THIWIWEC MI 36
WER 103 Jukwac gitie giramia ma dhanu
‘Lwong’ judong cokiri’
“Wek elwong’ judong cokiri i bang’e.”—YAK. 5:14.
I ADUNDO
Say judong cokiri ukonyi i thenge mi tipo tek itie i yeny.
1. Yehova unyutho nenedi nia pi rombe pare tek lee i iye?
ROMBE pa Yehova pigi tek lee i iye. Eng’iewogi ku rimb Yesu man eketho judong cokiri unen wi dwol pare. (Tic. 20:28) Mungu ubemito ngo nia jusend rombe pare. Judong cokiri gikonyo rombe i the telowic pa Kristu, kara gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova.—Isa. 32:1, 2.
2. Yehova nyutho nia ebedieng’ asagane pi jukani? (Ezekiel 34:15, 16)
2 Yehova dieng’ lee mandha pi rombe pare ceke, ento edieng’ asagane pi ju m’ubesendiri. Ekonyo rombe m’ubesendiri i thenge mi tipo nikadhu kud i bang’ judong cokiri. (Som Ezekiel 34:15, 16.) Ento ebemito wan de wasay kony kinde ma watie ku yenyne. I saa ma kumeno, m’uweko rwo ma waberwo ku cwinywa ceke pi nikwayu kony pa Mungu, wakwayu bende kony mi “jukwac man juponji” i cokiri.—Efe. 4:11, 12.
3. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni, man wabinwang’u bero ma kani i lembene?
3 I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe ma Mungu utimo kara wanwang’ kony i thenge mi tipo i bang judong cokiri. Pieno, wabidwoko wang’ penji m’ulubo e: Ukwayu wasay kony i bang’ judong cokiri i saa ma kani? Pirang’o wacikara nikwayu konyne? Man judong cokiri gikonyowa nenedi? Kadok nwang’u kawoni fodi wabekadhu ngo kud i lembe ma tek de, re asu dwokowang’ penji maeno biketho wabedo ku foyofoc lee pi yub ma Mungu umaku ma nindo moko romo bodho kwo mwa.
UKWAYU “WALWONG’ JUDONG COKIRI” SAA MA KANI?
4. Pirang’o wabeyero nia Yakobo 5:14-16, 19, 20 uweco pi twoyo mi thenge mi tipo? (Nen bende cal.)
4 Pi nicaku weco iwi yub ma Mungu umaku kara wanwang’ kony i thenge mi tipo, jakwenda Yakobo upenjo kumae: “Nyo ng’atu moko m’i kindwu ubetwoyo? Wek elwong’ judong cokiri.” (Som Yakobo 5:14-16, 19, 20.) Lembe m’i verse mi wang’e ku m’ulubo ubenyutho nia Yakobo ubeweco pi twoyo mi thenge mi mi tipo. Pieno, jukwayu nia jaratwoyone ulwong’ judong cokiri ento munganga ngo. Bende juweco iwi twoyo mi tipo pilembe key pare uketho i iye niweko dubo. I ayi moko, lembe m’ukwayu jutim pi nithiedho twoyo mi thenge mi tipo urombo ku lembe ma jutimo pi nithiedho twoyo mi kum. Tek kumwa uberemo, wacidho i bang’ dokta man wakoro ire pi twoyo mwane, e i ng’eye ke walubo lembe m’eng’olo iwa. I ayi ma rom eno tek wabetwoyo i thenge mi tipo, ukwayu wacidh i bang’ jadit cokiri, e wakor ire lembe mwa, i ng’eye ke watii ku juk m’emiyo iwa m’uai kud i Lembagora.
Ka waberemo wacidho i bang’ dokta; ka wabetwoyo i thenge mi tipo bende wacikara nicidho i bang’ judong cokiri (Nen udukuwec mir 4)
5. Waromo ng’eyo nenedi nia wan’i ariti mi nwang’u twoyo i thenge mi tipo?
5 Yub m’umakere i Yakobo thek 5 ubetego cwinywa nicidho i bang’ judong cokiri kinde ma wabenwang’u nia yotkum mwa mi thenge mi tipo ubenyothere. Pieno, etie lembe mi rieko ma lee ninwang’u kony ma fodi mer m’i kindwa ku Mungu unyothere ngo. Lembagora ubecimo wang’wa nia wacopo wondara giwa i kum ayi watie ko i thenge mi tipo. (Yak. 1:22) Con Jukristu moko mi Sardi gigam gipodho i lembuno, man Yesu ucimo wang’gi. (Nyu. 3:1, 2) Ayi ma waromo ng’iyo ko yotkum mwa i thenge mi tipo utie nikeporo amora ma watie ko kawoni pi woro Mungu ku ma wabino ko i acaki. (Nyu. 2:4, 5) Dong’ waromo kepenjara kumae: ‘Nyo anyong’a m’abino ko mi somo Biblia man mi nyamu iye udaru jwiki? Nyo dong’ ayiko coko man acidho i coko wang’ acel aceli? Nyo amora para mi rweyo lembanyong’a ukwiyo? Nyo galuwang’ man sayu jukupiny ubemaku saa para zoo man wiya zoo n’i kum lembene?’ Tek dwokowang’ lembe acel m’i kind penji maeno utie eyo, eno nyutho nia watie ku ng’ico moko ma ka watwinye ngo, eromo ketho lembe nyothere magwei. Tek wambe ku copo mi yiko ng’ico maeno wan giwa, kunoke nyo edaru ketho waturo cik mir ukungu pa Mungu, ukwayu wasay kony mi judong cokiri.
6. Ng’atu m’utimo dubo ma pek ucikere nitimo ang’o?
6 I andha re, ng’atu m’udaru timo dubo ma pek ma ketho juwodhojo kud i cokiri, ucikere nicidho i bang’ jadit cokiri acel. (1 Kor. 5:11-13) Ng’atu moko ci m’upodho i dubo ma pek utie ku yeny mi kony pi niyiko winjiri pare ku Yehova. Kara Yehova uwek dubo mwa nikadhu kud i jamgony, ukwayu ‘watim tic m’ubenyutho nia waloko cwinywa.’ (Tic. 26:20) Tic maeno uketho i iye nicidho i bang’ judong cokiri tek watimo dubo ma pek.
7. Ng’a mange m’utie ku yeny mi judong cokiri?
7 Judong cokiri gikonyo ngo kende kende ju m’utimo dubo ma pek; ento gikonyo bende ju ma gi ng’ic i thenge mi tipo. (Tic. 20:35) Ku lapor, lworo copo negi nia ninyego i kum ava ma rac ucaku bevoyi. Anyego mwa romo bedo tek asagane kan i wang’ niponjo lemandha wabedo ng’eca mi dawa ma merojo, mi pornografi, kunoke mi lemsasa mi tarwang’. Re ukwayu ngo inyeg ku lembuno kendi. Iromo weco ku jadit cokiri moko, kum ebiwinjo lembe m’ubedieng’o cwinyi, ebimiyo iri juk ma ber m’iromo tiyo ko, man ebitielo cwinyi nia icopo nyayu anyong’a i Yehova tek ibekwero nitimo lembe m’ava m’arac ubecweli i iye. (Ekl. 4:12) Tek cwinyi udaru tur i kum anyegone, judong cokiri bipoyo wii nia eno ubenyutho nia ibeneno winjiri peri ku Yehova ni gin ma pire tek, man ibemito ngo igeniri nikadhu mukero.—1 Kor. 10:12.
8. Pire tie tek ungo nitero kit dubo ma kani i wang’ judong cokiri?
8 Pire tie tek ungo nitero lembe ceke m’uneno leng’kum mwa mi tipo i wang’ judong cokiri. Wakemak nia iyero lembe moko m’uton i umego kunoke i nyamego moko, kunoke nyo iweco ire ku kwinyo. Kakare nitero lembene i bang’ jadit cokiri moko, icopo tiyo ku juk ma Yesu umiyo iwi ayi mi ketho kwiyocwiny i kindjo. (Mat. 5:23, 24) Bende, iromo timo sayusac iwi thiwiwec ma ve molcwiny, cirocir man kweriri gijo, kara macen inyuth kite ma beco maeno lee i kwo peri. Re tekene asu yiko lembene ubevoyi, icopo kwayu kony i bang’ jadit cokiri moko. I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jufilipi, ekwayu umego moko nia ukony Eudia giku Sentike giyik kosowinjiri m’uwok i kindgi; in de jadit cokiri moko copo konyi kumeno.—Filip. 4:2, 3.
PIRANG’O WACIKARA NILWONG’O JUDONG COKIRI?
9. Pirang’o ukwayu ngo wawek lewic ucerwa nikwayu kony i bang’ judong cokiri? (Lembrieko 28:13)
9 Ukwayu wanyuth yiyoyic man tegocwiny pi nicikwayu kony i bang’ judong cokiri ka watimo dubo ma pek kunoke nyego i dhu ng’ico mwa moko ubevoyowa. Kud wawek lewic ucerwa. Pirang’o? Pilembe ka wabeworo yub ma Yehova umaku, eno nyutho nia wagene man wageno telowic m’eketho pi nikonyowa kara wabed ku leng’kum ma ber i thenge mi tipo, man kara yiyoyic mwa ubed ma tek. Eno nyutho bende nia wayiyo nia watie ku yeny mi kony pare ka wadhingo podho. (Zab. 94:18) Tek watimo dubo ke, Mungu bitimo iwa kisa, kende kende ka wayewo dubone man wakune magwei.—Som Lembrieko 28:13.
10. Lembang’o ma copo timere tek waling’ iwi dubo mwa?
10 Wanwang’u mugisa dupa ka waweco ku jadit cokiri moko iwi dubo ma watimo. Re lembe doko rac magwei iwa tek waling’ iwi dubone. Kinde m’Ubimo Daudi umito eling’ iwi dubo m’etimo, enwang’u peko i thenge mi tipo, i cwinye, man i leng’kum pare. (Zab. 32:3-5) Peko mi thenge mi tipo utie ve twoyo kunoke rem. Ka juthiedhe cuu ngo, wang’ ma pol edoko rac nisagu. Yehova ung’eyo lembe maeno, pieno ebekwayuwa nia ‘wayik lembe udok atira i kindwa’ kude, ma watii ko ku yore m’eketho kara wakey i thenge mi tipo.—Isa. 1:5, 6, 18.
11. Tek waumo wi dubo ma pek, lembene kelo adwogi ma kani iwi jumange?
11 Tek waumo wi dubo ma pek ma watimo, wacopo nyayu peko i kum jumange de. Waromo cero tipo ma leng’ pa Mungu nitiyo cuu iwi cokiri, man waromo nyotho bende kwiyocwiny mir umego ku nyimego mwa. (Efe. 4:30) Pieno, ka wang’eyo nia ng’atu moko mi cokiri utimo dubo ma pek, wacikara niyero ire nia ecidh enyuth pi dubone ni judong cokiri.a Kum tek waumo wi dubo ma pek ma ng’atu moko utimo, eca nwang’u wan de wadikara i iye. (Law. 5:1) Mer ma wamaru ko Yehova ucikere nicwaluwa nituco lembene man nikoro lemandha. Ka watimo kumeno, cokiri bimedere nibedo leng’, man wabikonyo ng’atune kara winjiri pare udok kendo ma ber ku Yehova.
JUDONG COKIRI GIKONYOWA NENEDI?
12. Judong cokiri gikonyo ju ma gi ng’ic i thenge mi tipo nenedi?
12 Judong cokiri gitie ku telowic iwi kite ma gicopo konyo ko ju ma ng’ic i thenge mi tipo. (1 Thes. 5:14) Kan idubo, giromo penji ku penji ma giluro iye cuu pi ‘niwodho’ paru m’upondo i adundeni man kite m’ibewinjiri ko. (Rie. 20:5) In lundo iromo konyogi nwang’u ibekoro igi lembe terere, kadok etie tek iri nitimo kumeno nimakere ku suru mwu, kite peri, man kadok lewic ubenegi de. Lworo kud unegi nia ‘ibiweco swa.’ (Yob 6:3) Kakare nipoko lembe pio pio i wii, gibi ii niwinji kilili, man gibinyang’ i lembe peri i zoone i wang’ nimiyo iri juk. (Rie. 18:13) Ging’eyo ma ber nia nikwayu rombe ting’o saa, pieno giparu ngo nia wec ma wuweco kugi wang’acel ci ya uromo.
13. Judong cokiri giromo konyi nenedi? (Nen bende cal.)
13 Tek icidh isayu kony i bang’ judong cokiri, gibitimo tego kara kud giketh cwinyi udhong nisagu. Ento gibirwo piri. Ii biwang’ lii nineno ‘tego ma lee’ ma rwo migi bibedo ko i wii. Acel m’i kind kony ma gibikonyi ko utie ‘niwiri ku mo i nying’ Yehova.’ (Yak. 5:14-16) “Mo” maeno ubenyutho lemandha mi Lembe pa Mungu. Biblia ma gibitiyo ko ku bodho bikwiyo cwinyi, bitielo cwinyi man bikonyi niyiko winjiri peri ku Yehova. (Isa. 57:18) Telowic ma gimiyo nikadhu kud i Lembagora romo konyi kara imediri nibedo ku lembakeca mi timo lembe m’atira. Nikadhu kud i bang’gi, ibiwinjo dwand Yehova m’ubeyero iri kumae: “Yo ni eni. Woth i iye.”—Isa. 30:21.
Judong cokiri gitiyo ku Biblia pi nikwiyo cwiny ju m’uberemo man pi nitielo cwinygi (Nen udukuwec mir 13-14)
14. Nimakere ku Jugalatia 6:1, judong cokiri gikonyo ng’atu m’ukwanyu “yo ma rac” nenedi? (Nen bende cal.)
14 Som Jugalatia 6:1. Ka Jakristu moko ukwanyu “yo ma rac” nwang’u dong’ ebewotho ngo nimakere ku cik m’atira pa Mungu. Yo ma rac maeno copo nyutho koso ng’iyong’ic ma cuu kunoke dubo ma pek. Mer cwalu judong cokiri “nidwogo ng’atu maeno i yo m’atira, re ku molcwiny.” Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “nidwogo” copo nyutho nidwoko cogo m’uwil udok kakare kara kud edong’ ni abala. Tap calu docta ma jabodho ii nimadu ng’atu m’utur kara kud ewinj litho lee, judong’ cokiri de giketho wigi i kum keyo twoyo mwa mi thenge mi tipo m’umbe nimedo lithone. Jukwayu i bang’gi bende nia ‘gibed ku wang’gi i kumgi gigi.’ Saa ma gibedwokowa i yo m’atira, ging’eyo nia gin de gileng’ ungo man nia gikier. Pieno, kakare ninyuthiri nia gi dit nisagu, gi pwe, kunoke nipoko kwa lembe, gi ii nikethiri kaka ng’atu m’ukier.—1 Pet. 3:8.
15. Waromo timo ang’o tek watie ku peko moko?
15 Wacopo geno judong cokiri mwa. Juponjogi cuu nigwoko amung’ mwa, niketho juk migi ujengere iwi Biblia kakare niketho ejengere iwi paru migi gigi, man ging’eyo nia ubekwayu gikonywa kara wanyeg ku peko mwa. (Rie. 11:13; Gal. 6:2) Jadit cokiriman utie ku kite m’ukoc ku pa wadi, gikadhu de kud i lembe ma tung’ tung’ i kwo migi. Ento waromo cidho yot yot i bang’ jadit cokiri moko ci pi nikoro lembe mwa ire. Re mito ngo wawoth i bang’ judong cokiri ceke pi nikwayu kony, ma wasay ko ng’atu ma biyero wec ma biwok mit i ithwa. Tek watimo kumeno, wabibedo ve ju m’ubesayu lembe “ma nyang’ugi” kakare nisayu “ponji ma ber” mi Lembe pa Mungu. (2 Tim. 4:3) Ka wakoro lembe mwa ni jadit cokiri moko, ecopo penjowa ka nyo wadaru weco ku judong cokiri mange iwi lembene man ke nyo gimiyo iwa juk ma kani. Pi ninyutho nia eng’eyo ngo lembe zoo, eromo penjo bende juk i bang’ jadit cokiri mange.—Rie. 13:10.
GIN M’UKWAYU WATIM WAN GIWA
16. Ng’atuman m’i kindwa ucikere nitimo ang’o?
16 Kadok judong cokiri gineno wiwa pilembe watie rombe pa Mungu de, re giyero ngo iwa gin ma wacikara nitimo. Wan giwa watie ku rwom mi kwo nimakere ku cik pa Mungu. Bende, wabidwoko wel ni Mungu pi wec man timo mwa. Re ku kony pare, wacopo gwoko bedoleng’ mwa. (Rum. 14:12) Pieno, kakare ning’olo iwa gin ma wacikara nitimo, judong cokiri gitelo nen mwa iwi Lembe pa Mungu. Ka wabetiyo ku juk migi, wabiponjo ‘copo mwa mi ng’iyo i lembe’ pi nimaku yub mi rieko.—Ebr. 5:14.
17. Lembakeca mwa ucikere nibedo ang’o?
17 Etie iwa rwom ma yawe mbe nibedo rombe pa Yehova! Yehova uoro Yesu ma tie “jakwac ma ber,” pi niculo jamgony kara wanwang’ genogen mi kwo rondo ku rondo. (Yoh. 10:11) Nikadhu kud i bang’ judong cokiri, Yehova upong’o lembang’ola pare ma e: “Abimiyo iwu jukwac m’adundena yenyo man gibitungowu ku ng’eyong’ec man rieko.” (Yer. 3:15) Lworo kud unegwa nikwayu kony i bang’gi kinde ma wang’ic kunoke wabetwoyo i thenge mi tipo. Dong’ wabed ku lembakeca mi nwang’u kony lee i bang’ judong’ cokiri, kum gitie giramiya ma Yehova umiyo iwa.
WER 31 Woth karacelo ku Mungu!
a Ka jadubo utimo ngo kumeno i ng’ey nindo moko m’ukwayere, gwoko bedoleng’ peri ni Yehova ucikere nicweli ninyutho lembe m’ing’eyo ni judong cokiri.