Kas’abic, nindo 19, dwi mir 9
Wamedara nimarara i kindwa. —1 Yoh. 4:7.
Wan ceke wamito “wamedara nimarara i kindwa.” Ento pire tie tek nipoy nia Yesu uyero nia “mer mi dhanu dupa . . . bidoko ng’ic.” (Mat. 24:12) Ebino yero ngo nia julub pare ma dupa gibijigo ninyutho mer i kindgi. Re mito wabed ku wang’wa kara pidoic mi dhanu mi ng’om maeni m’ukoso mer kud ubed kud atelatela i wiwa. Ku paru maeno i wiwa, dong’ wakedwoku wang’ penji ma pire tek ma e: Wacopo ng’eyo nenedi ka nyo mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa utie teki? Yo acel ma wang’eyo ko nia mer mwa utie tek utie niparu cuu pi gin ma watimo saa ma lembe moko wok. (2 Kor. 8:8) Jakwenda Pethro uweco iwi lembene acel, eyero kumae: “M’usagu zoo, wumeruru i kindwu lee mandha, pilembe mer umo wi udul dubo.” (1 Pet. 4:8) Pieno kinde m’umego gitimo kosa kunoke lembe m’ukierowa, gin ma watimo bikonyowa ning’eyo ka nyo mer ma wamaru kogi utie tek. w23.11 mba. 10-11 udu. 12-13
Ceng’ soko, nindo 20, dwi mir 9
Wumeruru i kindwu.—Yoh. 13:34.
Kan i cokiri wabenyutho mer ni jumoko kende, eno nyutho nia wabeworo ngo cik ma Yesu umiyo iwi mer. Andha re calu Yesu, kindwa romo bedo ceng’ini magwei ku jumoko kende. (Yoh. 13:23; 20:2) Ento jakwenda Pethro ubepoyo wiwa nia waii ‘nimaru umego ku nyimego mwa m’i wang’ ng’om zoo’ calu ve gitie juruot mwa ma dhe. (1 Pet. 2:17) Pethro ukwayuwa nia ‘wamarara i kindwa lee mandha niai kud i adunde.’ (1 Pet. 1:22) Kakeni wec ma nia nimaru “lee mandha” thelembene tie nimaru jumange kadok etie iwa lembe ma tek de. Ku lapor, waromo timo ang’o kan umego moko ukierowa kunoke utimowa raci? Saa moko nyo watie ku ng’iyo mi culo wang’ racu ma jutimo iwa. Re Yesu umiyo ni Pethro ponji ma nia timo ma kumeno foyo ngo i Mungu. (Yoh. 18:10, 11) E i ng’eye Pethro ukiewo kumae: “Kud wudwok wang’ racu ku racu, kadi wang’ ayany kud ayany. Ento wudwok wang’e ku poko mugisa.” (1 Pet. 3:9) Dong’ wek mer ma thuth ucweli ninyutho bero ni jumange man nidieng’ kugi. w23.09 mba. 28-29 udu. 9-11
Ceng’ yenga, nindo 21, dwi mir 9
Kumeno bende, mon gicikiri nibedo dhanu . . . ma kadhu ngo mukero i kwo migi, ento ma gwoko bedoleng’ migi i lembe ceke.—1 Tim. 3:11.
Etie lembe mi wang’u ic nineno kite ma nyathin dongo ko pio pio. Eromo nen ni gin ma timere gire. Ento nidongo i thenge mi tipo utie ngo lembe ma timere gire. (1 Kor. 13:11; Ebr. 6:1) Pi nitundo i kum lembakeca maeno, wacikara nibedo ku winjiri ma segi man ma thuc ku Yehova. Wacikara bende niweko tipo pare ma leng’ ukonywa nicego kurayung ma foyo iye, niponjo bodho ma copo konyowa i kwo mwa, man niyikara pi rwom m’ubekurowa i anyim. (Rie. 1:5) Yehova ucwiyo dhanu ubed nico kunoke dhaku. (Tha. 1:27) Ka waneno cuu, wanwang’u nia kum ng’atu ma nico ukoc ku kum ng’atu ma dhaku; ento gikoc i lembe mange bende. Ku lapor, Yehova ucwiyo nico man dhaku pi nitimo tic m’ukoc, pieno ukwayu ng’atuman ubed ku kurayung man bodho ma bikonye nipong’o rwom pare.—Tha. 2:18. w23.12 mba. 18 udu. 1-2