Tipo ma leng’ utie ang’o?
Lembe ma Biblia udwoko
Tipo ma leng’ utie tego ma Mungu timo ko tic. (Mika 3:8; Luka 1:35) Mungu oro tipo maeno kaka moko ci pi nipong’o yeny pare.—Zaburi 104:30; 139:7.
I Biblia, wec ma juloko nia “tipo” uai kud i wec ruach mi dhu Juebrania man wec pneuma mi dhu Jugiriki. Wang’ ma pol jutiyo kude pi niweco iwi tego ma Mungu tiyo ko, niwacu tipo ma leng’. (Thangambere 1:2) Ento Biblia utiyo ku wec maeno pi ninyutho lembe mange bende:
Yuyo.—Habakuk 2:19; Lembanyutha 13:15.
Yamu.—Thangambere 8:1; Yohana 3:8.
Tego ma n’i giracwiya ma kwo.—Yob 34:14, 15.
Paru kunoke pidoic pa ng’atini.—Wel 14:24.
Mungu man jumalaika ma gitie giracwiya mi tipo.—1 Ubimo 22:21; Yohana 4:24.
Kubang’ pinyman ma tipo nyutho utie piny ma nen ungo, ma re elund etimo gin moko ma nen. Buku moko (An Expository Dictionary of New Testament Words, by William E. Vine) uyero nia tipo pa Mungu de “utie calu yamu, enen ungo, jucopo mulo kume ngo, ento etie ku tego.”
Biblia ulwong’o bende tipo pa Mungu nia ‘cinge’ kunoke ‘lwete.’ (Zaburi 8:3; 19:1; Luka 11:20; nen bende Matayo 12:28.) Tap calu ma jabodho tiyo ku cinge man nyig cinge pi nitimo tic pare, Mungu bende tiyo ku tipo pare ma leng’ pi nitimo lembe dupa, calu ve:
Ecwiyo ng’om ku polo.—Zaburi 33:6; Isaya 66:1, 2.
Eketho jukiewo Biblia.—2 Pethro 1:20, 21.
Emiyo copo ni jutic pare mi rundi ma con, uketho gitimo udu man girweyo lembe pare kud amora.—Luka 4:18; Tic mi Jukwenda 1:8; 1 Jukorintho 12:4-11.
Ebed ekonyo dhanu m’ubewore nibedo ku kite kunoke kurayung’ ma beco.—Jugalatia 5:22, 23.
Tipo ma leng’ utie ngo Mungu
Ayi ma Biblia utiyo ko ku wec ma nia ‘cing,’ “lwet,” kunoke “lietho” kinde m’ebeweco pi tipo pa Mungu, ubenyutho nia tipo ma leng’ utie ngo Mungu. (Ai 15:8, 10) Cing jabodho copo cot ungo kud i kum jabodhone pi nitiyo kende m’umbe ma ng’ith pare utel wiye; kumeno bende, tipo ma leng’ pa Mungu tiyo ndhu nwang’u Mungu ubetelo wiye. (Luka 11:13) Biblia uporo bende tipo ma leng’ pa Mungu ku pii, man ekwane i kind piny ma calu ve yiyoyic man ng’eyong’ec. Eno ceke ubenyutho kamaleng’ nia tipo ma leng’ utie ngo Mungu.—Isaya 44:3; Tic mi Jukwenda 6:5; 2 Jukorintho 6:6.
Biblia unyutho nying’ Yehova Mungu man enyutho bende nying’ Wode ma Yesu Kristu; ento kaka moko acel de mbe m’enyutho i iye nying’ tipo ma leng’. (Isaya 42:8; Luka 1:31) Kinde ma jubenego Stefano, polo gam uyabere i wang’e i ayi mir udu, e i ginmawokiwang’ eneno dhanu ario kende, ento adek ungo. Biblia uyero kumae: “En ma tipo ma leng’ urome, eng’ayu wang’e i polo man eneno dwong’ pa Mungu, Yesu ke ucungo i cing’ Mungu ma yor acwic.” (Tic mi Jukwenda 7:55) Tipo ma leng’ pa Mungu re m’uketho Stefano uneno ginmawokiwang’ maeno.
Paru ma cuu ngo ma dhanu tie ko iwi tipo ma leng’
Paru ma cuu ngo: “Ulelu Maleng’” kunoke tipo ma leng’ utie Mungu man etie acel m’i kind Trinita, calu ma 1 Yohana 5:7, 8 uyero i Biblia King James version.
Lemandha: I 1 Yohana 5:7, 8, Biblia King James version umedo wec mae: “i polo, Wego, Lembe man Ulelu Maleng’: man gin adek maeni zoo gitie acel. Man gitie gin adek ma gibemiyo lembatuca iwi ng’om.” Ento sayusac ma jutimo, unyutho nia jakwenda Yohana ugam ukiewo ngo wec maeno man ginwang’iri ngo i Biblia. Professeur Bruce Manning Metzger ukiewo kumae: “I andha, wec maeno gitie vupo man gicikiri ngo ninwang’iri i Lembariba ma nyen.”—A Textual Commentary on the Greek New Testament.
Paru ma cuu ngo: Biblia uweco pi tipo ma leng’ calu ve nia etie dhanu, eno ubenyutho nia etie dhanu.
Lemandha: Saa moko Lembagora ubed uweco pi tipo ma leng’ calu ve nia etie dhanu. Ku lapor, Yesu ulwong’o tipo ma leng’ nia “jakony” (paraclete) ma bimiyo lembatuca, bitelo wic, biweco, biwinjo, biyero kamaleng’, biyungo man ma bijolo. (Yohana 16:7-15) Ento eno ubenyutho ngo nia tipo ma leng’ utie dhanu. Bende, Biblia uweco pi rieko, tho man dubo calu ve nia gitie dhanu. (Lembrieko 1:20; Jurumi 5:17, 21) Ku lapor, Biblia uyero nia rieko tie ku “tic” man “nyithindhe,” bende jukoro pi dubo nia ebidho, enego man ecwalujo i kethocwiny hai i kum piny.—Matayo 11:19; Luka 7:35, korolembe mi there; Jurumi 7:8, 11.
Paru ma cuu ngo: Nilimo batizo i nying’ tipo ma leng’ nyutho nia etie dhanu.
Lemandha: Saa moko Biblia tiyo ku “nying’” pi ninyutho tego kunoke dito. (Poi mi cik 18:5, 19-22; Ester 8:10) Ng’atu m’ubelimo batizo “i nying’” tipo ma leng’ yiyo tego man tic ma tipo ma leng’ ubetimo pi nipong’o yeny pa Mungu.—Matayo 28:19.
Paru ma cuu ngo: Jukwenda pa Yesu man julub ma kwong’a de gigam giyiyo nia tipo ma leng’ ubino Mungu.
Lemandha: Biblia uyero ngo kumeno, kadok kpawa mi ng’om bende. Buku moko (Encyclopædia Britannica) uyero kumae: “I coko m’utimere i adhura mi Constantinople i oro 381 . . . re ma juroyo ponji ma nia tipo ma leng’ utie Mungu.” Ponji maeno umondo oro ma kadhu 250 i ng’ei ma jakwenda ma tokcen utho.