Ceng’ yenga, nindo 14, dwi mir 9
Nyang’ cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne.—Efe. 3:18.
Kan ing’iyo ning’iewo ot moko, iromo maru inen ode in giri man ing’ey lembe ceke m’ukwayere i wiye. Wacopo timo lembe ma rom eno kinde ma wabesomo man wabeponjo Biblia. Kan ibed isome kwa nyamalu malu, ibing’eyo kende kende lemandha ma pigi tek, niwacu ‘gin ma kwong’a m’iponjo i lembe pa Mungu.’ (Ebr. 5:12) Ento calu ot ma waweco pire malu no, bed iponj Biblia mii kara inyang’ lee i iye. Yo ma ber m’usagu zoo mi ponje utie nineno ayi ma lembe ma tung’ tung’ m’i iye urombo ko i kindgi. Tim kero kud ijik ninyang’ i lemandha kende, ento bende i thelembe m’uketho iyiyogi. Pi ninyang’ cuu i Lembe pa Mungu, ukwayu waponj lemandha ma thuc mi Biblia. Jakwenda Paulo ugam ukwayu umego ku nyimego pare nia giponj Lembe pa Mungu mii kara ginyang’ “cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne,” wek kara ‘ulaggi unyang’ man gicung ma tek’ i yiyoyic migi. (Efe. 3:14-19) Ukwayu wan de watim kumeno. w23.10 mba. 18 udu. 1-3
Kas’acel, nindo 15, dwi mir 9
Umego, iwi lembe m’uneno ciro masendi man twiyocwiny, wulub lapor mi jubila ma gigam giweco i nying’ Yehova.—Yak. 5:10.
I Biblia, junwang’u lapor dupa mi dhanu ma gi weg yiyoyic. Nyo icopo ponjo ngo lembe i wigi? Ku lapor, kadok nwang’u juwiro Daudi saa m’ebino nyanok pi nidoko ubimo mir Israel de, re ugam ukwayu ekur pi oro ma dupa i wang’ niidho iwi ker. Simeon giku Hana de gitimo ni Yehova ku bedopwe kinde ma gibekuro Masiya ma jular jung’olo pire. (Luka 2:25, 36-38) Kinde m’ibeponjo kpawa ma kumeno, say dwokowang’ penji m’ulubo e: Ang’o m’ukonyo ng’atu maeni ninyutho cirocir? Nibedo won cirocir uketho enwang’u bero ma kani? Acopo lubo lapor pare ke nenedi? Iromo nwang’u bende ponji kud i lapor mi dhanu m’unyutho ngo cirocir. (1 Sam. 13:8-14) Iromo kepenjiri kumae: ‘Ang’o m’uketho ekoso cirocir? Eno umiyo ire matoke ma kani?’ w23.08 mba. 25 udu. 15
Kas’ario, nindo 16, dwi mir 9
Wadaru yiyo man wadaru ng’eyo nia in i Ng’atu ma Leng’ pa Mungu.—Yoh. 6:69.
Jakwenda Pethro ubino won yiyoyic ma lee, uketho eweko ngo gin moko acel de ucere nibedo jalub pa Yesu. Ku lapor, enyutho gwoko bedoleng’ pare kinde ma Yesu uyero lembe moko ma julub pare ginyang’ ungo i iye. (Yoh. 6:68) Kakare ma nia gikekur nyanok, ju ma dupa giweko nilubo toke; Pethro re ngo, pilembe enyang’ nia Yesu kende re m’utie ku “wec mi kwo ma rondo ku rondo.” Yesu ugam ung’eyo nia Pethro ku jukwenda mange gibilal kud i kume. Re eyero nia etie ku genogen nia Pethro bidok poy man ebimedere nigwoko bedoleng’ pare. (Luka 22:31, 32) Yesu ugam unyang’ nia “tipo ubemito, ento kum re tie ng’ic.” (Mark. 14:38) Eno uketho ewil ungo ku Pethro kadok i ng’ey m’ekwero nia eng’eye ngo de. E saa m’ecer, enyuthere ire; copere nia saa maeno Pethro ubino kende. (Mark. 16:7; Luka 24:34; 1 Kor. 15:5) Lembuno utielo cwiny Pethro lee mandha! w23.09 mba. 22 udu. 9-10