KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es25 mba. 77-87
  • Dwi mir 8

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 8
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’abic, nindo 1, dwi mir 8
  • Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 8
  • Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 8
  • Kas’acel, nindo 4, dwi mir 8
  • Kas’ario, nindo 5, dwi mir 8
  • Kas’adek, nindo 6, dwi mir 8
  • Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 8
  • Kas’abic, nindo 8, dwi mir 8
  • Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 8
  • Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 8
  • Kas’acel, nindo 11, dwi mir 8
  • Kas’ario, nindo 12, dwi mir 8
  • Kas’adek, nindo 13, dwi mir 8
  • Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 8
  • Kas’abic, nindo 15, dwi mir 8
  • Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 8
  • Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 8
  • Kas’acel, nindo 18, dwi mir 8
  • Kas’ario, nindo 19, dwi mir 8
  • Kas’adek, nindo 20, dwi mir 8
  • Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 8
  • Kas’abic, nindo 22, dwi mir 8
  • Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 8
  • Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 8
  • Kas’acel, nindo 25, dwi mir 8
  • Kas’ario, nindo 26, dwi mir 8
  • Kas’adek, nindo 27, dwi mir 8
  • Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 8
  • Kas’abic, nindo 29, dwi mir 8
  • Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 8
  • Ceng’ yenga, nindo 31, dwi mir 8
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2025
es25 mba. 77-87

Dwi mir 8

Kas’abic, nindo 1, dwi mir 8

Masendi pa won bedopwe gi dupa, ento Yehova lare kud i igi ceke.—Zab. 34:19.

Kenen lembe ario ma pigi tek i zaburi ma n’i malu eno: (1) Weg bedopwe ginwang’iri ku peko. (2) Yehova bodhowa kud i peko mwa. Ebodhowa nenedi? Yore acel utie ayi m’ekonyo kowa nibedo ku nen ma ber iwi kwo i ng’om maeni. Yehova ung’olo nia wabibedo kud anyong’a mi timo ire, ento pi kawoni fodi emiyo ngo iwa kwo m’umbe ku peko i iye. (Isa. 66:14) Ebekwayuwa nia waketh wiwa i kum anyim mwa, niwacu i kum nindo ma wabibedo i iye ku kwo m’ebemito nia unyay anyong’a i iwa rondo ku rondo. (2 Kor. 4:16-18) Re pi kawoni, ebemito wamedara nitimo ire kubang’ ceng’. (Wak. 3:22-24) Waromo nwang’u ponji ma kani kud i kum lapor mi jutic pa Yehova ma gi weg bedopwe ma juweco pigi i Biblia man mi rundi mwa eni? Waromo nwang’ara ku peko ma walar waparu pire ngo. Ento ka wajengara iwi Yehova, ebijigo ngo nikonyowa saa ceke.—Zab. 55:22. w23.04 mba. 14-15 udu. 3-4

Ceng’ soko, nindo 2, dwi mir 8

[Wuwor] jubim mi ng’om. —Rum. 13:1.

Wacopo nwang’u ponji niai kud i lapor pa Yozefu giku Maria ma gibino ayika niworo jubim mi ng’om, kadok saa m’ebino igi lembe ma tek de. (Luka 2:1-6) Ku lapor, kinde ma Maria ubedo ku ic mi dwi abung’wen, ginwang’iri i wang’ lembe moko ma tek lee. I saa maeno, Ogusto m’ubino jabim ma dit mi Roma ung’olo nia dhanu ceke gikiewiri. E ugam ukwayu nia Yozefu giku Maria giwoth pi kilometre 150 i ng’om gudi pi nicidho i Bethlehem. Woth maeno ubino yot ungo, asagane ni Maria. Copere nia giku Yozefu ceke gibino dieng’ pi yotkum pare man pa nyathin migi ma fodi unyolere ngo. Ka moc uwok ugoye i yo ke? Poy nia Masiya ma jubino kuro n’i iye. Nyo giparu nia eno utie thelembe ma copo cerogi niworo jubim? Andha Yozefu giku Maria gibino dieng’ lee, re giweko ngo lembuno ucergi niworo cik. E Yehova umiyo igi mugisa nikum woro migi. Maria utundo ma ber mandha i Bethlehem, ewok enyolo nyathin ma leng’, man eno uketho kadok lembila mi Biblia de upong’o!—Mik. 5:2. w23.10 mba. 8 udu. 9; mba. 9 udu. 11-12

Ceng’ yenga, nindo 3, dwi mir 8

Wajukara i kindwa.—Ebr. 10:25.

Iromo timo ang’o ka paru ma paru ci mi dwokowang’ penji i coko ubenyayu lworo i ii? Iromo nwang’u kony kan ibed iyikiri cuu. (Rie. 21:5) Tek inyang’ cuu i gin m’iyiko, ebibedo iri de yot nidwoko wang’ penji. Bende, keth dwokowang’ penji peri ubed adundo. (Rie. 15:23; 17:27) Dwokowang’ penji i adundo copo nyayu ngo lworo akeca i ii. Kan ibedwoko wang’ penji i adundo ku wec peri giri, eno binyutho nia iyikiri cuu, man ibenyang’ ma ber mandha i ponji. Dong’ icopo timo ang’o kan ipimo paru maenogi ceke, re asu ibenwang’u nia itie ku lworo mi dwokowang’ penji dupa? Cwinyi bed tek nia Yehova bifoyo kite m’ibeii ko pi nitimo gin m’icopo. (Luka 21:1-4) Yehova kwayu ngo nia watim gin m’ukadhu kadhiri ma wacopo. (Filip. 4:5) Ng’ey lembe m’iromo timo; keth lembakeca mi timo lembene, man rwo kara kori kud udhongi. Ku kwong’a, lembakecane romo bedo mi dwokowang’ penji i adundo. w23.04 mba. 21 udu. 6-8

Kas’acel, nindo 4, dwi mir 8

Warony asi . . . man . . . sabu.—1 Thes. 5:8.

Jakwenda Paulo uporowa ku juaskari m’ubedo nger man m’ukendiri pi lwiny. Ukwayu jaaskari uyikere pi lwiny saa ceke. Wan de kumeno, wabimedara nibedo ayika pi nindo pa Yehova nwang’u waberonyo asi mi yiyoyic ku mi mer, man sabu mi genogen. Asi gwoko adunde jaaskari. Yiyoyic man mer de gwoko adundewa mi lapor. Gibikonyowa kara wamedara nitimo ni Mungu man nilubo tok Yesu. Yiyoyic ketho cwinywa bedo tek nia Yehova bimiyo iwa mugisa tek wayenye kud adunde mwa ceke. (Ebr. 11:6) Ebicwaluwa wagwok bedoleng’ ni jatelwic mwa Yesu kadok nwang’u lembene bikwayu wacir peko de. Lapor mi dhanu mi rundi mwa eni ma gigwoko bedoleng’ migi kadok kud i ragedo man can sente, copo konyowa nidwoko yiyoyic mwa tek pi niciro peko mi kwo. Wacopo uro uwic mi giki mi kum nwang’u wabelubo lapor mi ju ma ging’iyo nibedo ngo ku piny mi kum dupa kara giketh lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a. w23.06 mba. 10 udu. 8-9

Kas’ario, nindo 5, dwi mir 8

Ng’atu m’uneno afuru bikayu ngo.—Ekl. 11:4.

Kweriri gijo utie copo ma ng’atini bimo ko wi paru man timo pare. Emiyo amora i kumwa kara watund i kum lembakeca mwa, asagane ka tic moko tie tek kunoke wanwang’u nia wambe kud amora. Poy nia kweriri gijo utie acel m’i kind nying tipo. Pieno kway Yehova ukonyi ku tipo ma leng’ kara iceg kite maeno ma pire tek. (Luka 11:13; Gal. 5:22, 23) Kud ikur nia lembe ceke kedok ber hai. I ng’om maeni e ci, lembe ma bibedo iwa ma ber hai umbe. Pieno ka wabekuro nia lembe ukeudok ma beri, wabitundo ngo nyanok de i kum lembakeca mwa. Waromo bedo mbe kud amora pilembe nang’u wabeneno nia ve nitundo i kum lembakeca mwa tie tek lee. Tek in de ibenweng’iri i lembe maeno, nyo iromo poko ngo i lembakeca perine thindho thindho? Ka lembakeca peri utie nicego kite moko, nyo iromo kecaku nyuthe ngo nok noki? Ka lembakeca peri utie nisomo Biblia zoo, nyo icopo caku some ngo nok noki? w23.05 mba. 29 udu. 11-13

Kas’adek, nindo 6, dwi mir 8

Yo mi ju ma pwe calu der mi rupiny, ma cikusagre asaga ku rieny cil kum ceng’ ma cu.—Rie. 4:18.

I nindo mi kajikceng’ eni, Yehova ubetiyo ku dilo pare pi nimiyo iwa cam mi tipo m’ubebino i wiye i wiye, kara ukonywa wamedara niwotho i ‘Yo mi leng’o.’ (Isa. 35:8; 48:17; 60:17) Waromo yero nia ka ng’atu moko ujolo ponji mi Biblia, eca nyutho nia enwang’u kaka mi wotho i ‘Yo mi leng’o.’ Jumoko giwotho nyanok i yoje ci, e i ng’eye giweke. Jumange ke gikeco niwotho i yone cil ma gibitundo kaka m’ebeterogi i iye. Ebeterogi kani? Ni ju m’utie ku genogen mi cikwo i polo, ‘Yo mi leng’o’ ubeterogi i “paradizo pa Mungu” i polo. (Nyu. 2:7) Ni ju m’utie ku genogen mi kwo iwi ng’om, yo maeno ubeterogi i kwo m’umbe ku dubalaga i thum mi oro 1000. Kan ibewotho i yo maeno tin, kud ipar pi piny m’iweko i ng’eyi. Man kud iwek niwotho i yoje nitundo m’ibidaru ko wothne i ng’om ma nyen! w23.05 mba. 17 udu. 15; mba. 19 udu. 16-18

Kas’ang’wen, nindo 7, dwi mir 8

Wamaru pilembe ku kwong’a en re m’elar emaruwa.—1 Yoh. 4:19.

Ebibedo iri yot nimaku yub mi thiero kwo peri ni Yehova tek ibed iparu pi gin ceke m’edaru timo iri. (Zab. 116:12-14) Biblia ulwong’o Yehova nia Jamii “giramiya ceke ma ber man ma cuu.” (Yak. 1:17) Giramiyane m’usagu zoo utie lam ma Wode ma Yesu uthiero. Kepar nyanok! Lam mi jamgony uketho ecopere iri nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Man emiyo iri genogen mi kwo rondo ku rondo. (1 Yoh. 4:9, 10) Nithiero kwo peri ni Yehova utie yo ma ber m’icopo nyutho ko ire foyofoc pi mer ma yawe mbe m’enyutho iri, man pi mugisa mange ceke m’emiyo iri.—Poy. 16:17; 2 Kor. 5:15. w24.03 mba. 5 udu. 8

Kas’abic, nindo 8, dwi mir 8

Ng’atu ma wotho ku lembatira pare lworo Yehova.—Rie. 14:2.

Ka wabeneno kurajo m’unyothere i ng’om tin, wawinjara i ayi ma rom ma Lot de uwinjere ko. “Timo mir acidi man mi thwon mi dhanu ma woro ngo cik ubed unyayu can lee i iye,” pilembe eng’eyo nia Wegwa m’i polo de udagu timo ma reco. (2 Pet. 2:7, 8) Lworo ma Lot ulworo ko Mungu man mer m’emare ko ucwale niuro timo ma reco mi dhanu m’udhoke. Wan bende wabekwo i kind dhanu ma giworo nyanok dit kunoke giworo ngo awora zoo cik mi kurajo pa Yehova. Kadok kumeno de, wacopo bedo asu leng’ i kurajo tekene wabegwoko mer ma wamaru ko Mungu man niponjo nilwore ku kit lworo ma cuu. Pi nitimo kumeno, Yehova ubekonyowa nikadhu kud i tielocwiny ma wanwang’u i buku mi Lembrieko. Jukristu ceke, ma co ku ma mon, aradu man judongo, gicopo nwang’u andha bero tekene gibeng’iyo i juk mi rieko ma nwang’ere i iye. Ka wabelworo Yehova, ukwayu wabed ku wang’wa ma kud wabed ko jurim dhanu m’ubetimo lembe ma reco. w23.06 mba. 20 udu. 1-2; mba. 21 udu. 5

Ceng’ soko, nindo 9, dwi mir 8

Tek ng’atu moko ubemito elub toka, ekwerere gire man eting’ yen mi can pare kubang’ ceng’, e emedere nilubo toka.—Luka 9:23.

Saa moko nyo inweng’iri i wang’ jai mi wedi peri, kunoke nyo iweko kaka mi nwang’u giki mi kum dupa pi Ker pa Mungu. (Mat. 6:33) Tek kumeno, cwinyi bed tek nia Yehova uneno lembe ceke m’ituc nitimo pi nyinge. (Ebr. 6:10) M’umbe jiji, idaru neno wec pa Yesu ma e upong’o i kwo peri: “Ng’atu moko mbe m’uweko ot, kadi umego, kadi nyimego, kadi mego, kadi wego, kadi awiya, kadi podho pira man pi lembanyong’a, ma binwang’u ngo ma kadhu wang’ dak acel (100) i nindo maeni udi, umego, nyimego, mego, awiya, man podho karacelo ku ragedo, man i ng’om ma bibino ke, kwo ma rondo ku rondo.” (Mark. 10:29, 30) Andhandha, mugisa m’idaru nwang’u tie lee dit nisagu piny m’iweko.—Zab. 37:4. w24.03 mba. 9 udu. 5

Ceng’ yenga, nindo 10, dwi mir 8

Jarimo bedo ku mer i nindo ceke; man junyolo umego mi can.—Rie. 17:17.

Kinde ma ndru ma dit upodho iwi Jukristu mi Yudea, umego mi cokiri mir Antiokia “gikeco nia ng’atuman umii piny nimakere ku copo pare, kara gior kony ni umego ma gibekwo i Yudea.” (Tic. 11:27-30) Kadok nwang’u umego ma ndru umulo kumgi gibino kwo kaka ma bor de, re Jukristu mir Antiokia gikeco nikonyogi. (1 Yoh. 3:17, 18) Tin wan bende waromo nyutho kisa kinde ma wawinjo nia peko ma wok rek unwang’u juyic wadwa. Wawodhara ndhundhu pi nikonyo. Pi nitimo kumeno, saa moko wacopo kwayu judong cokiri ka nyo wacopo dikara i tic moko, wacopo miyo giramiya pi nikonyo tic m’ubetimere i wang’ ng’om zoo, kunoke wacopo rwo pi ju ma peko ma wok rek unwang’ugi. Umego ku nyimego mwa bende giromo bedo ku yeny mi nwang’u kony mi piny ma pigi tek kara gikwo. Kinde m’Ubimo mwa ma Kristu Yesu bibino pi nipoko lembe, mito enwang’ wabenyutho kisa; e ebilwong’owa pi nimondo i “Ker.”—Mat. 25:34-40. w23.07 mba. 4 udu. 9-10; mba. 6 udu. 12

Kas’acel, nindo 11, dwi mir 8

Wuwek dhanu ceke ung’ey nia wutie dhanu ma i lembe mwu tek ungo.—Filip. 4:5.

Yesu ulubo lapor pa Yehova ma i lembe pare tek ungo. Juore i ng’om pi nirweyo lembanyong’a ni “rombe m’urwinyo m’i ot mir Israel.” Re kinde m’ebetimo tic ma jumiyo i kore, enyutho nia i lembe pare tek ungo. Ku lapor, dhaku moko ma tie ngo Nyaisrael ukwaye nia ekey kum nyaku pare ma ‘pajogi umondo i iye man m’ubesendere lee dit.’ Ku kisa ma dit, Yesu utimo calu ma dhakune ukwayu man ekeyo kum nyaku parene. (Mat. 15:21-28) Wakewec iwi lapor mange. I acaki mi tic pa Yesu, eyero kumae: “Ng’atu ma tek ukwera . . . , an de abikwere.” (Mat. 10:33) Re nyo ekwero Pethro m’ukwere wang’ adeki? Ungo. Yesu uneno lokocwiny man yiyoyic pa Pethro. I ng’ey ma Yesu cer, enyuthere ni Pethro man m’umbe jiji etego cwinye nia eweko ire man nia emare. (Luka 24:33, 34) Yehova Mungu giku Yesu Kristu ceke i lembe migi tek ungo. Ka wan ke? Yehova ubekwayu nia wabed ma i lembe mwa tek ungo. w23.07 mba. 21 udu. 6-7

Kas’ario, nindo 12, dwi mir 8

Tho bibedo nuti kendo ngo. —Nyu. 21:4.

Wacopo yero ang’o ni jumange kara gin bende gibed ku tegocwiny ma nia andha ng’om bidoko ni paradizo? Mi kwong’o, Yehova re m’utimo lembang’olane. Buku mi Lembanyutha uyero kumae: “Ng’atu m’ubedo iwi komker uwacu kumae: ‘Nen! Abedwoko gin ceke nyen.’” Etie ku rieko, copo, man ava mi pong’o lembang’ola pare. Mir ario, cwiny Yehova utie tek lee i kum lembakeca pare; ebenene ve dong’ edaru pong’o, uketho eyero kumae: “Lembe maeni gi mandha man ma jugeno. . . . Gidaru timiri!” Mir adek, ka Yehova ucaku lembe moko, edare kwa. Pieno emedo kumae: “An a Alfa man Omega.” (Nyu. 21:6) Yehova binyutho kamaleng’ nia Sitani utie javupo man nia plan pare upodho. Dong’ ka ng’atu moko uyero iri nia, “Lembene ber ci, re ung’eyere ngo nia ecopo timere andha,” som man kor ire Lembanyutha 21:5, 6. Nyuth ire bende kite ma Yehova ubetego ko cwinywa i kum lembang’ola pare man cinge m’eketho i ayi mi lapor i the lembang’olane.—Isa. 65:16. w23.11 mba. 7 udu. 18-19

Kas’adek, nindo 13, dwi mir 8

Abiketho idoko ni thek ma dit. —Tha. 12:2.

Yehova utimo lembang’ola maeno ni Abraham kinde m’ebino ku oro 75. Nyo Abraham uneno pong’o mi lembang’ola maeno? Enene zoo ngo. I ng’ey m’Abraham ukadhu kulo Efrath, ekuro pi oro 25 ka wode ma Isak unyolere i ayi mir udu. I ng’ey oro 60 mange, ka nyikwaye ma Esau giku Yakobo ginyoliri. (Ebr. 6:15) Re Abraham uneno ngo nyanok de nia nyikwaye udoko thek ma dit man ulagu Ng’om mi lembang’ola. Ento won bedopwe maeno ubino ku winjiri ma ceng’ini ku Jacwic pare. (Yak. 2:23) Kinde m’Abraham bicer, ebibedo kud anyong’a ma yerere ngo niwinjo nia yiyoyic man cirocir pare re m’uketho thek ceke unwang’u mugisa! (Tha. 22:18) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Waromo neno ngo ku wang’wa kite ma lembang’ola pa Yehova ceke ubepong’o ko. Re ka watie weg cirocir calu Abraham, cwinywa copo bedo tek nia Yehova bimiyo iwa sukulia kawoni man kadok i ng’om ma nyen m’eng’olo pire.—Mark. 10:29, 30. w23.08 mba. 24 udu. 14

Kas’ang’wen, nindo 14, dwi mir 8

I nindo m’ebino yenyo kaka Yehova, Mungu mandha uketho lembe pare ubedo miero.—2 Kei. 26:5.

Kinde m’ubimo Uzia ubino aradu, ebino mol. Eponjo “nilworo Mungu mandha.” Bende, ekwo pi oro 68, man Yehova umiyo ire mugisa i theng kwo parene ma lee. (2 Kei. 26:1) Uzia uloyo thek dupa m’ubino judegi migi man etimo lembe ceke m’ukwayere kara adhura mi Yeruzalem ubed agwoka. (2 Kei. 26:6-15) M’umbe jiji, Uzia ubino kud anyong’a ma lee pi gin ceke ma Yehova ukonye nitimo. (Ekl. 3:12, 13) Ubimo Uzia ubed uketho dhanu gilub telowic pare. Nyo lembuno ucwale niparu nia dong’ eromo timo gin moko ci m’emito? Nindo moko, emondo i hekalu pa Yehova man kuhaya ucwale niciwang’u udok ma ng’wice ng’ar iwi pemlam, ma ke eno utie lembe m’uyiyere ngo ni ubimo. (2 Kei. 26:16-18) Saa m’Azaria ma jalam ma dit upimo nijuke, kwinyo uopo i iye. Ku lem ma rac, timo maeno uketho kaka tic ceke mi bedopwe m’Uzia utimo urwinyo man Yehova ugoye ku dhobu pi nimiyo ire matira. (2 Kei. 26:19-21) Nwang’u kwo pare ucibedo ber magwei ka nwang’u emedere nibedo mol! w23.09 mba. 10 udu. 9-10

Kas’abic, nindo 15, dwi mir 8

Ekoyere kende, pilembe ebino lworo ju ma jutimo yaa i kumgi.—Gal. 2:12.

Kadok i ng’ey ma jakwenda Pethro udoko Jakristu ma juwiro de, ugam ukwayu enyeg asu ku ng’ico pare. I oro 36 N.N.Y., ebino nuti kinde ma tipo ma leng’ ubewiro Kornelio ma ng’atu mi thek mange ma jutimo ngo yaa i kume. Lembuno unyutho kamaleng’ nia “Mungu umbe kud akoyakoya” man nia dhanu mi thek mange de dong’ giromo mondo i cokiri mi Jukristu. (Tic. 10:34, 44, 45) I ng’eye Pethro ucaku camu karacelo ku dhanu mi thek mange, ma tie lembe ma nwang’u i wang’e eromo timo ngo nyanok de. Re Jukristu moko ma gi Juyahudi gibed ginwang’u nia mito ngo Juyahudi gicam karacelo ku dhanu mi thek mange. E saa ma dhanu ma gibino ku paru maeno gicidho i Antiokia, Pethro uweko nicamu kud umego pare ma gi dhanu mi thek mange, copere ebino lworo nia kud ekier Jukristu ma gi Juyahudi. Kinde ma Paulo uneno umbili pa Pethro eno, emiyo ire juk ma kamaleng’. (Gal. 2:13, 14) Kadok nwang’u Pethro umedere asu nipodho i kosa de, re cwinye tur ungo. w23.09 mba. 22 udu. 8

Ceng’ soko, nindo 16, dwi mir 8

Ebiketho wucung iwi kathere ma tek.—1 Pet. 5:10.

Kan ing’iyo i lembe peri ku jwigiri, iromo nwang’u nia ukwayu itim alokaloka i thenge moko; re cwinyi kud utur. Poy nia “Rwoth [Yesu] ber,” man ebikonyi nitimo alokaloka ceke m’ukwayere. (1 Pet. 2:3) Jakwenda Pethro ubetielo cwinywa kumae: “Mungu . . . bidaru en ponji mwu. Ebiketho wucung nging’ nging’.” Ku kwong’a, Pethro ukeunwang’u nia eromo ngo nibedo i vut Wod Mungu. (Luka 5:8) Re calu ma Yehova giku Yesu gikonye ku mer, emedere nibedo jalub pa Kristu. Eno uketho enwang’u rwom mi mondo “i Ker ma rondo ku rondo pa Rwoth man Jalar mwa ma Yesu Kristu.” (2 Pet. 1:11) Eno tie sukulia ma lee mandha! Tek calu Pethro iweko ngo cwinyi utur man iweko Yehova uponji, in bende ibinwang’u sukulia mi kwo ma rondo ku rondo. E ‘ibitundo i kum lembakeca mi yiyoyic peri ma en e both peri.’—1 Pet. 1:9. w23. 09 mba. 31 udu. 16-17

Ceng’ yenga, nindo 17, dwi mir 8

Wurwo ni Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om.—Nyu. 14:7.

Hema ma con ubino ku lelane; ebino lela ma jugoyo gang’ i kume man julam gibed gitimo tic migi mi lamulam i iye. Piny m’ubed ubedo i lelagang’ne ubino pemlam ma dit mi mola mi lam m’awang’a karacelo ku jamlogo mi mola ma julam gibed gilogo ko pi nidwokiri leng’ i wang’ nitimo tic migi. (Ai 30:17-20; 40:6-8) Tin, dong umego pa Kristu ma juwiro gibetimo ni Mungu ku bedopwe i lelagang’ ma yor i iye mir hekalu mi tipo. Jamlogo ma dit m’ubino i hema man i hekalu ubemiyo igi man iwa bende, poyowic ma pire tek ma nia wacikara nibedo m’umbe cilo i thenge mi tipo man mi kurajo. Ka dong’ “udul ma dit” ke gibetimo thier migi kani? Jakwenda Yohana uneno “gicungo i wang’ komker” ma iwi ng’om keni ubenyutho lelagang’ ma yo woko, kaka ma ‘gibetimo iye tic ma leng’ [ni Mungu] dieceng’ ku diewor i hekalu pare [mi tipo].’ (Nyu. 7:9, 13-15) Wabefoyo Yehova lee pilembe emiyo iwa rwom mi timo ire thier ma leng’ i hekalu pare! w23.10 mba. 28 udu. 15-16

Kas’acel, nindo 18, dwi mir 8

Nikum lembe ma Mungu ung’olo, . . . yiyoyic pare udwoke tek.—Rum. 4:20.

Yo acel ma Yehova miyo ko iwa tego utie nikadhu kud i bang’ judong cokiri. (Isa. 32:1, 2) Pieno ka cwinyi ung’abere, kor peko peri igi. Ka gimiyo iri kony, jole yot yot kum Yehova copo dwoki tek nikadhu kud i bang’gi. Genogen mwa m’ujengere iwi Biblia mi kwo rondo ku rondo, nik’ebed iwi ng’om ma bidoko ni paradizo kunoke i polo de copo dwokowa tek. (Rum. 4:3, 18, 19) Genogenne miyo iwa tego mi ciro peko, mi rweyo lembanyong’a man mi pong’o rwom ma tung’ tung’ ma watie ko i cokiri. (1 Thes. 1:3) Jakwenda Paulo de udoko tek nikum genogen. Enwang’ere nia ‘juride,’ ‘cwinye ng’abere,’ ‘jubenyayu ragedo i kume,’ man ‘juredhe thathara.’ Kadok kwo pare de ubino i ariti. (2 Kor. 4:8-10) Pi ninwang’u tego mi ciro peko maenogi, Paulo uketho wiye i kum genogen pare. (2 Kor. 4:16-18) Eketho wiye i kum genogen pare mi nindo m’ubino mi kwo rondo ku rondo i polo. Enyamu bende i lembe i wiye, uketho enwang’u nia ebedoko “nyen kubang’ rupiny kubang’ rupiny.” w23.10 mba. 15-16 udu. 14-17

Kas’ario, nindo 19, dwi mir 8

Yehova bimiyo tego ni dhanu pare. Yehova bipoko mugisa iwi dhanu pare m’ebimiyo ko igi kwiyocwiny.—Zab. 29: 11.

Saa m’iberwo, kepar ka nyo etie saa m’ukwayu Yehova udwok wang’ kwac perine i iye. Waromo paru nia ukwayu wang’ rwo mwa udwogi ndhu ndhu. Re i andha, Yehova ung’eyo saa ma ber nisagu mi konyowa. (Ebr. 4:16) Tek wang’ kwac mwa ubedwogo ngo ndhu ndhu, waromo paru nia dong’ Yehova bidwoko ngo wang’e zoo de. Re moko nyo fodi ebekuro saa ma tap. Ku lapor, umego moko m’aradu ubekwayu nia kume ukey. Ento kumene ukey ungo. Ka nwang’u Yehova ukeyo kume i ayi mir udu, nwang’u Sitani uciyero nia ebetimo ni Yehova kende kende pilembe kume key. (Yob 1:9-11; 2:4) M’umedo maeno, Yehova udaru ketho saa m’ebidaru iye remokum ceke. (Isa. 33:24; Nyu. 21:3, 4) Nitundo ma saane biromo, ukwayu ngo wakur nia ebikeyo kumwa i ayi mir udu. Pieno, umegone romo kwayu nia Yehova umii ire tego man kwiyocwiny mir adunde pi niciro remo pare man kara emedere nitimo ire ku bedopwe. w23.11 mba. 24 udu. 13

Kas’adek, nindo 20, dwi mir 8

Etimo ngo iwa lembe nimakere ku dubo mwa, Kadi eculo ngo iwa gin ma waromo ko pi kier mwa.—Zab. 103:10.

Samson utimo kosa ma pek lee, ento eweko ngo nitimo yeny pa Yehova. Esayu kaka mi timo tic ma Mungu umiyo i kore mi kiedo i dhu Jufilisti. (Pok. 16:28-30) Pieno, ekwayu Yehova umii ire tego ‘kara ecul kwor i kum Jufilisti.’ Mungu mandha udwoko wang’ kwac pare man emiyo ire tego kendo i ayi mir udu. Eno uketho enwang’u aloci ma lee iwi Jufilisti nisagu m’i wang’e zoo. Kadok nwang’u Samson unwang’u litho lee nikum kosa ma pek m’etimo de, re eweko ngo nitimo yeny pa Yehova. Eno ubenyutho nia kadok jumiyo iwa juk kunoke wabayu rwom pi kosa ma watimo de, mito ngo wawek nitimo ni Yehova. Poy nia Yehova utie ayika nitimo iwa kisa. (Zab. 103:8, 9) Kadok nwang’u watimo kosa de, Yehova copo miyo iwa tego mi timo yeny pare, tap calu m’emiyo ni Samson. w23.09 mba. 6 udu. 15-16

Kas’ang’wen, nindo 21, dwi mir 8

Cirocir mwa ketho Mungu yiyowa; ka Mungu yiyowa ke, wabedo ku genogen.—Rum. 5:4.

Cirocir mwa “ketho Mungu yiyowa.” Eno ubenyutho ngo nia anyong’a nego Yehova kinde m’ibenweng’iri ku masendi kunoke peko. Ento anyong’a nege nia ibeciro ku bedopwe. Etie lembe ma tielo cwiny ning’eyo nia anyong’a nego Yehova ka wabenyutho cirocir! (Zab. 5:12) Poy nia Abraham uciro amulaic man enyayu anyong’a i Yehova. E enene ni jarimbe man ekwane ni won bedopwe. (Tha. 15:6; Rum. 4:13, 22) In de icopo nwang’u bero maeno. Mungu yiyowa ngo nikum kadhiri mi tic ma wabetimo i dilo pare kunoke nikum rwom ma watie ko. Eyiyowa nwang’u wabeciro masendi ku bedopwe. Kadok nwang’u watie ku oro ma rukani, wabekadhu kud i lembang’o, kunoke watie ku copo ma rukani de, wan ceke wacopo ciro. Nyo kawoni ibeciro masendi moko ku bedopwe? Tek eyo, ng’ey nia ibenyayu anyong’a i Yehova. Ninyang’ nia Yehova uyiyowa copo bedo kud atelatela ma lee i wiwa. Ecopo dwoko genogen mwa doko tek. w23.12 mba. 11 udu. 13-14

Kas’abic, nindo 22, dwi mir 8

Nyuthiri giri nia i co.—1 Ub. 2:2.

Ukwayu Jakristu ma co uponj niweco ma ber ku dhanu. Nico ma weco ma ber winjo jumange ka gibekoro paru migi man kite ma gibewinjiri ko, man enyang’ kugi. (Rie. 20:5) Ebedo ku copo mi nyang’ i lembe pa ng’atini nikadhu kud i ayi dwande, ayi pa wang’e, man i kite m’ebeyiko ko kume. Icopo ponjo ngo nitimo lembuno kan iting’o ngo saa mi bedo ku jumange. Tek saa ceke ibed itiyo ku jamtic mir elektronik pi niweco ku jumange, calu ve ku yore mi mesaj man yore mange, ebibedo iri tek niweco ku jumange ma ber dhok ku dhok. Pieno, bed inwang’ saa mi weco ku jumange dhok ku dhok. (2 Yoh. 12) Nico ma Jakristu m’uteng’ini ucikere nibedo ku copo mi pong’o yeny pare gire man mi juode. (1 Tim. 5:8) Lembe ma pire tek utie nia iponj bodho moko ma bikonyi ninwang’u tic. (Tic. 18:2, 3; 20:34; Efe. 4:28) Bende, wek jung’eyi ni ng’atu ma timo tic ma tek man ma daru tic m’ecaku. Tek itimo kumeno, ebibedo iri yot ninwang’u tic man nigwoke. w23.12 mba. 27 udu. 12-13

Ceng’ soko, nindo 23, dwi mir 8

Nindo pa Yehova bibino tap calu jakwo ma bino ku diewor.—1 Thes. 5:2.

Ka Biblia ubeweco pi “nindo pa Yehova,” nang’ ebeweco pi saa ma Yehova poko iye lembe iwi judegi pare man m’ebodho i iye dhanu pare. Con Yehova ubed ukelo pokolembe iwi thek moko. (Isa. 13:1, 6; Eze. 13:5; Zef. 1:8) I rundi mwa, “nindo pa Yehova” bicaku ku nyoth mi Babeli ma dit, man ebithum i lwiny mi Armagedon. Kara wabin waboth i ‘nindone,’ ukwayu wayikara niai kawoni. Yesu uponjo nia ukwayu ‘wabed ayika’ pi “masendi ma dit;” eno nyutho nia mito wamedara ameda nitimo kumeno. (Mat. 24:21; Luka 12:40) I barua ma kwong’a ma jakwenda Paulo ukiewo ni Juthesaloniki, etiyo ku lapor dupa pi nikonyogi gibed ayika pi nindo pa Yehova ma dit mi pokolembe. Paulo ung’eyo nia nindo pa Yehova bitundo ngo ndhundhu nica. (2 Thes. 2:1-3) Re asu ekwayu umego pare nia giyikiri pi nindone ve ebetundo urwonde; man wan de wacopo tiyo ku juk parene. w23.06 mba. 8 udu. 1-2

Ceng’ yenga, nindo 24, dwi mir 8

Umego para ma jumer, wucung nging’ nging’, ma wulokuru ngo.—1 Kor. 15:58.

I kind oro 1970 ku wiye, jucaku giero ot moko ma wiw mir etaj 60 i adhura mi Tokyo i ng’om mi Japan. Dhanu ubino penjiri ka nyo andha ot maeno copo cungo ma tek i wang’ digidi ma beyengo adhura maeno. Ang’o ma bikonye? Jurugiedo gigiere ecungo ma tek, ma re eleng’ere nimakere ku digidi m’ubeyengo piny. Jukristu gibedo ve ot ma wiw maeno. I ayi ma nenedi? Jakristu ucikere nicungo nging’ nging’ ma re nwang’u i lembe pare tek ungo. Ukwayu ecung ma tek m’elokere ngo kinde m’ubekwayu ewor cik pa Yehova man cik pare mir ukungu. Ebedo “ayika niworo” man etimo ngo lembe m’ukoc ku cik. I thenge ma kucelo, ukwayu ebed ng’atu ma “i lembe pare tek ungo,” kunoke ng’atu ma wilo pidoic pare kan ukwayere. (Yak. 3:17) Jakristu m’uponjo nibedo ku pidoic ma kumeno biuro nirido i lembe akeca kunoke nitimo lembe ma cik ukwero. w23.07 mba. 14 udu. 1-2

Kas’acel, nindo 25, dwi mir 8

Kadok nwang’u fodi wunene ngo, re wumare.—1 Pet. 1:8

Yesu ucerere i wang’ abidhe pa Sitani Wonabali m’umito nia ewek nitimo ni Yehova. (Mat. 4:1-11) Lembakeca pa Sitani ubino nia eketh Yesu udubi, kara kud ecopere ire niculo lam mi jamgony. Saa ma Yesu ubetimo tic pare iwi ng’om, enwang’ere kud amulaic mange dupa. Ku lapor, junyayu ragedo i kume, man judegi pare gisayu yore mi nege. (Luka 4:28, 29; 13:31) Ugam ukwayu ecir ng’ico mi julub pare. (Mark. 9:33, 34) Kinde ma jubeng’olo tho i wiye, jufwode man jucaye. I ng’eye junege ve jakwo, man ewinjo litho lee. (Ebr. 12:1-3) Bende, saa m’ebino iwi yen mi can, ugam ukwayu ecir peko ma lee en gire, m’umbe gwok pa Yehova. (Mat. 27:46) Ubenen kamaleng’ nia Yesu usendere lee akeca pi nimiyo lam mi jamgony. Ka wabeparu pi gin m’ebedo ayika nitimo pi nimiyo lam mi jamgony piwa, nyo eno cwaluwa ngo nimare lee mandha? w24.01 mba. 10-11 udu. 7-9

Kas’ario, nindo 26, dwi mir 8

Dhanu ceke ma ting’o lembe vur vur etundo kum canpiny kende.—Rie. 21:5.

Cirocir konyowa i bedo mwa ku jumange. Ekonyowa niwinjo jumange kilili mandha kinde ma gibeweco. (Yak. 1:19) Ekonyowa bende nibedo ku kwiyocwiny kugi. Ecerowa nitimo lembe vur vur kunoke niyero wec m’umaku piny ungo kinde ma wabewinjara ngo cuu. Man ka watie weg cirocir, wabiweko ngo ng’eicwiny umakwa pio pio saa ma ng’atu moko utimowa rac. Kakare niculo wang’ racu, ‘wabimedara nicirara i kindwa ng’atuman biciro wadi man biciro wadi, man wabiweko lembe m’i kindwa yot yot.’ (Kol. 3:12, 13) Cirocir copo konyowa bende nimaku yub ma beco. Kakare niyiyo lembe ceke ngbaku kunoke m’umbe ninyamu iye, wabikoyo saa pi nitimo sayusac man ning’iyo i lembe cuu. Ku lapor, tek wabesayu tic, waromo paru nia wayii tic m’ular unwang’ere. Re tek watie weg cirocir, wabiting’o saa pi ning’iyo saa m’ebicamu man adwogi m’eromo bedo ko iwi juruot mwa man iwi winjiri mwa ku Yehova. Ka watie weg cirocir, wacopo uro nimaku yub ma rac. w23.08 mba. 22 udu. 8-9

Kas’adek, nindo 27, dwi mir 8

Abeneno i kuma cik mange m’ubekiedo i kum cik mi pidoiya, man edwoka ni jakol ni cik mi dubo ma ni kuma.—Rum. 7:23

Tek inwang’u nia cwinyi ubetur nikum ng’ico m’ibenyego i kume, mito ibed ipar pi lembang’ola m’itimo ni Yehova kinde m’ibethiero kwo peri ire, eno bimiyo iri tego mi nyego i kum abidhe. Nenedi? Kinde m’ibethiero kwo peri ni Yehova, ikweriri giri. Eno ubenyutho nia ikwero ava man awanya peri ma foyo ngo iye. (Mat. 16:24) Pieno saa m’ibinweng’iri i wang’ amulaic, ibibedo mbe ku yeny ma wii ucak rego ko nia ibitimo nenedi. Binwang’u dong’ ing’eyo gin m’ukwayu itim, niwacu nigwoko bedoleng’ peri ni Yehova. Ibikeco ku cwinyi zoo nitimo gin ma foyo iye. E kumeno ibibedo calu Yob. Kadok ebino i peko ma lith magwei de, eyero ku tegocwinye kumae: “Abiweko ngo bedocu para!”—Yob 27:5. w24.03 mba. 9 udu. 6-7

Kas’ang’wen, nindo 28, dwi mir 8

Yehova ni ceng’ini ku dhanu ceke ma gibelwong’e, Ku dhanu ceke ma gibelwong’e i lemandha.—Zab. 145:18.

Yehova ma “Mungu mi mer,” utie karacelo kudwa! (2 Kor. 13:11) Edieng’ kudwa athothi. Cwinywa tek nia ‘mer pare ma lokere ngo utiekowa gbur.’ (Zab. 32:10) Ka wabemedara ninyamu i lembe iwi kite m’edaru nyutho ko iwa mer, wabineno ku wang’wa nia ebedieng’ kudwa man wabinwang’u nia kindwa tie ceng’ini kude nisagu. Wacopo weco i bang’e yot yot man wayero ire nia watie ku yeny mi mer pare. Wacopo koro ire adieng’acwiny mwa ceke, ma cwinywa tek nia ebenyang’ kudwa man etie ayika nikonyowa. (Zab. 145:19) Tap calu ma mac muro kumwa i saa pa koyo, mer pa Yehova de juko cwinywa kinde ma wan’i peko. Pieno, jol mer pa Yehova ma copo juko cwinyi man miyo iri kwiyocwiny. Man wek wan ceke wadwok wang’ mer pare ku wec ma e: “Amaru Yehova”!—Zab. 116:1. w24.01 mba. 31 udu. 19-20

Kas’abic, nindo 29, dwi mir 8

Aketho ging’eyo nyingi.—Yoh. 17:26.

Yesu ujik ungo niyero kende kende ni dhanu nia nying’ Mungu tie Yehova. Nwang’u dong’ Juyahudi m’ebino ponjo ging’eyo nying’ Mungu. Ento ebino ma kwong’a nikoro ‘nia Mungu tie ng’a’ i andha. (Yoh. 1:17, 18) Ku lapor, Lembagora mi Juebrania unyutho nia Yehova tie jakisa man jabero. (Ai 34:5-7) Yesu uketho junyang’ i lemandha maeno terere nisagu zoo kinde m’ekoro lembabola m’uweco iwi wod m’urwinyo giku won. Ka wabesomo nia saa ma wego maeno uneno wode m’uloko cwinye “kinde ma fodi eni bor,” eringo pi nicirombo kude, egwake, man eweko ire ku cwinye ceke, wanyang’ cuu mandha i kisa man bero pa Yehova. (Luka 15:11-32) Yesu ukonyowa ninyang’ nia i andha Won utie Ng’atu ma nenedi. w24.02 mba. 10 udu. 8-9

Ceng’ soko, nindo 30, dwi mir 8

Ni kum jukocwiny ma wanwang’u i bang’ Mungu, wajuk cwiny jumange.—2 Kor. 1:4.

Yehova kwiyo man tielo cwiny ju ma gin’i can. Dong’ wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi i lembe m’uneno ninyutho kisa ni jumange man nijuko cwinygi? Yo acel utie nicego kite ma tung’ tung’ ma bikonyowa nibedo ku kisa i kum jumange man nitielo cwinygi. Kitene moko utie ma kanigi? Ang’o ma bikonyowa nigwoko mer mwa kara ‘wamedara nijuko cwinywa i kindwa’ kubang’ ceng’i? (1 Thes. 4:18) Ukwayu waceg kite ma calu ve ngisi, mer mir umego, man berocwiny. (Kol. 3:12; 1 Pet. 3:8) Kite maeno bikonyowa nenedi? Ka kisa ku kite mange m’urombo kude udoko ni theng kwo mwa, eno bicwaluwa nijuko cwiny ju ma gin’i can. Calu ma Yesu uyero, “dhok yero lembe m’upong’ i adunde. Ng’atu ma ber wodho piny ma beco kud i kind piny m’akana pare.” (Mat. 12:34, 35) Nijuko cwiny umego ku nyimego mwa ma gin’i yeny utie yo acel ma pire tek lee ma wanyutho ko nia wamarugi. w23.11 mba. 10 udu. 10-11

Ceng’ yenga, nindo 31, dwi mir 8

Ju ma gi riek gibing’eyo thelembe.—Dan. 12:10.

Tek wamito wanyang’ i lembila mi Biblia, mito wakway kony. Wakemak lapor ma e. Kepar nia ibeliewo kabedo moko m’ing’iyo ngo i iye, re jarimbi m’uwotho kude ung’eyo kabedone cuu mandha. Eng’eyo kaka ma wun’i iye man kaka ma gengiman copo terowu i iye. M’umbe jiji, anyong’a copo negi lee nia jarimbine uyiyo wuwoth kude! Yehova de ung’eyo nindo ma wabekwo i iye tap kumeno, eng’eyo bende lembe m’ubebino i wang’wa. Pieno, kara wanyang’ i lembila mi Biblia, wacikara nikwayu kony i bang’ Yehova. (Dan. 2:28; 2 Pet. 1:19, 20) Calu janyodo moko ci ma ber, Yehova de ubemito awiya pare gibed kud anyim ma ber. (Yer. 29:11) Re tung’ ku janyodo moko ci ma dhanu, Yehova copo ewo lembe ma bitimere i nindo m’ubino tap tap. Eketho jukiewo lembila i Biblia kara wang’ey lembe ma pigi tek ma fodi utimere ngo.—Isa. 46:10. w23.08 mba. 8 udu. 3-4

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini