Namba 666 thelembene tie ang’o?
Lembe ma Biblia udwoko
Nimakere ku buku ma tokcen mi Biblia, namba 666 utie kwan kunoke nying’ yedi moko ma kwiny ma wiye tie abiro man tunge ke apar m’ubewok kud i nam. (Lembanyutha 13:1, 17, 18) Yedi maeno utiye lanyuth mi lemgamba mi ng’om maeni, m’ubebimo “iwi suru ceke, iwi dhanu, iwi dhok man iwi thek.” (Lembanyutha 13:7) Nying’ ma nia 666, ubenyutho nia iwang’ Mungu, lemgamba mi ng’om maeni lembe udaru voyogi. Wanyang’ nenedi?
Etiye ngo nying’ mi lwong’o kende. Nying’ ma tung’ tung’ ma Mungu ubed ucaku en, thelembe migi nuti. Ku lapor, Mungu uloko nying’ Abram ma thelembe pa nyingene ubino “Wego ma malu (ma dit kunoke mi yung);” ku nying’ ma Abraham, ma thelembene ke tiye “Wego mir udul (kunoke mi lwak),” kinde m’etimo ni Abraham lembang’ola m’ebiketho ko ebidoko ni “weg udul mi thek.” (Thangambere 17:5) Rom rom kumeno, Mungu umiyo ni yedi maeno nying’ ma 666 calu lanyuth m’ubekoro tap koth yedine.
Kwan 6 benyutho dubo alaga. I Biblia, wang’ ma pol jutiyo ku kwan ma tung’ tung’ i yore mi lapor. Kwan 7 benyutho wang’acel piny m’umbe ku peko moko i kume kunoke ma leng’. Kwan 6 lundo urem nyanok kud 7, eno uketho ebenyutho piny moko m’upong’o ngo kunoke ma lembe uvoyo iwang’ Mungu, man jucopo tiyo kude tap pi dhanu ma gitiye ju dhu Mungu.—1 Lemkei 20:6; Daniel 3:1.
Kwan 3 ka judwogo i wiye wang’ adek, utiye pi niketho nwoc iwi gin moko. I Saa moko, Biblia beketho peko iwi lembe moko ma nwang’u ebedwogo ko wang’ adek iwi lembe ma rom. (Lembanyutha 4:8; 8:13) Pieno, nying’ ma 666 ubeketho nwoc nia Mungu ubeneno lemgamba mi ng’om maeni ma dhanu ubebimo wiye nia lembe udaru voyogi i kadhiri ma lee dit. Ubenen kamaleng’ nia giromo kelo ngo kwiyocwiny ku bedomoth ma galu ni dhanu; eno utie gin ma ndhu Ker pa Mungu kende re ma bikelo iwi ng’om.
Kiedo pa yedine
Biblia yero nia dhanu gijolo “kiedo pa yedi” pilembe gibelubo toke “ma igi bewang’ lii” kara ebim wigi. (Lembanyutha 13:3, 4; 16:2) Gitimo kumeno kinde ma gibemiyo woro mi thier ni ng’om migi mir anyoli, ni lanyuth ma tung’ tung’ mi ng’ombe kunoke i nyutho kpawa mi jurumony. Buku moko (The Encyclopedia of Religion) uyero kumae: “Nicwaku ng’om ma thugijo udaru doko kit dini moko acel ma dwong’ mandha i ng’om ma tin eni.”a
Jucopo ketho kiedo maeno i terwang’ ng’atini kunoke iwi cinge mir acwici i ayi ma nenedi? (Lembanyutha 13:16) I Cik ma Mungu umiyo ni thek mir Israel, ewacu kumae: “Wutwigi ni giranyutha i cingwu, man gibibedo ni giratwia [i] ter nyimwu.” (Poi mi Cik 11:18) Thelembe mi wec maeno ubino ngo nia Juisrael gimwon kiedo moko mandha kumeni i kum cing’gi kunoke i terwang’gi de, re thelembene ubino nia ukwayu giwek Lembe pa Mungu utel wi timo ku paru migi ceke. Rom rom kumeno, kakare ma nia kwan 666 ubed ve kace moko mandha kumeni ma jugoyo i kumjo, kiedo pa yedi maeno utie mi lapor man ke, etie yore ma jung’iyo ko ju ma giweko lemgamba mi ng’om maeni utel wi kwo migi. Dhanu ma gitie ku kiedo pa yedi maeno gikethiri gigi ni ju dhu Mungu.—Lembanyutha 14:9, 10; 19:19-21.
a Nen bende buku Nationalism in a Global Era, mbaya 134, man buku Nationalism and the Mind: Essays on Modern Culture, mbaya 94.