Mungu umaku pi nimiyo igi mugisa man kwo.” Ewacu bende nia dhanu eno “gidiko cing’gi ku Dikiri mi thek man giwacu nia ‘lemgamba eno re m’utie yo ma Mungu ubebimo ko wi ng’om.’” Ugam ukwayu Juponj Biblia ginyuth tegocwiny ma lee mandha pi nitwong’o rwonglembe maeno ni dhanu.
Otkur ma Wiw udolo dhu lembe m’ukadhu i Coko ma dit maeno kumae: “Udul mony ma nok maeni pa Rwoth m’ucokiri i Coko ma dit mi Columbus gidok ma yiyoyic migi tek . . . , ma givoyo jai man athero moko ci ma judhoggi ucoyo i wigi.” Umego Leo Claus m’udikere i cokone uwacu kumae: “Wadaru cokone m’adundewa upong’ kud amora mi poko karathasi mi rwonglembe eno i therithwar mwa.”
Trakti m’uweco pi pokolembe iwi judong dini
I dwi mir 10, Juponj Biblia gicaku poko trakti m’uweco pi pokolembe iwi judong dini m’umego Rutherford ugam usomo. I nyathin adhura mi Cleveland, i Oklahoma, umego Frank Johnson ular udaru nipoko trakti i therithwar ma jumiye. Edaru nwang’u edong’ dakika 20 pi niromo saa m’ukethere ma jurwey lembanyong’a mange ubin unwang’e ko kaka m’eni iye. Ebino ire tek nikuro umegonegi ngbeng’ kamaleng’, pikum rwonglembe m’etwong’o unyayu kwinyo i dhanu, uketho gibino saye. Umego Frank Johnson unwang’u nia mito ecidh epond i ot kanisa moko m’ubino ceng’ini kude. Kinde m’emondo, enwang’u iye nanu, e eroyo trakti acel i Biblia pa jakwac man eweko bende iwi komman acel acel. Etimo pio ewok kud i iye. Ento calu ma fodi dong saa udong’, ecidh emondo i ot kanisa mange ario, man etimo lembe ma rom i igi.
I ng’eye emayu kume ecidho kaka m’ecopo rombo i iye ku jurwey mange. Ewok epondo i ng’ey station moko kara dhanu ma kwiny m’ubesaye kud unene. Dhanune gikadhu ceng’ini i ng’ete ku muthukari, re ginene ngo. Ndhu ndhu i ng’eye, umego ku nyimego mange m’ubino rweyo lembanyong’a ceng’ini keca de gitundo, e giting’e man gicidho kude.
Umego acel m’i kindgi ukoro kumae: “Kinde ma waweko adhura wabekadhu kud i wang’ ot kanisa moko adek, dhanu ma wendgi tundo 50 gicungo i wang’ ot kanisaneman. Jumoko ubino somo trakti ma wapoko, jumange ke ubino nyuthe ku bor i wang’ jakwac. Waboth mi tuko ngo! Wabefoyo Yehova Mungu mwa, pilembe egwokowa man emiyo iwa rieko, uketho judegi mi Ker gimakuwa ngo.”
GINYUTHO TEGOCWINY I TIC MI LEMBANYONG’A
Józef Krett
Juponj Biblia ginyutho tegocwiny i tic mi lembanyong’a kadok i ng’om mange bende. Ku lapor, yo malu mi ng’om mi France, umego Józef Krett urweyo ni dhanu m’uai kud i ng’om mi Pologne m’ucidho timo tic i kaka ma jugolo iye lonyo mi the ng’om. Ebino ku program mi miyo korolembe ma thiwiye uwacu, “Cer mi ju m’utho udhingo.” Kinde ma jupoko karathasi mi lwong’o ni dhanu mir adhurane, japadri mi ng’ombe ukwero jukristu mi parwas pare nia kud gicidhi. Ento gilund gitimo lembe m’ukoc. Dhanu ma kadhu elufu abic (5000) gicidh giwinjo korolembene, uketho i iye japadrine de! Umego Krett ulwong’o japadri eno nia ekadh ecer bang’ yiyoyic pare i wang’ dhanu, ento ekwero. I ng’ey korolembe, umego Krett upoko girasoma ceke m’ebino ko, pilembe dhanu ubino kud ava mi ng’eyo lembe lee iwi Mungu.—Amo. 8:11.
Claude Brown
I Afrika, umego Claude Brown utero lembanyong’a i ng’om mi Ghana, ma con jubed julwong’o Côte-de-l’Or. Korolembe pare man girasoma m’epoko uketho lemandha unyay pio pio i ng’ombe. John Blankson m’ubino somo lembe pa yath, ucidh uwinjo korolembe acel p’umego Brown. E ndhu ndhu enyang’ nia edaru nwang’u lemandha. Eyero kumae: “Lemandhane unyayu anyong’a lee i iya man akoro pi lembene m’umbe lworo ni juwada mi somo.”
John Blankson
Nindo moko John ucidho i ot kanisa mir Anglican pi nipenjo japadri iwi ponji mi trinita, m’eng’eyo cuu dit nia utie ngo ponji mi Biblia. Ng’eicwiny umaku japadri, e ekok i wiye kumae: “I jakafiri, Jok n’i ii. Wok cen!”
Kinde ma John udok i pacu, ewok ekiewo barua ni japadri, m’elwong’e ko nia ebin ecer bang’ ponji mi trinita kamaleng’ i wang’ dhanu. Japadri udwoko wang’ baruane, eketho julwong’o John ucidh i biro pa japonji ma dit kaka ma John somo i iye. Japonjine uwok upenjo John ka nyo andha ekiewo barua ni japadri.
John udwoko nia, “Eyo, akiewo.”
Japonjine ukwayu John nia ekiew barua ni japadrine, m’ekway ko kisa i bang’e. E John ukiewo lembe ma e:
“Jadit, japonji para ukwaya nia akiew iri barua m’akway ko kisa i beng’i. Ayiyo nia abekiewo, re kende kende tekene in de iyiyo nia ibeponjo vupo ni dhanu.”
Lembuno uton i japonjine, man epenjo Blankson kumae: “Blankson, eni andha lembe m’imito nia ikiewi?”
John udwoko nia, “Eyo, lembene gi ceke eno.”
Japonji udok udwoko kumae: “Juberiemi cen kud i somo. Iparu nia icopo somo asu tek ibeweco rac i kum japadri mi dini ma gavmenti ucwaku?”
John udwoko ire kumae: “Japonji, . . . tek ibeponjowa, man wanyang’ ungo i lembe m’ibeponjone, nyo wacopo penji ku penji iwi lembene?”
Japonji udwoko nia, “Eyo, wucopo penjo.”
John udok uyero kumae: “Eno tie tap gin m’atimo. Jadit eno ubino ponjowa ku Biblia, e apenje ku penji. Tek dwoko wang’ penjine uvoye, dong’ kisa ma nenedi ke m’umito akway i bang’e?”
E juriemo ngo Blankson. Thelembe mi oro barua mi kwayu kisane de uthum.
GIKETHO WANG’GI I KUM NINDO M’UBINO
Otkur ma Wiw moko udolo dhu lembe mi tic m’utimere i oro maeno kumae: “Calu Daudi, wacopo yero ma cwinywa tek kumae: ‘Ibimiyo ira tego pi nikiedo lwiny.’ (Zab. 18:39) Oro maeni ubino oro mi tielocwiny ma dit mandha, pikum waneno cing’ Rwoth . . . Jutic pare m’umiyiri ire . . . gimiyo lembatuca kud anyong’a.”
I ng’eye i thum mi oro ma rom eno, umego gimaku yub mi giero odi radio mange ma nyen, ento ma wang’uni gigiero i Chicago, i États-Unis. Gicaku nyinge nia WORD, ma thelembe tie “lembe.” Nying’ eno uromo tap ku radione, pilembe ebipoko rwonglembe mi Ker ni dhanu elufu swa, kadok i Canada ma ni yo malu mi ng’om mir États-Unis.
Oro 1925 bilund bino ku der mi tipo, ma biketho Juponj Biblia gibinyang’ i buku mi Lembanyutha thek 12. Lembene bibedo ni cudho mi kier ni jumoko, kum gibiweko nitimo ni Yehova. Ento ju dupa anyong’a binegogi i kum nyang’ ma nyen maeno, ke nikum lembe m’utimere i polo man nikum adwogi ma ber ma lembene bibedo ko iwi dhanu pa Mungu iwi ng’om.
a Kawoni julwong’e Buku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu.
b Joseph Rutherford re m’ubino telo wi tic mi Juponj Biblia i oro maeno. Jubed julwong’e bende nia Juji Rutherford. I wang’ nicaku tic i Bethel, pi kare moko ebed etimo calu juji ma segi i twodiri mi ot pido mir abora mi Missouri.