KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • Pirang’o dhanu moko gitundo ngo nimaru Mungu?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2013
    • THIWIWEC M’I NG’EYE | VUPO MA CERO DHANU NIMARU MUNGU

      Pirang’o dhanu moko gitundo ngo nimaru Mungu?

      “‘Icikiri nimaru Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke man ku pidoic peri ceke.’ Maeni re m’utie Cik ma dit man ma kwong’a.”​—Yesu Kristu, 33 i wang’ nyoliri pa Yesu (W.N.Y)a

      Dhanu moko ginwang’u nia etie lembe ma copere ngo nimaru Mungu. Giparu nia Mungu tie lempandi, eni bor dit man cwinye de rac. Kenen gin ma jumoko giyero:

      • “Agam akwayu Mungu nia ekonya, re i saa ma rom, anwang’u nia eni bor dit m’acopo coro ngo i vute. Aparu nia anyong’a anyong’a nege ngo, kadi can de mondo ngo i iye.”​—Marco, Italie.

      • “Kadok amito ku cwinya zoo nia atim ni Mungu de, re ugam unen ve eni bor mandha. Abed aparu nia Mungune cwinye col, man wang’e zoo jamii matira kwa. Ayiyo ngo nyanok de nia etie ku cwiny mi kisa.”​—Rosa, Guatemala.

      • “Kinde ma fodi a nyathin, agam ang’eyo para nia Mungu beyenyo kwa kosa mwa, man ka watimo racu moko, emiyo iwa matira kokoro. I ng’eye, acaku neno Mungu ni ng’atu ma dieng’ ungo ku jumange. Ebedo ira ve jatela moko ma tic pare tie nineno wi lembe mi dhanu m’ebetelo wigi, ma re i andha nwang’u ebedieng’ ungo pigi.”​—Raymonde, Canada.

      Iparu nenedi? Nyo ecopere ngo iwa nimaru Mungu? Jukristu gipenjiri ku penji maeno pi oro dupa. I kind oro 500 nicidho i kum oro 1500 i ng’ei nyoliri pa Yesu (N.N.Y), ju ma pol ma giwacu ya gi Jukristu gibed girwo ngo nyanok de i bang’ Mungu ma Jategokpo. Pirang’o? Pilembe gibed gilworo Mungu lee mandha nia ecopo timogi rac. Jakor kpawa moko ma nyinge Will Durant uyero kumae: “Jadubo ma jadubo e copo ng’ap ndhu andha niketho rwo pare uidh i wang’ komker ma ng’oyo ndiri man ma ni bor tho rukeca?”

      Dong’ lembang’o m’ucwalu dhanu nicaku neno Mungu ni ng’atu “ma ng’oyo ndiri” man ma bedo “bori”? Biblia ubeponjo ang’o dhe iwi Mungu? Kan iponjo lemandha iwi Mungu, nyo eno copo konyi nimare?

      a Matayo 22:37, 38.

  • Vupo ma kanu nying’ Mungu
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2013
    • THIWIWEC M’I NG’EYE | VUPO MA CERO DHANU NIMARU MUNGU

      Vupo ma kanu nying’ Mungu

      GIN MA DHANU DUPA GIYIYO

      “Fodi wawinjara ngo ka nyo andha nying’ Mungu nuti; ka nwang’u nyingene nuti de, wang’eyo ngo nia ecopo bedo nying’ ma kani.”​—Profesa David Cunningham, Theological Studies.

      LEMANDHA MA BIBLIA UYERO

      Mungu uwacu kumae: “An a Yehova, maeni nyinga.” (Isaya 42:8) Yehova tie nying’ mi dhu Juebrania, ma thelembene tie “Eketho doko.”

      Yehova ubemito watii ku nyinge. Biblia uyero kumae: “Wulwong’ nyinge, wuyer pi giratima pare i kind kodhidhanu, wuwac nia nyinge dodre.”​—Isaya 12:4.

      Yesu ubed utiyo ku nying’ Mungu. I rwo pare, eyero ni Yehova kumae: “Aketho ging’eyo nyingi [julub pa Yesu] man abiketho eng’eyere.” Pirang’o Yesu uketho julubne ging’eyo nying’ Mungu? Emedo kumae: “Kara mer m’imara ko [in i Mungu] ubed i igi man an de i acel kugi.”​—Yohana 17:26.

      PIRANG’O LEMBE MAENO PIRE TIE TEK

      Ng’atu moko ma nyinge Walter Lowrie m’usomo theoloji ukiewo kumae: “Tek ng’atu moko ung’eyo ngo Mungu ku nyinge, i andha nwang’u eng’eyo ngo nia Mungu nuti andha, man ecopo maru ngo Mungu kan eng’eyo kende kende nia etie tego moko kumeni.”

      Ninyutho ngo nying’ Mungu ni jumange kunoke niwile ku nying’ mange utie ve niwodho nying’ne cen kud i Biblia

      Jalwo moko ma nyinge Victor ubed ucidho i kanisa pare kubang’ yenga, re ebed enwang’u nia i andha eng’eyo ngo Mungu. Eyero kumae: “I ng’eye, awinjo nia karaman nying’ Mungu tie Yehova; ebino ve wabeng’eyara kude. Anwang’ara nia adaru rombo ku Ng’atu m’awinjo pire wang’ dupa. Pieno acaku nene ni Ng’atu m’unuti andha, man akwong’o theyo mer ma ceng’ini kude.”

      Yehova de becoro ceng’ini ku dhanu ma gibetiyo ku nyinge. Eng’olo ni ju ma “igi pido pi nyinge” kumae: “Kisa binega i kumgi, calu kisa nego dhanu kum wode ma dhe ma timo ire.” (Malaki 3:16, 17) Mungu bimiyo bende sukulia ni ju ma gibelwong’o nyinge. Biblia uwacu kumae: “Ng’atu moko ci ma bilwong’o nying’ Yehova biboth.”​—Jurumi 10:13.

  • Vupo ma dwoko Mungu ni lempandi
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2013
    • THIWIWEC M’I NG’EYE | VUPO MA CERO DHANU NIMARU MUNGU

      Vupo ma dwoko Mungu ni lempandi

      GIN MA DHANU DUPA GIYIYO

      Dini adek ma dongo m’ung’eyere nia utie dini mi Jukristu, niwacu “Katholiki, Orthodoksi man Protesta, giyiyo nia i Mungu acel, Jupersona adek: Mungu Wego, Mungu Wod, man Mungu Cwiny ma Leng’. Nimakere ku ponji mi theoloji, yiyo maeno nyutho ngo nia mungu tie adek, ento nia ju adek maeno zoo gitie ng’atu acel.”​—The New Encyclopædia Britannica.

      LEMANDHA MA BIBLIA UYERO

      Yesu ma Wod Mungu uparu ngo apara de nia ebed rom ku Won. Ento ewacu kumae: “Abecidho i bang’ Wego, kum Wego dit nisaga.” (Yohana 14:28) Eyero bende wec ma e ni jalub pare moko: “Abeidho i bang’ Vwa man i bang’ Wegwu, i bang’ Mungu para man Mungu mwu.”​—Yohana 20:17.

      Tipo ma leng’ utie dhanu ngo. I rundi ma kwong’a, “tipo ma leng’ uromo” Jukristu; Yehova uyero bende kumae: “Abikonjo kum tipo para moko iwi kwond dhanu ceke.” (Tic mi Jukwenda 2:1-4, 17) Eno ubenyutho nia, tipo ma leng’ utie ngo acel mi Trinita, ento etie tego ma Mungu betiyo ko.

      PIRANG’O LEMBE MAENO PIRE TIE TEK

      Jukatholiki moko ma giponjo lembe iwi Biblia, Karl Rahner giku Herbert Vorgrimler gikoro nia “ecopere ngo ning’eyo Trinita ka fodi junyuthe ngo iri i ginmawokiwang’, man kadok i ng’ei ginmawokiwang’ne de, icopo ng’eye cuu cuu ngo.” Dong’ nyo andha iromo maru ng’atu moko ma ning’eye de fodi utie tek, man m’ibenyang’ ungo nia etie ang’o i andha? M’umbe piem, ponji mi Trinita ubedo ve gang’ m’ubecero dhanu ning’eyo Mungu man nimare.

      Marco ma juweco pire i thiwiwec m’i wang’ maeni, ubed uneno bende Trinita ni gin ma cerojo ning’eyo Mungu. Eyero kumae: “Aparu nia Mungu ubemito ngo ang’eye, man eno uketho aneno nia ve eni bor magwei, etie lempandi, man jucopo coro ngo i vute.” Ento Biblia uyero nia Mungu ni “bor ungo ku ng’atuman m’i kindwa.” (Tic mi Jukwenda 17:27) Epondo ngo iwa, ento ebemito wang’eye. Yesu uwacu kumae: “Wabetimo thier ni gin ma wang’eyo.”​—Yohana 4:22.

      Marco umedo kumae: “Saa m’aponjo nia Mungu tie ngo Trinita, e acaku theyo mer ma segi kude.” Ka wabeneno Yehova ni ng’atu acel ma kende, kakare ninene ni pandi ma nyang’ i iye tek, ebibedo iwa yot mandha nimare. Biblia uwacu nia, “Ng’atu ma maru ngo jumange nwang’u eng’eyo Mungu ngo, pilembe Mungu en e mer.”​—1 Yohana 4:8.

  • Vupo ma dwoko Mungu ni ng’atu ma cwinye kwar
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2013
    • THIWIWEC M’I NG’EYE | VUPO MA CERO DHANU NIMARU MUNGU

      Vupo ma dwoko Mungu ni ng’atu ma cwinye kwar

      GIN MA DHANU DUPA GIYIYO

      “Ka dhanu ma gitie judubo githo ci, ndhundhu i ng’eye, ng’eyong’ec migi cidho i mac ma k’uthum; kuca, gisendiri i mac rondo ku rondo,” (Catéchisme de l’Église catholique).

      LEMANDHA MA BIBLIA UYERO

      “Ng’eyong’ec m’udubo, ebitho.” (Ezekiel 18:4) “Ju m’utho ging’eyo gin moko ngo.” (Eklizia 9:5) Ka ng’eyong’ec udaru tho man eng’eyo gin moko ngo, dong’ nenedi ecopo sendere i ‘mac rondo ku rondo’?

      Dhanu dupa giparu nia wec mi dhu Jugiriki ma nia Hadeya thelembene tie mac ma k’uthum, ento i andha, wec maeno nyutho kabuli ma jukunyo dhanu i iye. Ku lapor, i Biblia, lembila moko uyero pi Yesu kumae: “Ibiweko ng’eyong’ec para ni Hadeya ngo.” (Tic mi Jukwenda 2:27, Lembagora maleng’ pa Mungu ma julwong’o Biblia) Ubenen kamaleng’ nia Yesu bino ngo kaka moko mi masendi, ento etho athoa.

      PIRANG’O LEMBE MAENO PIRE TIE TEK

      Ka ng’atini ung’eyo nia cwiny Mungu kwar, ecopo coro ngo i vute nyanok de, ento eromo ringe aringa. Dhaku moko ma nyinge Rocío, ma kwo i Mexico uyero kumae: “Niai ma a nyathin, juponja nia mac ma k’uthum unuti. Ponjine unyayu lworo lee i iya, uketho aparu ngo apara de nia Mungu copo bedo ku kite ma beco. Ageno nia e kwiny, man kisa de mbe i iye.”

      Kinde ma Rocío uwinjo lembe ma Biblia ukoro kamaleng’ iwi pokolembe pa Mungu man iwi ju m’utho, nen pare iwi Mungu ulokere. Emedo kumae: “Awinjara wang’ acel nia kuma dong’ yot. Ebino ve juting’o ter moko ma pek kud i goka. E acaku bedo ku genogen iwi Mungu nia ebemito wakwo ma ber, emaruwa, man an de acopo mare. Etie ve wego m’umaku cing awiya pare, man emito lembe migi zoo ubed ma ber.”​—Isaya 41:13.

      Dhanu dupa gibetimo kero niworo Mungu pilembe gibelworo nia gimaru cidho i mac ma k’uthum. Re Mungu ubemito ngo lworo re m’ucweli nitimo ire. Ento Yesu uyero kumae: “Icikiri nimaru Yehova Mungu.” (Marko 12:29, 30) M’umedo maeno, tekene tin eni wanyang’ nia Mungu timo ngo lembe i ayi ma rac, wabibedo ku genogen iwi pokolembe pare mi nindo m’ubino bende. Calu Elihu ma jarimb Yob, wacopo yero ku tegocwinywa kumae: “Ebed bor ni Mungu, nia etim dubo, man ni Jategokpo, nia etim kier.”​—Yob 34:10.

  • Lemandha copo gonyi
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2013
    • THIWIWEC M’I NG’EYE | VUPO MA CERO DHANU NIMARU MUNGU

      Lemandha copo gonyi

      Nindo moko i Yeruzalem, Yesu ubino eweco pi Won ma Yehova, man ebino golo wi judong dini mi rundi maeca ma gibino juvupo. (Yohana 8:12-30) Lembe m’eyero saa nica ubeponjowa iwi kite ma waromo ng’eyo ko ka nyo ponji ma tin dhanu dupa giyiyo iwi Mungu utie lemandha. Yesu uyero kumae: “Tek wubedo i lembe para, nwang’u wutie julubna andha, man wubing’eyo lemandha, e lemandha bigonyowu.”​—Yohana 8:31, 32.

      “Tek wubedo i lembe para.” Ku wec maeno, Yesu unyutho gin ma romo konyowa ning’iyo ponji mi judong dini, ka nyo giponjo “lemandha.” Kan iwinjo juyero lembe moko iwi Mungu, kepenjiri kumae: ‘Nyo lembe maeni urombo ku wec pa Yesu man ku lembe mange ma Lembagora ma Leng’ uwacu?’ Lub lapor mi juyic moko mi rundi ma kwong’a; gibed giwinjo ponji pa Paulo, man “ging’iyo i Lembagora cuu kubang’ ceng’ pi nineno ka nyo gin [ma jubeponjo igi] utie kumeno.”​—Tic mi Jukwenda 17:11.

      Marco, Rosa, man Raymonde ma juweco pigi i thiwiwec ma kwong’a, gigam giponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova pi ning’iyo cuu i ponji ma giyiyo. Ginwang’u lembang’o?

      Marco: “Japonjo mwa mi Biblia utiyo ku Lembagora pi nidwoko wang’ penji ceke ma wapenjo waku min ot para. Mer ma wamaru ko Yehova ucaku medere, man waku min ot para de kindwa udoko ceng’ini mandha!”

      Rosa: “Ku kwong’a, akeaparu nia Biblia tie ndhu buku moko mi rieko mi ng’om maeni, man bukune utiyo ku paru pa dhanu pi nikoro iwa pi Mungu. Ento nok nok, anwang’u dwokowang’ penji para ceke i Biblia. Kawoni dong’ aneno Yehova ni ng’atu m’unuti andha, m’aromo geno.”

      Raymonde: “Agam akwayu Mungu i rwo nia ekonya ang’eye. Nindo ma nok i ng’eye, waku won ot para wacaku ponjo Biblia. E waponjo lemandha iwi Yehova! Wabino ku mutoro ma yawe mbe ning’eyo nia etie Mungu ma nenedi.”

      Biblia utuco wi vupo ma dhanu gicwayu iwi Mungu, ento eweco iwi lembe mange de dupa dit; enyutho lemandha iwi kite ma beco pa Mungu. Biblia tie lembe pa Mungu m’eyuyo i wiye en, man ekonyowa “kara wang’ey gin ceke ma Mungu miyo iwa ku bero.” (1 Jukorintho 2:12) Dong’ ineno nenedi kan ikeinwang’u in giri kite ma Biblia udwoko ko wang’ penji ma dhanu dupa bepenjiri ko, ma re pigi tek lee? Calu ve penji iwi Mungu, lembakeca pare, man lembe m’ebitimo i nindo m’ubino? Som dwokowang’ penjine moko i the thiwiwec, “Lembe ma Biblia ubeponjo > Dwokowang’ penji mi Biblia” i kusika mir Internet www.pr418.com. Icopo tiyo bende ku kusika maeno pi nikwayu nia juponj kudi Biblia, kunoke iromo kwayu Jamulembe pa Yehova moko re m’uponj kudi Biblia. Watie ku genogen nia tek itimo kumeno, ibinyang’ nia kara nimaru Mungu tie yot magwei niloyo zoo.

Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
Woki
Mondi
  • Alur
  • Ore ni ng'atini
  • Lembe m'imaru
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik mi tio kude
  • Cik mi Gwoko Lembamung'a
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Mondi
Ore ni ng'atini