THIWIWEC MIR 10
WER 13 Kristu en e lapor mwa
‘Mediri nilubo tok’ Yesu i ng’ey batizo peri
“Tek ng’atu moko ubemito elub toka, ekwerere gire man eting’ yen mi can pare kubang’ ceng’, e emedere nilubo toka.”—LUKA 9:23.
I ADUNDO
Thiwiwec maeni bikonyo wan ceke ning’iyo i kite ma wabekwo ko nimakere ku lembang’ola mi thieriri mwa ni Mungu. Ento ebikonyo asagane ju ma giai gilimo ma nyen kara gimediri nigwoko bedoleng’ migi ni Yehova.
1-2. Icopo nwang’u mugisa ma kani i ng’ey batizo peri?
ETIE anyong’a ma yawe mbe nilimo batizo man nimondo i kind juruot pa Yehova. Nibedo jarimb Yehova utie rwom ma lee, uketho wabecwaku wec pa jagor Zaburi ma Daudi kinde m’ewacu kumae: “Mugisa ni ng’atu [ma in i Yehova] igoyo wie, m’iketho ecoro i beng’i, kara ebed i lelagang’ peri.”—Zab. 65:4.
2 Yehova royo kit dhanu ma nenedi i lelagang’ pare? Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, eng’iyo nicoro ceng’ini i vut ju ma gibenyutho andha nia gibemito gibed ku winjiri ma ceng’ini kude. (Yak. 4:8) Kan idaru thiero kwo peri ire man ilimo batizo, icoro ceng’ini i vute i ayi ma segi, man cwinyi doko tek nia ‘ebikonjo mugisa i wii, kara gin moko acel de kud urem.’—Mal. 3:10; Yer. 17:7, 8.
3. Jukristu ma githiero kwo migi ni Mungu man ma gilimo batizo gitie ku rwom ma pek ma kani? (Eklizia 5:4, 5)
3 I andha, batizo utie kende kende acaki. I ng’eye, bikwayu itim ku kero peri ceke kara ikwo nimakere ku lembang’ola mi thieriri peri ni Mungu, kadok i saa mir abidhe man mir amulaic. (Som Eklizia 5:4, 5.) Calu m’idoko jalub pa Yesu, bikwayu itim kero ilub lapor pare man iwor cik pare tap tap i kadhiri ceke ma copere iri. (Mat. 28:19, 20; 1 Pet. 2:21) Thiwiwec maeni bikonyi nitimo kumeno.
‘MEDIRI NILUBO TOK’ YESU KADOK KUD I KIND ABIDHE MAN AMULAIC
4. Julub pa Yesu giyeyo “yen mi can” i ayi ma kani? (Luka 9:23)
4 Kud ipar nia i ng’ey batizo lembe ceke biwotho ma ber. Yesu unyutho kamaleng’ nia julub pare gibiyeyo “yen mi can” man nia gibitimo kumeno “kubang’ ceng’.” (Som Luka 9:23.) Nyo eno emito yero nia julub pare gibisendiri saa ceke? Ungo nyanok de! Ebino yero kende kende nia m’umedo mugisa ma gibinwang’u, gibinwang’iri bende ku peko. Pekone moko romo bedo lith lee.—2 Tim. 3:12.
5. Yesu ung’olo mugisa ma kani ni ju ceke ma giwodhiri pire?
5 Saa moko nyo idaru nweng’iri i wang’ jai mi wedi peri, kunoke nyo iweko kaka mi nwang’u giki mi kum dupa pi Ker pa Mungu. (Mat. 6:33) Tek kumeno, cwinyi bed tek nia Yehova uneno lembe ceke m’ituc nitimo pi nyinge. (Ebr. 6:10) M’umbe jiji, idaru neno wec pa Yesu ma e upong’o i kwo peri: “Ng’atu moko mbe m’uweko ot, kadi umego, kadi nyimego, kadi mego, kadi wego, kadi awiya, kadi podho pira man pi lembanyong’a, ma binwang’u ngo ma kadhu wang’ dak acel (100) i nindo maeni udi, umego, nyimego, mego, awiya, man podho karacelo ku ragedo, man i ng’om ma bibino ke, kwo ma rondo ku rondo.” (Mark. 10:29, 30) Andhandha, mugisa m’idaru nwang’u usagu swa dit piny m’iweko.—Zab. 37:4.
6. Pirang’o bikwayu imediri ninyego i kum “awanya ma rac mi kum” i ng’ey batizo peri?
6 Bikwayu imediri ninyego i kum “awanya ma rac mi kum” i ng’ey batizo peri. (1 Yoh. 2:16) Ng’ey nia kadok ilimo de, fodi asu itie nyakwar Adamu. Saa moko in de iromo winjiri tap calu jakwenda Paulo. Ekiewo kumae: “An gira yor i iya, amaru cik pa Mungu lee. Ento abeneno i kuma cik mange m’ubekiedo i kum cik mi pidoiya, man edwoka ni jakol ni cik mi dubo ma ni kuma.” (Rum. 7:22, 23) Cwinyi romo tur nikum ng’ico m’ibenyego i kume. Ento nibeparu pi lembang’ola m’itimo ni Yehova kinde m’ibethiero kwo peri ire, bimiyo iri tego mi nyego i kum abidhe. Lembang’ola maeno bikonyi. Nenedi?
7. Nithiero kwo peri ni Yehova bikonyi nenedi nigwoko bedoleng’ peri ire?
7 Kinde m’ibethiero kwo peri ni Yehova, ikweriri giri. Eno ubenyutho nia ikwero ava man awanya peri ma foyo ngo iye. (Mat. 16:24) Pieno saa m’ibinweng’iri i wang’ amulaic, ibibedo mbe ku yeny ma wii ucak rego ko nia ibitimo nenedi. Binwang’u dong’ ing’eyo gin m’ukwayu itim, niwacu nigwoko bedoleng’ peri ni Yehova. Ibikeco ku cwinyi zoo nitimo gin ma foyo iye. E kumeno ibibedo calu Yob. Kadok ebino i peko ma lith magwei de, eyero ku tegocwinye kumae: “Abiweko ngo bedocu para!”—Yob 27:5.
8. Nibeparu pi rwo m’irwo saa m’ibethiero kwo peri ni Yehova bikonyi nenedi niceriri i wang’ abidhe?
8 Kan ibeparu pi rwo m’irwo saa m’ibethiero kwo peri ni Yehova, ibinwang’u tego mi ceriri i wang’ abidhe moko ci. Ku lapor, nyo ibicaku maru jadhu ng’atu mange mi gamiri? Ungo! Binwang’u dong’ ikwero lembuno. Tek iweko ngo awanya ma rac uloth i ii, ibibedo mbe ku yeny mi nyego i kume i nge’ye. E kumeno ‘ibiloko cen’ kud “i yo pa jadubo.”—Rie. 4:14, 15.
9. Nibeparu pi rwo m’irwo saa m’ibethiero kwo peri ni Yehova copo konyi bende nenedi niketho thier pare i kabedo ma kwong’a i kwo peri?
9 Dong’ ka jubimiyo iri tic moko ma romo ceri ku cidho i coko nja ke? Idaru ng’eyo gin m’ibitimo. Bor i wang’ ninwang’u tic ma kumeno, ilar ikwere. Pieno, ibicaku paru ngo nia ebicopere iri niketho Yehova i kabedo ma kwong’a kadok iyiyo tije de. Ninyamu i lembe iwi lapor pa Yesu bikonyi lee mandha. Egam ekeco ku cwinye zoo ninyayu anyong’a i Won. Calu en, bed ikwer ndhu ndhu man ku tegocwinyi gin ceke ma foyo ngo i Mungu m’ithiero kwo peri ire.—Mat. 4:10; Yoh. 8:29.
10. Yehova bikonyi nenedi kara ‘imediri nilubo tok’ Yesu i ng’ey batizo peri?
10 Poy nia amulaic man abidhe copo miyo iri kaka mi nyutho nia ibemito ‘imediri nilubo tok’ Yesu. Cwinyi bed tek nia Yehova bikonyi. Biblia uyero kumae: “Mungu pong’o lembe m’eng’olo man ebiweko ngo nia jubidhwu nisagu ma wucopo ciro, man kud i kind abidhene ebiyiko bende yojboth kara wutuc nicire.”—1 Kor. 10:13.
KITE M’ICOPO MEDIRI KO NILUBO TOK YESU
11. Yo acel ma kani m’usagu zoo m’icopo mediri ko nilubo tok Yesu? (Nen bende cal.)
11 Yesu utimo ni Yehova kud adundene ceke, man emedere nigwoko winjiri ma ceng’ini kude ku yore mi rwo. (Luka 6:12) I andha, lembe ma beco utie dupa ma copo konyi kara imediri nilubo tok Yesu i ng’ey batizo peri; acel utie nimediri nitimo lembe ma bicori ceng’ini i vut Yehova. Biblia uyero kumae: “I kadhiri ma wadaru timo iye mediri, dong’ wamedara asu niwotho kumeno i gengi ma rom.” (Filip. 3:16) Saa moko ibibewinjo pir umego ku nyimego ma giwodhiri pi nitimo lee i tic pa Yehova. Nyo jumoko m’i kindgi gituc nidikiri i somo mi jurwey Injili mi Ker kunoke gidok i kabedo ma yeny utie lee i iye. Tek ecopere iri niketho lembakeca ma kumeno, kud igal. Dhanu pa Yehova ceke gimaru nitimo lee i tic pare. (Tic. 16:9) Dong’ ka fodi kawoni ecopere ngo iri ke? Kud ipar nia jumange gisegi. Poy nia kwaya mi Jukristu ujengere iwi cirocir. (Mat. 10:22) Kud icay tic ceke m’ibetimo ni Yehova nimakere ku copo peri, kum eno utie yo ma ber m’icopo mediri ko nilubo tok Yesu i ng’ey batizo peri.—Zab. 26:1.
I ng’ey batizo peri, keth lembakeca mi timo gin ma bicori ceng’ini i vut Yehova (Nen udukuwec mir 11)
12-13. Icopo timo ang’o kan amora peri ubejwik i tic pa Mungu? (1 Jukorintho 9:16, 17) (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Mediri ku kwaya.”)
12 Dong’ tek ibeneno nia rwo peri ubeai ungo kud i adundeni kunoke nia tic peri mi lembanyong’a ubemiyo ngo iri anyong’a ke? Icopo timo ang’o tek ibenwang’u ngo bero i kum som peri mi Biblia calu m’i wang’e? Tek ibewinjiri kumeno i ng’ey batizo peri, kud ipar nia tipo pa Yehova udaru weki. Poy nia itie ku dubalaga, man ecopere nia iwinjiri i ayi ma tung’ tung’. Tek amora peri ubejwik, nyam i lembe iwi lapor pa jakwenda Paulo. Kadok ebed eii nilubo lapor pa Yesu de, re egam eng’eyo nia saa moko ebibedo mbe kud amora i tic pare mi lembanyong’a. (Som 1 Jukorintho 9:16, 17.) Eyero kumae: “Tek abetime ma ke amare ngo, re asu juketho tic i kora.” I ayi mange, Paulo ugam ukeco nia ebitimo tic pare mi rweyo lembanyong’a kadok i saa m’ava lembe ubino mbe i kume.
13 Kumeno bende, kud ibed iwek kite m’ibewinjiri ko ubed kud atelatela iwi yub peri. Bed ayika nitimo gin m’atira kadok ibemito ngo de. Poy nia kan ibemediri nitimo gin m’atira, nok nok ebicaku nyeng’i. Nigwoko ng’iyo ma ber mi ponji ma segi, mi rwo, mi cidho i coko man mi rweyo lembanyong’a, bikonyi kara imediri nilubo tok Yesu i ng’ey batizo peri. Bende, kan umego ku nyimego peri gibeneno cirocir peri, gin de gibinwang’u tielocwiny.—1 Thes. 5:11.
‘MEDIRI NING’IYIRI . . . MEDIRI NINENO KA NYO ITIE KIT DHANU MA NENEDI’
14. Ukwayu ibed inyam i lembang’o, man pirang’o? (2 Jukorintho 13:5)
14 Ebibedo ber kan icuku ng’iyo i kwo peri thiri thiri i ng’ey batizo peri. (Som 2 Jukorintho 13:5.) Bed iting’ saa mi neno ka nyo irwo nja, isomo man iponjo Biblia, icidho i coko, man idikiri i tic mi lembanyong’a. Say alokaloka m’ukwayu itim kara ibed inwang’ bero lee i kum thenge maeno ceke mi thier ma leng’. Ku lapor, penjiri kumae: ‘Nyo acopo koro i ponji mir ukungu mi Biblia ni jumange? Acopo timo ang’o kara abed anwang’ anyong’a i tic mi lembanyong’a? Nyo abed arwo pi lembe ma tap, man nyo rwo para nyutho nia ajengara zoo iwi Yehova? Nyo abed acidho i coko ceke? Acopo timo ang’o kara abed aketh wiya zoo i kum coko man abed adikara i iye ma ber nisagu?’
15-16. Lembe m’umego Robert ukadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani iwi ayi mi ceriri i wang’ abidhe?
15 Pire tie tek bende nia ing’ey ng’ico peri. Umego moko ma nyinge Robert ukoro lembe moko m’ekadhu kud i iye m’ucwaku paru maeno, eyero kumae: “Kinde m’abino kago ku oro 20, agam anwang’u tic moko mi saa ma nok. Ceng’ acel i ng’ey tic, jatic wada moko ma nyaku ukwaya nia akecidh yo pare. Eyero nia ng’om biling’ i wiwa kendwa man nia ‘wabinjoyo kwo’ giwa. Ku kwong’a, akeaminara amina kende, re tokcenne akwero man akoro ire thelembe mi yub parane.” Robert utimo cuu m’ecerere ko i wang’ abidhe. Re i ng’eye kinde m’eparu pi lembe m’ukadhune, enyang’ nia nwang’u ukwayu kud etimere kumeca. Emedo kumae: “Akwero ngo paru pare ndhu ndhu man ku tegocwiny calu ma Yozefu ucerere ko i wang’ abidhe pa dhaku pa Pothifar. (Tha. 39:7-9) Iya uwang’ lii nineno nia ebino ira tek nikwero. Lembuno ukonya ninyang’ nia atie ku yeny mi dwoko winjiri para ku Yehova udok tek.”
16 Iromo nwang’u kony lee tek ibed ing’iyo i lembe peri giri calu Robert. Kadok nwang’u ituc niceriri i wang’ abidhe de, kepenjiri kumae: ‘Eting’o ira kare ma rukani pi nikwero?’ Tek ineno nia mito itim alokaloka moko, cwinyi kud utur. Anyong’a negi nia kawoni ing’eyo ng’ico peri cuu. Dong’ kethe i rwo, man tim lembe ceke m’ukwayere kara ibed kud ava ma lee mi woro cik mi kurajo pa Yehova.—Zab. 139:23, 24.
17. Lembe m’umego Robert ukadhu kud i iye umulo kum nying’ Yehova nenedi?
17 Lembe m’umego Robert ukadhu kud i iye ubemiyo iwa ponji mange de. Emedo kumae: “I ng’ey m’akwero lwong’o pa jaratic wadane, eyero ira kumae: ‘Jal, iboth peri ndhu eno!’ Apenje nia emito yero ang’o. Ekoro nia jarimbe moko m’ukeubino Jamulembe pa Yehova ugwelo ire nia Jumulembe pa Yehova m’aradu ceke gitimo dubo i aponda tek kaka unen igi. E eyero ni jarimbene nia ebikepimo lembene i kuma. Anyong’a unega lee ninyang’ nia ayungo nying’ Yehova.”
18. Ikeco ku cwinyi zoo nia ibitimo ang’o i ng’ey batizo peri? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “Thiwiwec ario ma copo konyi.”)
18 Saa m’ithiero kwo peri ni Yehova man ilimo batizo, inyutho nia ibemito idwok nyinge udok leng’ kadok lembang’o ngi ma biwok. Cwinyi bed tek nia Yehova ung’eyo amulaic m’ibenweng’iri ko man abidhe m’ibeceriri i wang’gi. Ebimiyo mugisa iwi kero m’ibetimo pi nigwoko bedoleng’ peri ire. Ebitiyo ku tipo pare ma leng’ pi nimiyo iri tego. (Luka 11:11-13) Ku kony pa Yehova, ibibedo ku copo mi mediri nilubo tok Yesu i ng’ey batizo peri.
ICOPO DWOKO NENEDI?
Jukristu giyeyo ‘yen migi mi can kubang’ ceng’’ i ayi ma kani?
Icopo timo ang’o kara ‘imediri nilubo tok’ Yesu i ng’ey batizo peri?
Nibeparu pi rwo m’irwo i saa m’ibethiero kwo peri ni Mungu, copo konyi nenedi nigwoko bedoleng’ peri ire?
WER 89 Winji man bed wor kara inwang’ mugisa