Dwi mir 9
Kas’acel, nindo 1, dwi mir 9
Kisa. . . birieny i wiwa calu der ceng’ m’ubewok.—Luka 1:78.
Mungu umiyo ni Yesu copo mi daru peko ceke mi dhanu. Nikadhu kud i udu ma tung’ tung’, Yesu unyutho nia etie ku copo mi daru peko ma waromo daru ngo wan giwa. Ku lapor, enyutho nia etie ku copo mi kabu ulag lembe m’ubekelo peko i kum dhanu, niwacu dubalaga ku lembe ceke m’enyayu, uketho i iye twoyo man tho. (Mat. 9:1-6; Rum. 5:12, 18, 19) Tic pare mir udu unyutho nia etie ku copo mi “keyo kwond” twoyo ceke man mi cero kadok ju m’utho. (Mat. 4:23; Yoh. 11:43, 44) Bende, enyutho nia etie ku copo mi bimo wi yamu ma tek, man mi voyo tipo ma reco. (Mark. 4:37-39; Luka 8:2) Etie lembe ma tielo cwinyjo rukani ning’eyo nia Yehova umiyo copo maeno i cing Wode! Wacopo bedo ma cwinywa tek nia mugisa ceke mi nindo m’ubino i the Ker pa Mungu bitimere andha. Udu ma tung’ tung’ ma Yesu utimo kinde m’ebino iwi ng’om ubeponjowa ku lembe m’ebitimo lee iwi ng’om zoo, pilembe etie Ubimo mi Ker pa Mungu i polo. w23.04 mba. 3 udu. 5-7
Kas’ario, nindo 2, dwi mir 9
Tipo ng’iyo i lembe ceke, kadok i lembe ma thuc pa Mungu.—1 Kor. 2:10.
Tekene in’i cokiri ma lac, wang’ ma pol jucopo wotho dak kud i wii cing’gi, eno romo ketho cwinyi tur. Ento ii asu nibeting’o cingi pi nidwoko wang’ penji. Bed iyik dwokowang’ penji dupa pi cokoman. Pieno, ka junyuthi ngo pi nidwoko wang’ penji i caku mi ponji, ibibedo asu ku kaka mi dwoko wang’e kinde ma cokone ubemedere. Saa m’ibeyiko Otkur ma Wiw mi ponji, par pi winjiri m’utie i kind udukuwecman ku thiwiwec ma dit. Tek itimo kumeno, m’umbe jiji ibidwoko wang’ penji ma mit i kind ponjine. M’umedo maeno, iromo yiko dwokowang’ penji i udukuwec m’uweco iwi lemandha ma thuc ma koro igi tek. Pirang’o? Pilembe saa moko dhanu ma nok kende re ma biting’o cing’gi kakeca. Icopo timo ang’o kan asu inwang’u nia i coko dupa kaka ubino mbe iri mi dwokowang’ penji? Lar inyuth ni jatel wi ponji i wang’ coko nia ibemito idwok wang’ penji ma kani. w23.04 mba. 21-22 udu. 9-10
Kas’adek, nindo 3, dwi mir 9
Yosefu . . . [utimo] calu ma malaika pa Yehova ung’olo ire, egamu dhaku pare.—Mat. 1:24.
Yozefu ubed ugalu ngo nitiyo ku telowic pa Yehova, man eno uketho ebedo nico ma ber. Wang’ adek zoo enwang’u telowic m’umulo kum juruot pare niai kud i bang’ Mungu. Kubang’ telowic m’ebed enwang’une, ebed ewore ndhu ndhu, kadok nwang’u lembene bino yot ungo ire de. (Mat. 1:20; 2:13-15, 19-21) Telowic pa Mungu ma Yozefu uworo uketho ebed egwoko Maria, ebed ekonye man ebed epong’o yeny pare. Kepar kite ma timo pa Yozefu umedo ko mer man woro ma Maria ubino ko yor i bang’e! Wu cogmon, wuromo lubo lapor pa Yozefu nwang’u wubesayu juk mi Biblia pi nigwoko juruot mwu. Kan ibetiyo ku juk maeno kadok nwang’u etie tek iri de, eno nwang’u ibenyutho mer ni dhaku peri, man ibetielo gamiri peri. Nyamego acel ma bedo i Vanuatu, m’udaru oro ma kadhu 20 i gamiri uyero kumae: “Ka nico para ubesayu telowic pa Yehova man ebetiyo kude, awore lee. Awinjara bende museme man abedo ku genogen iwi yub pare.” w23.05 mba. 21 udu. 5
Kas’ang’wen, nindo 4, dwi mir 9
Gengi bibedo kuca, ku yo, man jubilwong’e kumae, Yo mi leng’cwiny.—Isa. 35:8.
Juyahudi m’udok niai kud i babeli gibibedo “thek ma leng’” ni Mungu migi. (Poy. 7:6) Re eno unyutho ngo nia gibibedo mbe ku yeny mi timo alokaloka kara gifoy i Yehova. Junyolo Juyahudi ma pol i Babeli, man copere nia nwang’u dong’ gidaru ng’iyo ku paru, man cik mi Babeli. Oro dupa i ng’ey ma Juyahudi ma kwong’a gidok i Israel, Nehemia ma jabim uwok uzungo lee dit kinde m’enwang’u nia awiya moko ma junyolo i Israel ging’eyo ngo dhok mi Juyahudi. (Poy. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24) Awiya maeno copo maru Yehova nenedi man nitimo ire, ma gibenyang’ ungo i dhu Juebrania ma tie dhok ma Lembe pa Mungu ukiewere i iye? (Ezr. 10:3, 44) Pieno, Juyahudine gibino kud alokaloka ma lee m’ukwayu gitim, re ebedo igi yot lee nitimo alokalokane pilembe gibino kwo i Israel kaka ma thier ma leng’ ubedok i iye nok nok kakare.—Neh. 8:8, 9. w23.05 mba. 15 udu. 6-7
Kas’abic, nindo 5, dwi mir 9
Yehova tielo dhanu ceke ma gibepodho Man eting’o dhanu ceke ma igi ugom malu.—Zab. 145:14.
Lembe ma rac utie nia kadok nwang’u watie kud ava kunoke wapangu lembe mwa ma ber de, re asu moko wacopo tundo ngo i kum lembakeca mwa. Ku lapor, “lembe ma wok rek” copo camu saa mwa ma watie ku yenyne pi nitiyo iwi lembakeca mwa. (Ekl. 9:11) Wacopo nwang’ara ku peko ma turo cwinywa man ma jwigo tego mwa. (Rie. 24:10) Calu ma watie ku kum mi dubo, wacopo timo kosa ma ketho ebedo iwa tek nitundo i kum lembakeca mwa. (Rum. 7:23) Kunoke saa moko waromo nwang’u nia waol. (Mat. 26:43) Dong’ ang’o ma romo konyowa nivoyo gin m’ubecerowa? Poy nia kan itundo ngo i kum lembakeca moko m’iketho, eno nyutho ngo nia lembe daru voyi. Biblia yero nia wacopo nwang’ara ku peko thiri thiri. Ento edok enyutho bende kamaleng’ nia wacopo tundo i kum lembakeca mwa kendo. Eyo, kan ibemediri nitundo i kum lembakeca peri kadok kud i kind peko de, eca nwang’u ibenyutho ni Yehova nia ibemito inyay mutoro i iye. Anyong’a nege lee kan eneno ibemediri ni ii pi nitundo i kum lembakeca peri! w23.05 mba. 30 udu. 14-15
Ceng’ soko, nindo 6, dwi mir 9
[Bed ] ni lapor ni udul rombe. —1 Pet. 5:3.
Tic pa jayab yo konyo umego m’aradu niponjo kite mi timo tic karacelo ku dhanu ma tung’ tung’. Ekonye bende ninwang’u sente man nitiyo kude ku rieko. (Filip. 4:11-13) Yo ma ber mi caku tic mi saa ceke utie nicaku ku tic pa jayab yo ma jakony, eno bikonye nibedo ayika nimaku tic pa jayab yo ma nja. I ng’eye, dhugola mi tic mange mi saa ceke yabere ire, calu ve nitimo i tic mi giedo kunoke i Bethel. Ukwayu umego ceke gibed ku lembakeca mi pong’o lembe m’ukwayere pi nidoko judong cokiri kara gikony umego ku nyimego migi. Biblia uyero nia tek umego moko ubeyenyo rwom maeno, nwang’u “ebeyenyo tic ma ber.” (1 Tim. 3:1) Ku kwong’a, umego ucikere nilar pong’o lembe m’ukwayere pi nidoko jakony tic. Jukony tic gikonyo judong cokiri i ayi dupa. Judong cokiri ku jukony tic ceke gikonyo umego ku nyimego migi ku jwigiri man girweyo lembanyong’a kud amora. w23.12 mba. 28 udu. 14-16
Ceng’ yenga, nindo 7, dwi mir 9
Kinde ma fodi e jalawobi, ecaku sayu kaka Mungu pa Daudi ma kwarumire.—2 Kei. 34:3.
Ubimo Yosia ubino ku oro 16 kinde m’ecaku yenyo Yehova. Emito eponj lembe iwi Yehova man etim yeny pare. Re lembe ubino yot ungo ire, kum nwang’u thier mi vupo unyay lee. Pieno ugam ukwayu tegocwiny ma lee kara ejig lembuno. De andha enyutho tegocwiny! E ma fodi oro pare utundo de ngo 20 ci, ecaku kabu thier mi vupo cen kud i Yuda. (2 Kei. 34:1, 2) Kadok nwang’u fodi oro peri nok magwei de, icopo lubo lapor pa Yosia nwang’u ibeyenyo Yehova man ibeponjo lembe iwi kite pare ma beco. Kan itimo kumeno, ibibedo kud ava mi thiero kwo peri ire. Lembuno bilund bedo kud adwogi ma kani iwi kwo peri? Luke m’ulimo ku oro 14, uyero kumae: “Niai kawoni, nitimo yeny pa Yehova bibedo ni gin ma pire tek nisagu zoo i kwo para, man abi ii ninyayu anyong’a i iye.” (Mark. 12:30) Ibinwang’u mugisa lee tek in de itie kud ava mi timo kumeno! w23.09 mba. 11 udu. 12-13
Kas’acel, nindo 8, dwi mir 9
Wunyuth woro ni ju ma gibetimo tic ma tek i kindwu, ku ma gibetelo wiwu i Rwoth.—1 Thes. 5:12.
Kinde ma jakwenda Paulo ubekiewo barua maeni, nwang’u fodi cokiri mi Juthesaloniki udaru ngo oro acel. Copere nia judong cokiri m’i iye fodi nang’u ging’eyo lembe lee ngo man nyo gibed gitimo kosa de. Re asu ugam ukwayu juworgi. Calu ma masendi ma dit udhingo ceng’ini, bikwayere nia wajengara iwi judong cokiri mwa pi ninwang’u telowic nisagu ma wabejengara ko i wigi kawoni. Saa moko nyo ebicopere ngo iwa ninwang’u telowic m’uai kud i Guriri m’utelowic kunoke mi filial; pieno pire tie tek nia waponj nimaru man niworo judong cokiri mwa niai kawoni. Kadok nang’u ang’o ngi m’uwok de, wek wamedara nibedo nger; kud waketh wiwa i kum ng’ico migi, ento waketh wiwa i kum gin m’unyutho nia Yehova ubetelo wii jumaco maeno ma weg bedopwe nikadhu kud i bang’ Kristu. Tap calu sabu gwoko wii jaaskari, genogen mwa mi both de gwoko paru mwa. Wang’eyo nia gin ma ng’om ubemiyo tie gin ma tije mbe. (Filip. 3:8) Genogen mwa konyowa nibedo ma kumwa kwiyo man ma wiwa beparu lembe. w23.06 mba. 11-12 udu. 11-12
Kas’ario, nindo 9, dwi mir 9
Dhaku ma jakasegu en e jawec; en e cobo.—Rie. 9:13.
Ju ma dhaku ma jakasegu ubelwong’ogi gitie ku ng’iyong’ic m’ukwayu gitim: Nyo gibiyiyo lwong’o pare kunoke gibikwero? Watie ku thelembe ma cuu mandha m’ucikere nicwaluwa niuro magwei lemsasa mi tarwang’. Biblia uyero nia “dhaku ma jakasegu” ubewacu kumae: “Pii ma jukwalu e mit.” (Rie. 9:17) “Pi ma jukwalu” akwala e tie ang’o? Biblia uporo timo ribiri i kind ju m’ugamiri ku pii ma ng’ic ma kwiyo korjo. (Rie. 5:15-18) Nico ku dhaku ma gigamiri cal ku cik re ma gitie ku twero mi timo ribiri man ninwang’u anyong’a i iye. Lembuno ukoc bor ku “pi ma jukwalu” akwala. Eno copo nyutho kit timo ribiri m’ukwerere, niwacu i kind ju m’ugamiri ngo. Wang’ ma pol jutime i aponda, tap calu ma jakwo kwalu ko piny. “Pi ma jukwalu” akwala copo nen nia tie mit lee, asagane ka ju m’ubekwalene gibeparu nia ng’atu moko mbe ma bing’eyo gin ma gitimo. Eno tie niwondiri i kadhiri ma rukani! Yehova neno lembe zoo. Ka Yehova udaru kwerowa ke, gin moko mbe ma kec nisagu maeno; pieno nibayu bero pa Yehova tie “mit” ungo nyanok de.—1 Kor. 6:9, 10. w23.06 mba. 22 udu. 7-9
Kas’adek, nindo 10, dwi mir 9
Tek abetime ma ke amare ngo, re asu juketho tic i kora.—1 Kor. 9:17.
Tek saa moko ibeneno nia rwo peri ubeai ungo kud i adundeni kunoke nia tic peri mi lembanyong’a ubemiyo ngo iri anyong’a, icopo timo ang’o? Kud ipar nia tipo pa Yehova udaru weki. Poy nia itie ku dubalaga, man ecopere nia iwinjiri i ayi ma tung’ tung’. Tek amora peri ubejwik, nyam i lembe iwi lapor pa jakwenda Paulo. Kadok ebed eii nilubo lapor pa Yesu de, re egam eng’eyo nia saa moko ebibedo mbe kud amora i tic pare mi lembanyong’a. Paulo ugam ukeco nia ebitimo tic pare mi rweyo lembanyong’a kadok i saa m’ava lembe ubino mbe i kume. Kumeno bende, kud ibed iwek kite m’ibewinjiri ko ubed kud atelatela iwi yub peri. Bed ayika nitimo gin m’atira kadok ibemito ngo de. Poy nia kan ibemediri nitimo lembe m’atira, nok nok ebicaku nyeng’i.—1 Kor. 9:16. w24.03 mba. 11-12 udu. 12-13
Kas’ang’wen, nindo 11, dwi mir 9
Wunyuth . . . nia andhandha wumarugi.—2 Kor. 8:24.
Wan bende wacopo nyutho mer ni umego ku nyimego mwa nwang’u wabeyiyo gidok jurimbwa. (2 Kor. 6:11-13) Dupa m’i kindwa n’i cokiri m’umego m’i iye uai i suru ma tung’ tung’, man ma gitie ku kite de m’ukoc. Wacopo ketho mer ma wamaru kogi udok tek nwang’u wabeketho wiwa i kum kite migi ma beco. Ka wabeii nineno jumange calu ma Yehova neno kogi, e wabinyutho kamaleng’ nia wamarugi. Mer pire bibedo tek lee akeca i saa mi masendi ma dit. Kinde ma masendi maeno bicaku, Yehova bigwokowa nenedi? Kenen lembe ma Yehova ugam ukwayu dhanu pare gitim kinde ma jumaku adhura ma con mi Babeli. Eyero kumae: “[Cidhi], dhanu para mond i kusika peri, man icik dhugola peri i wii: pond i nindo ma nyagwil, maram ng’ecwiny ukadh ko.” (Isa. 26:20) Saa moko nyo wan de wabilubo telowic ma rom eno i saa mi masendi ma dit. w23.07 mba. 6-7 udu. 14-16
Kas’abic, nindo 12, dwi mir 9
Ayi ng’om maeni ubekadhu akadha.—1 Kor. 7:31.
Wek jung’eyi ni ng’atu ma i lembe pare tek ungo. Pieno kepenjiri kumae: ‘Nyo dhanu mange benena ni ng’atu ma i lembe pare tek ungo man ma yiyo paru mi jumange? Kunoke nyo ginena ni ng’atu ma rido lembe kunoke ma jathwoni? Nyo awinjo jumange man ayiyo paru migi kan ukwayere?’ Kadhiri ma wabenyutho ko nia i lembe mwa tek ungo, nyutho bende kadhiri ma wabelubo ko lapor pa Yehova giku Yesu. Ukwayu wabed dhanu ma i lembe mwa tek ungo kinde m’alokaloka uwok. Alokaloka maeno copo nyolo peko ma nwang’u wageno ngo. Yotkum mwa romo nyothere mbwang’. Kunoke alokaloka ma rek m’utimere i kabedo ma wakwo i iye iwi lembe m’uneno jamcing’ man lemgamba copo ketho kwo mwa doko tek. (Ekl. 9:11) Alokaloka m’utimere iwa i tic pa Mungu de copo kethowa i amulaic. Ento wacopo ng’iyo ma ber ku lembe ma nyen tek wabelubo lembe ang’wen ma e: (1) wayiyo lembe ma wanwang’ara i iye, (2) waketho wiwa i kum lembe mi nindo m’ubino, (3) waketho wiwa i kum lembe ma beco, man (4) wakonyo jumange. w23.07 mba. 21-22 udu. 7-8
Ceng’ soko, nindo 13, dwi mir 9
In i ng’atu ma jumaru dit.—Dan. 9:23.
Jabila Daniel ubino aradu kinde ma dhanu mi Babeli gitwiye i saa pa lwiny man gitere bor ku ng’om thugi. Re ubenen kamaleng’ nia Daniel utelo nen migi. Gineno ‘wang’ Daniel’ nia etie ‘jalawobi ma poyo mbe i kume’ man ‘ma cuu,’ man nia eai kud i kind juruot ma pigi yik. (1 Sam. 16:7) Pi thelembe maeno, dhanu mi Babeli giponje edoko ni ng’atu ma pire tek lee i kal p’ubimo. (Dan. 1:3, 4, 6) Yehova ugam umaru Daniel lee pilembe eng’iyo nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova. I andha, copere nia Daniel ubino ku oro 20 kinde ma Yehova uyero nia etie won bedopwe man ekwane i kind Noa giku Yob, ma gibino jumaco ma gitimo ni Yehova ku bedopwe pi oro m’ulwar. (Tha. 5:32; 6:9, 10; Yob 42:16, 17; Eze. 14:14) Yehova umedere bende nimaru Daniel i nindo ceke mi kwo pare, m’ugam upong’ ku lembe ma beco i iye.—Dan. 10:11, 19. w23.08 mba. 2 udu. 1-2
Ceng’ yenga, nindo 14, dwi mir 9
Nyang’ cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne.—Efe. 3:18.
Kan ing’iyo ning’iewo ot moko, iromo maru inen ode in giri man ing’ey lembe ceke m’ukwayere i wiye. Wacopo timo lembe ma rom eno kinde ma wabesomo man wabeponjo Biblia. Kan ibed isome kwa nyamalu malu, ibing’eyo kende kende lemandha ma pigi tek, niwacu ‘gin ma kwong’a m’iponjo i lembe pa Mungu.’ (Ebr. 5:12) Ento calu ot ma waweco pire malu no, bed iponj Biblia mii kara inyang’ lee i iye. Yo ma ber m’usagu zoo mi ponje utie nineno ayi ma lembe ma tung’ tung’ m’i iye urombo ko i kindgi. Tim kero kud ijik ninyang’ i lemandha kende, ento bende i thelembe m’uketho iyiyogi. Pi ninyang’ cuu i Lembe pa Mungu, ukwayu waponj lemandha ma thuc mi Biblia. Jakwenda Paulo ugam ukwayu umego ku nyimego pare nia giponj Lembe pa Mungu mii kara ginyang’ “cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne,” wek kara ‘ulaggi unyang’ man gicung ma tek’ i yiyoyic migi. (Efe. 3:14-19) Ukwayu wan de watim kumeno. w23.10 mba. 18 udu. 1-3
Kas’acel, nindo 15, dwi mir 9
Umego, iwi lembe m’uneno ciro masendi man twiyocwiny, wulub lapor mi jubila ma gigam giweco i nying’ Yehova.—Yak. 5:10.
I Biblia, junwang’u lapor dupa mi dhanu ma gi weg yiyoyic. Nyo icopo ponjo ngo lembe i wigi? Ku lapor, kadok nwang’u juwiro Daudi saa m’ebino nyanok pi nidoko ubimo mir Israel de, re ugam ukwayu ekur pi oro ma dupa i wang’ niidho iwi ker. Simeon giku Hana de gitimo ni Yehova ku bedopwe kinde ma gibekuro Masiya ma jular jung’olo pire. (Luka 2:25, 36-38) Kinde m’ibeponjo kpawa ma kumeno, say dwokowang’ penji m’ulubo e: Ang’o m’ukonyo ng’atu maeni ninyutho cirocir? Nibedo won cirocir uketho enwang’u bero ma kani? Acopo lubo lapor pare ke nenedi? Iromo nwang’u bende ponji kud i lapor mi dhanu m’unyutho ngo cirocir. (1 Sam. 13:8-14) Iromo kepenjiri kumae: ‘Ang’o m’uketho ekoso cirocir? Eno umiyo ire matoke ma kani?’ w23.08 mba. 25 udu. 15
Kas’ario, nindo 16, dwi mir 9
Wadaru yiyo man wadaru ng’eyo nia in i Ng’atu ma Leng’ pa Mungu.—Yoh. 6:69.
Jakwenda Pethro ubino won yiyoyic ma lee, uketho eweko ngo gin moko acel de ucere nibedo jalub pa Yesu. Ku lapor, enyutho gwoko bedoleng’ pare kinde ma Yesu uyero lembe moko ma julub pare ginyang’ ungo i iye. (Yoh. 6:68) Kakare ma nia gikekur nyanok, ju ma dupa giweko nilubo toke; Pethro re ngo, pilembe enyang’ nia Yesu kende re m’utie ku “wec mi kwo ma rondo ku rondo.” Yesu ugam ung’eyo nia Pethro ku jukwenda mange gibilal kud i kume. Re eyero nia etie ku genogen nia Pethro bidok poy man ebimedere nigwoko bedoleng’ pare. (Luka 22:31, 32) Yesu ugam unyang’ nia “tipo ubemito, ento kum re tie ng’ic.” (Mark. 14:38) Eno uketho ewil ungo ku Pethro kadok i ng’ey m’ekwero nia eng’eye ngo de. E saa m’ecer, enyuthere ire; copere nia saa maeno Pethro ubino kende. (Mark. 16:7; Luka 24:34; 1 Kor. 15:5) Lembuno utielo cwiny Pethro lee mandha! w23.09 mba. 22 udu. 9-10
Kas’adek, nindo 17, dwi mir 9
Mutoro ni ng’atu ma juweko kier pare, man ma juumo dubo pare.—Rum. 4:7.
Mungu weko kunoke umo wi dubo mi ju ma gitie ku yiyoyic i iye. Eweko igi mi magwei man dong’ ekwanu ngo dubo migine kendo. (Zab. 32:1, 2) Enenogi ni dhanu ma kosa mbe i wigi man ma weg bedopwe nikum yiyoyic migi. Kadok nwang’u Mungu ukwanu Abraham, Daudi, man jutic pare mange ni weg bedopwe de, re asu gibino ku dubalaga. Ento nikum yiyoyic migi, enenogi ni dhanu ma kosa mbe i wigi, asagane ka juporogi ku dhanu ma gibino mbe ku yiyoyic i iye. (Efe. 2:12) Calu ma jakwenda Paulo unyutho kamaleng’ i barua pare, wacikara nibedo ku yiyoyic pi nibedo ku winjiri ma segi ku Mungu. Lembuno ucopere ni Abraham giku Daudi ceke; ecopere iwa bende. w23.12 mba. 3 udu. 6-7
Kas’ang’wen, nindo 18, dwi mir 9
Saa ceke wathier ni Mungu lam mi pak m’uai kud i dhogwa m’ubetuco kamaleng’ pi nyinge. —Ebr. 13:15.
Tin, Jukristu mandha ceke gitie ku rwom mi thiero lam ni Yehova nikadhu kud i saa migi, kero migi, man jamcing’gi ma gibetiyo ko pi nikonyo tic mi Ker ucidh i wang’e. Wacopo nyutho nia wabeneno rwom maeno ni gin ma pire tek nwang’u wabetimo ceke ma wacopo i tic pa Yehova. Jakwenda Paulo uweco iwi lembe ma tung’ tung’ m’ugwaku kum thier mwa ma wacikara ngo niweko. (Ebr. 10:22-25) Lembene uketho i iye nicoro i vut Yehova ku yore mi rwo, nimiyo lembatuca ma kamaleng’ mi genogen mwa, nidikara karacelo i coko, man nijukara i kindwa “lee nisagu, kum wabeneno nia ceng’ [pa Yehova] udhingo.” Ceng’ini i ajiki mi buku mi Lembanyutha lundo, malaika pa Yehova uyero wang’ ario kumae: “Rwo ni Mungu;” eno ke pi niketho nwoc. (Nyu. 19:10; 22:9) Dong’ kud wawil nyanok de ku lemandha ma thuc m’ugwaku kum hekalu ma dit mi tipo pa Yehova kadi ku rwom ma segi ma watie ko mi timo thier ni Mungu mwa ma dwong’! w23.10 mba. 29 udu. 17-18
Kas’abic, nindo 19, dwi mir 9
Wamedara nimarara i kindwa. —1 Yoh. 4:7.
Wan ceke wamito “wamedara nimarara i kindwa.” Ento pire tie tek nipoy nia Yesu uyero nia “mer mi dhanu dupa . . . bidoko ng’ic.” (Mat. 24:12) Ebino yero ngo nia julub pare ma dupa gibijigo ninyutho mer i kindgi. Re mito wabed ku wang’wa kara pidoic mi dhanu mi ng’om maeni m’ukoso mer kud ubed kud atelatela i wiwa. Ku paru maeno i wiwa, dong’ wakedwoku wang’ penji ma pire tek ma e: Wacopo ng’eyo nenedi ka nyo mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa utie teki? Yo acel ma wang’eyo ko nia mer mwa utie tek utie niparu cuu pi gin ma watimo saa ma lembe moko wok. (2 Kor. 8:8) Jakwenda Pethro uweco iwi lembene acel, eyero kumae: “M’usagu zoo, wumeruru i kindwu lee mandha, pilembe mer umo wi udul dubo.” (1 Pet. 4:8) Pieno kinde m’umego gitimo kosa kunoke lembe m’ukierowa, gin ma watimo bikonyowa ning’eyo ka nyo mer ma wamaru kogi utie tek. w23.11 mba. 10-11 udu. 12-13
Ceng’ soko, nindo 20, dwi mir 9
Wumeruru i kindwu.—Yoh. 13:34.
Kan i cokiri wabenyutho mer ni jumoko kende, eno nyutho nia wabeworo ngo cik ma Yesu umiyo iwi mer. Andha re calu Yesu, kindwa romo bedo ceng’ini magwei ku jumoko kende. (Yoh. 13:23; 20:2) Ento jakwenda Pethro ubepoyo wiwa nia waii ‘nimaru umego ku nyimego mwa m’i wang’ ng’om zoo’ calu ve gitie juruot mwa ma dhe. (1 Pet. 2:17) Pethro ukwayuwa nia ‘wamarara i kindwa lee mandha niai kud i adunde.’ (1 Pet. 1:22) Kakeni wec ma nia nimaru “lee mandha” thelembene tie nimaru jumange kadok etie iwa lembe ma tek de. Ku lapor, waromo timo ang’o kan umego moko ukierowa kunoke utimowa raci? Saa moko nyo watie ku ng’iyo mi culo wang’ racu ma jutimo iwa. Re Yesu umiyo ni Pethro ponji ma nia timo ma kumeno foyo ngo i Mungu. (Yoh. 18:10, 11) E i ng’eye Pethro ukiewo kumae: “Kud wudwok wang’ racu ku racu, kadi wang’ ayany kud ayany. Ento wudwok wang’e ku poko mugisa.” (1 Pet. 3:9) Dong’ wek mer ma thuth ucweli ninyutho bero ni jumange man nidieng’ kugi. w23.09 mba. 28-29 udu. 9-11
Ceng’ yenga, nindo 21, dwi mir 9
Kumeno bende, mon gicikiri nibedo dhanu . . . ma kadhu ngo mukero i kwo migi, ento ma gwoko bedoleng’ migi i lembe ceke.—1 Tim. 3:11.
Etie lembe mi wang’u ic nineno kite ma nyathin dongo ko pio pio. Eromo nen ni gin ma timere gire. Ento nidongo i thenge mi tipo utie ngo lembe ma timere gire. (1 Kor. 13:11; Ebr. 6:1) Pi nitundo i kum lembakeca maeno, wacikara nibedo ku winjiri ma segi man ma thuc ku Yehova. Wacikara bende niweko tipo pare ma leng’ ukonywa nicego kurayung ma foyo iye, niponjo bodho ma copo konyowa i kwo mwa, man niyikara pi rwom m’ubekurowa i anyim. (Rie. 1:5) Yehova ucwiyo dhanu ubed nico kunoke dhaku. (Tha. 1:27) Ka waneno cuu, wanwang’u nia kum ng’atu ma nico ukoc ku kum ng’atu ma dhaku; ento gikoc i lembe mange bende. Ku lapor, Yehova ucwiyo nico man dhaku pi nitimo tic m’ukoc, pieno ukwayu ng’atuman ubed ku kurayung man bodho ma bikonye nipong’o rwom pare.—Tha. 2:18. w23.12 mba. 18 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 22, dwi mir 9
Wuketh dhanu m’i thek ceke udok julub, wumii igi batizo i nying’ Wego [man] i nying’ Wod.—Mat. 28:19.
Nyo Yesu ugam umito nia jumange gitii ku nying’ Woni? Eyo, m’umbe jiji. Copere nia judong dini moko mi rundi pare gibed giparu nia nying’ Mungu tie leng’ dit, ma nia mito ngo julwong’e. Ento egam eweko ngo lemsuru maeno m’ujengere ngo iwi Lembagora ucere niyungo nying’ Won. Wakewec iwi lembe m’utimere kinde m’ekeyo kum ng’atu moko mi ng’om mi Jugeraza, ma pajogi ugam umondo i iye. Lworo umaku dhanu man gikwayu Yesu nia eai cen, e ebedo ngo i ng’ombe. (Mark. 5:16, 17) Re asu ebino mito nying’ Yehova ung’eyere keca. Pieno eyero ni ng’atu m’ekeyo kumene nia ecidh ekor ni dhanu gin ma Yehova utimo, ento ungo gin ma en e Yesu etimo. (Mark. 5:19) Tin de ebemito watim lembe ma rom eno; ebemito waketh nying’ Won ung’eyere i wang’ ng’om ngung’! (Mat. 24:14; 28:20) Ka wabetimo kumeno, wanyayu anyong’a i Ubimo mwa ma tie Yesu. w24.02 mba. 10 udu. 10
Kas’ario, nindo 23, dwi mir 9
Idaru ciro masendi dupa pi nyinga.—Nyu. 2:3.
Etie iwa mugisa ma yawe mbe nibedo i dilo pa Yehova i kajik ceng’ ma rac maeni! Lembe mi ng’om ubemedere ameda ninyothere, re Yehova umiyo iwa juruot mi tipo mir umego ku nyimego ma gitie i acel. (Zab. 133:1) Ebekonyowa nikwo kud anyong’a i kind juruotne. (Efe. 5:33–6:1) Man ebemiyo iwa rieko ma watie ku yenyne pi nibedo ku kwiyocwiny mir adunde. Ento wacikara nitimo kero ma lee kara wamedara nitimo ni Yehova ku bedopwe. Pirang’o? Pilembe saa moko ng’ico mi jumange romo kierowa. Ng’ico mwa bende romo turo cwinywa, asagane ka wacuku podho i kosa ma rom kendo kendo. Re ukwayu wamedara asu nitimo ni Yehova kadok (1) kinde ma jayic wadwa moko ukierowa, (2) kinde ma jadhogwa mi gamiri uturo cwinywa, man (3) kinde ma cwinywa utur nikum ng’ico mwa giwa. w24.03 mba. 14 udu. 1-2
Kas’adek, nindo 24, dwi mir 9
I kadhiri ma wadaru timo iye mediri, dong’ wamedara asu niwotho kumeno i gengi ma rom.—Filip. 3:16.
Saa moko ibibewinjo pir umego ku nyimego ma giwodhiri pi nitimo lee i tic pa Yehova. Nyo jumoko m’i kindgi gituc nidikiri i somo mi jurwey Injili mi Ker kunoke gidok i kabedo ma yeny utie lee i iye. Tek ecopere iri niketho lembakeca ma kumeno, kud igal. Dhanu pa Yehova ceke gimaru nitimo lee i tic pare. (Tic. 16:9) Dong’ ka fodi kawoni ecopere ngo iri ke? Kud ipar nia jumange gisegi. Poy nia kwaya mi Jukristu ujengere iwi cirocir. (Mat. 10:22) Kud icay tic ceke m’ibetimo ni Yehova nimakere ku copo peri, kum eno utie yo ma ber m’icopo mediri ko nilubo tok Yesu i ng’ey batizo peri.—Zab. 26:1. w24.03 mba. 10 udu. 11
Kas’ang’wen, nindo 25, dwi mir 9
Eweko kier mwa ceke ku berocwinye.—Kol. 2:13.
Wegwa m’i polo ung’olo nia ebiweko dubo mwa tek waloko cwinywa i andha. (Zab. 86:5) Pieno tek can ubenegowa pi dubo ma watimo, cwinywa bed tek nia Yehova udaru weko iwa calu m’eng’olo. Poy nia i lembe pare tek ungo. Ebekwayu ngo nia watim ire gin ma copo voyowa. Tek wabetimo ire ku copo mwa ceke ci, efoyo kudwa. Nyam bende i lembe iwi lapor mi dhanu ma con ma gitimo ire kud adundegi ceke. Kepar pi jakwenda Paulo. Egam etimo ni Mungu kud amora pi oro ma dupa; ewotho pi kilometre elufu swa man ecaku the cokiri dupa. Kinde ma lembe ucere nitimo calu ma naka, nyo eno unyutho nia anyong’a ubino nego ngo Yehova i kume? Ungo. Emedere asu nitimo gin m’ecopo man Yehova umiyo ire mugisa. (Tic. 28:30, 31) Wan de saa moko kadhiri mi tic ma wabetimo ni Yehova romo wilere. Ento poy nia gin ma pire tek i iye utie thelembe ma cwaluwa nitimo ire. w24.03 mba. 27 udu. 7, 9
Kas’abic, nindo 26, dwi mir 9
Kugweno pir, [Yesu] ucidho bor kaka ma ling’, e ecaku rwo kuca.—Mark. 1:35.
Yesu uweko lapor ni julub pare nikadhu kud i rwo m’ebed erwo i bang’ Yehova. Ebed erwo areri i kind tic pare mi lembanyong’a. Ubed ukwayere nia ekoy saa athothi pi nirwo, pilembe wang’ ma pol ebed ebedo ku tic lee man nwang’u dhanu de ubed upong’ lee i ng’ete. (Mark. 6:31, 45, 46) Ebed eai pir kugweno kara enwang’ saa mi rwo enikende. Nindo moko, erwo traka i wang’ nimaku yub ma pire tek. (Luka 6:12, 13) Man erwo bende wang’ dupa i uthieno m’i wang’ tho pare, i wang’ nidaru theng tic pare m’ubino ku peko lee kud i kind tic m’ebin etimo iwi ng’om. (Mat. 26:39, 42, 44) Lapor pa Yesu ubeponjowa nia ukwayu wabed wakoy saa pi nirwo kadok nwang’u watie ku tic rukani de. Calu Yesu, saa moko kwayu nia wakoy saa pi nirwo; ecopo bedo con kugweno kunoke uthieno. Ka wabetimo kumeno, wanyutho ni Yehova nia watie ku foyofoc pi giramiya maeno ma segi. w23.05 mba. 3 udu. 4-5
Ceng’ soko, nindo 27, dwi mir 9
Mungu ukonjo mer pare i adundewa nikadhu kud i tipo ma leng’ m’emiyo iwa.—Rum. 5:5
Giragora ma tin uyero nia Yehova “ukonjo” mer pare. Diksioner moko mi Biblia uporo mer pa Mungu ku kulo moko m’ubecorere. Lapor maeno ubenyutho nia Yehova umaru Jukristu ma juwiro lee mandha! Gin de ging’eyo nia ‘Mungu umarugi.’ (Yuda 1) Jakwenda Yohana unyutho kite ma giwinjiri ko kinde m’ekiewo kumae: “Wukenen kit mer ma Wego unyutho iwa, nia julwong’wa nyithindho pa Mungu!” (1 Yoh. 3:1) Nyo Yehova umaru Jukristu ma juwiro kendgi? Ungo. Enyutho mer pare iwa ceke. Ang’o m’utie lanyuth m’ubamu zoo mi mer pa Yehova? Utie jamgony. Nikadhu kud i jamgony, Yehova unyutho mer ma kaporne mbe!—Yoh. 3:16; Rum. 5:8. w24.01 mba. 28 udu. 9-10
Ceng’ yenga, nindo 28, dwi mir 9
Judegina gibiloko ku ng’eygi i nindo m’abikwayu kony. Ang’eyo ma jiji mbe nia Mungu ni kuda. —Zab. 56:9.
Giragora maeni unyutho gin m’ukonyo Daudi nivoyo lworo pare: Kadok fodi kwo pare ubino i ariti de, re enyamu i lembe iwi gin ma Yehova bitimo ire i nindo m’ubino. Egam eng’eyo nia Yehova bibodhe i saa ma tap. I andha, Yehova ugam ung’olo nia ebidoko ubimo mir Israel kaka Saul. (1 Sam. 16:1, 13) I wang’ Daudi, udok ubedo ve gin moko ci ma Yehova ung’olo udaru timere. Yehova ung’olo nia ebitimo ang’o iri? Wabekuro ngo nia Yehova ugoy gang’ i kumwa ni peko ceke. Ento poy nia i ng’om ma nyen, ebikabu peko moko ci m’ibenweng’iri ko kawoni. (Isa. 25:7-9) Jacwic mwa utie ku copo mi cero kadok ju m’utho, mi keyo kumwa, man mi kabu jajai moko ci kud i wang’wa.—1 Yoh. 4:4. w24.01 mba. 6 udu. 12-13
Kas’acel, nindo 29, dwi mir 9
Jamutoro tie ng’atu ma juweko kier pare, man ma juumo wi dubo pare.—Zab. 32:1.
Bed ipar pi thelembe m’uketho i thieriri ni Yehova man ilimo batizo. Imaku yub maenogi ceke pilembe imito ibed i thenge pa Yehova. Kepar pi gin m’ukonyi niyiyo andha nia igam inwang’u lemandha. Ituc nibedo ku ng’eyong’ec ma tap iwi Yehova, e icaku niwore man nimare calu Wuru m’i polo. Yiyoyic peri umedere man ucweli nilokiri. Adundeni ucweli niweko timo ma reco ceke man nicaku timo lembe ma foyo i Yehova. Iwinjiri ma ber mandha kinde m’inyang’ nia Mungu utimo iri kisa. (Zab. 32:2) Icaku cidho i coko mi Jukristu man icaku weco ku dhanu mange iwi lembe ma beco m’iponjo. Kawoni ma dong’ itie Jakristu m’uthiero kwo pare ni Mungu man m’ulimo batizo, ibewotho i yo ma terojo i kwo, m’ikeco niweko ngo yoje nyanok de. (Mat. 7:13, 14) Dong’ icung ma tek man nging’ nging’ i mer m’imaru ko Yehova, man m’ilokiri ngo pi niworo cik pare. w23.07 mba. 17 udu. 14; mba. 19 udu. 19
Kas’ario, nindo 30, dwi mir 9
Mungu pong’o lembe m’eng’olo man ebiweko ngo nia jubidhwu nisagu ma wucopo ciro, man kud i kind abidhene ebiyiko bende yojboth kara wutuc nicire.—1 Kor. 10:13.
Kan ibeparu pi rwo m’irwo saa m’ibethiero kwo peri ni Yehova, ibinwang’u tego mi ceriri i wang’ abidhe moko ci. Ku lapor, nyo ibicaku maru jadhu ng’atu mange mi gamiri? Ungo! Binwang’u dong’ ikwero lembuno. Tek iweko ngo awanya ma rac uloth i ii, ibibedo mbe ku yeny mi nyego i kume i ng’eye. E kumeno ‘ibiloko cen’ kud “i yo pa jadubo.” (Rie. 4:14, 15) Ninyamu i lembe iwi lapor pa Yesu bikonyi lee mandha. Egam ekeco ku cwinye zoo ninyayu anyong’a i Won. Calu en, bed ikwer ndhu ndhu man ku tegocwinyi gin ceke ma foyo ngo i Mungu m’ithiero kwo peri ire. (Mat. 4:10; Yoh. 8:29) Poy nia amulaic man abidhe copo miyo iri kaka mi nyutho nia ibemito ‘imediri nilubo tok’ Yesu. Cwinyi bed tek nia Yehova bikonyi. w24.03 mba. 9-10 udu. 8-10