Jumamon, pirang’o ukwayu wubed wor ni dito ma n’i wiwu?
“Wi ng’atu ma dhaku utie Ng’atu ma co.”—1 KOR. 11:3.
1, 2. (a) Jakwenda Paulo ukiewo ang’o iwi lembe ma Yehova ukpero pi telowic man jwigiri? (b) I thiwiwec maeni, wabing’iyo i penji ma kanigi?
YEHOVA ukpero lembe i ayi ma ber mandha uketho Jakwenda Paulo uweco pi lembene kinde m’ekiewo nia “wi ng’atu ma co utie Kristu” man “wi Kristu ke utie Mungu.” (1 Kor. 11:3) I thiwiwec m’ular ukadhu, wanwang’u nia Yesu ubed uneno ya etie yung man mutoro nibedo i the loc pa Jawiye, ma Yehova Mungu; man ke nia, co ma Jukristu, ni jawigi ma Kristu. Kinde m’ebetiyo ku dhanu, Kristu ubino won berocwiny, mer, kisa, man jamiipiny ni jumange. Ubekwayu i cokiri, jumaco bende gibed ku kura maeno yo ba jumange, akecane ke ni meg udi migi.
2 Ka pi mon ke dong’ wacopo yero ang’o? Ng’a ma tie Jawigi? Paulo ukiewo nia “wi ng’atu ma dhaku utie ng’atu ma co.” Dong’ ukwayu jumamon ginen wec maeni ma Mungu yuyo i wiye nenedi? Ka tekene cware tie jayic ungo, nyo ndhu asu de dhaku copo tiyo ku cik mir ukungu maeni? Calu m’i gamiri mon utie i the loc pa co, nyo eno ubenyutho nia kwayu gimwon dhoggi ma wic, ma dong’ kud giwodh paru moko acel de iwi yub kpo? Dong’ jucopo nyutho woro ni dhaku ke i yore ma kani?
“Abitimo ire Jakony”
3, 4. I gamiri, pirang’o yub mi dito utie ku konyi?
3 I ot, Mungu re m’ucaku the yub mi dito. I ng’ey m’ecwiyo Adamu, Yehova Mungu ugam uyero kumae: “E ber ungo nia dhanu ubed kende. Abitimo ire jakony.” I ng’ey ma jucwiyo Eva, Adamu unwang’u jang’ete man jakony, uketho anyong’a nege lee mandha. Eyero kumae: “Maeni cogo mi cogona, man ring’o mi ring’kuma” (Tha. 2:18-24) Adamu giku Eva gibedo kud anyim ma ber mandha ma yawe de mbe pi doko wego man mego mi kwond dhanu m’iwi ng’om e kpo ma gileng’, ma nang’u gibecikwo ku mutoro rondo ku rondo i paradizo iwi ng’om zoo.
4 Pi jay pa kwaruwa ma kwong’a, lembe ma leng’ m’i podho mir Eden ca unyothere. (Som Jurumi 5:12.) Re asu, Mungu neno cwar dhaku ni jawi ng’atu ma dhaku. I gamiri, ka tekene nico ubecukutiyo ku dito pare i ayi ma ma ber man ka ng’atu ma dhaku ubecukujwigere i the ditone, lembuno miyo bero ma lee man mutoro. Eketho juwinjiri ve Yesu i the telowic pa Jawiye, ma Yehova. I kwo pare m’i wang’ bino i ng’om, Yesu ubino “anyong’a pa [Yehova] ku ba rupiny ku ba rupiny.” (Rie. 8:30) Pi koso bedoleng’, jumaco gicopo ngo nibedo juwi udi ma beco dak wi dak, kadok jumamon de gicopo ngo ninyutho jwigiri zoo wi zoo. Re kadok kumeno de, i saa ma ka gibetimo tego migi ceke pi gamiri migi, mon ku co kpo ginwang’u mutoro ma lee.
5.Pirang’o ju m’ugamiri gicikiri nineno juk ma nwang’ere i Jurumi 12:10 ni gin ma pire teki?
5 Kara gamiri ubed ma ber, pire tie tek nia ju m’ugamiri gitii ku juk ma e mi giragora ma tie pi Jukristu ceke: “Wunyuth mer mir umego man ng’atuman unyuth mer ni wadi man ni wadi. Wubed ma kwong’a i nyutho yung ni jumange.” (Rum. 12:10) Bende, cogmon ku mon ne de zoo gicikiri nitimo tego nibedo “ber ng’atuman ku wadi man ku wadi, nibedo ku cwiny mi ngisi, man nibedo ayika niweko lembe m’i kindgi”—Efe. 4:32.
Ka jadhu nyom utie jayic ungo
6, 7. Ka tekene dhaku ma Jakristu ubenyutho jwigiri ni won ot pare ma jayic ungo, matoke copo bedo ang’o?
6 Dong’ ka jadhogi mi nyom utie ngo jaratic pa Yehova ke? Benwang’ere wang’ ma pol nia, nico re ma tie jayic ungo. Ng’atu ma dhaku copo timo nenedi i kit lembe ma kumeno? Biblia udwoko kumae: “Wu mon bende wujwiguru ni cogwu, kara ka jumoko giworo ngo lembe pa Mungu, gilok cwinygi ni kum ponji ngo, ento ni kum timo mi mon migi, pilembe nwang’u gineno ku wang’gi timo mwu ma leng’ karacelo ku woro mwu ma thuc.”—1 Pet. 3:1, 2.
7 Ni ng’atu ma dhaku, Lembe pa Mungu ubeyero nia ebed ku nen mi jwigiri yok’i ba cware ma jayic ungo. Nikum kura pare ma ber, won ot pare ma jayic ungo copo caku nisayu ning’eyo gin m’uketho etie ku kura mir ayi ma ber nica. Matoke copo bedo nia, won ot pare copo ng’iyo i yiyoyic pa cege, e saa moko, en gire de ecopo jolo lemandha.
8, 9. Kinde ma won ot pare ma jayic ungo ubenyang’ ungo ku kura pare ma ber, ng’atu ma dhaku ma Jakristu copo timo ang’o?
8 Kadok kumeno, ukwayu dhaku utim ang’o ka nico pare ma jayic ungo ubenyang’ kude ngo? Kadok nang’ ecopo bedo tek de, Lembagora ubemiyo amora i kum ng’atu ma dhaku ma jayic nia, enyuth koth kwo pa Jakristu saa ceke. Ku lapor, 1 Jukorintho 13:4 uyero kumae: “Mer ciro lembe hai”. Pieno, ng’atu ma dhaku ma Jakristu m’ubeciro ku mer, ubetimo ber ninyutho kura mi “jwigiri ceke man molcwiny ku mwonyolembe hai.” (Efe. 4:2) Kadok i saa ma lembe tie gwai i iye de, ku kony mi tego pa Mungu niwacu tipo ma leng’ pare, ecopere ninyutho asu asu koth kwo pa Jakristu.
9 Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Pi gin ceke atie ku kero ni kum ng’atu m’ubemiyo ira tego”. (Filip. 4:13) Lembe dupa ma nwang’u copo citimere ngo ni Jakristu ma jadhoge mi nyom tie ngo jayic, re, tipo pa Mungu konye nitimogi pet. Ku lapor, kepar pir amulaic mi culo kwor ndhundhu ma jadhu nyom moko copo ci nwang’ere i iye kinde ma wadi mi gamiri ulund utime ngbuk. Re lundo Biblia ubeyero ni Jukristu ceke kumae: “Kud wucul wang’ rac ku rac ni ng’atu moko ci . . . Kum Lembagora yero kumae: ‘Culo kwor en e para; abiculo an, Yehova wacu.’” (Rum. 12:17-19) Rom rom, i 1 Juthesaloniki 5:15 wanwang’u juk ma e: “Wunen nia ng’atu moko acel de uculo ngo kwor ni wadi, ento saa ceke wuii nitimo bero ng’atuman ni wadi man ni wadi, man ni dhanu mange ceke.” Gin ma copere ngo ku tego mwa, ku kony pa tipo ma leng’ pa Yehova, lund copere. Nyo eno utie ngo tap saa m’uthaku wakway i iye Mungu umii iwa tipo ma leng’ pare pi gin ma watie ku yenyne!
10. Yesu ubed utimere nenedi i wang’ wec man timo ma cuu ngo mi jumange?
10 Yesu uweko iwa lapor ma ber pi dhanu ma gibed giyero kunoke gitimo ire lembe ma foyojo ngo. 1 Pethro 2:23 uyero kumae: “Kinde ma jubino nyware, eculo ngo kawang’ anywarne. Kinde ma jubesende, ecimo ngo ng’atu moko, ento eweko lembe ceke i cing’ Ng’atu ma poko lembe pwe.” Lapor pare ma ber nino ukwayu walubi. Kud iwek kura ma rac pa jumange uketh idok ger. Wa Jukristu kpo, judaru cimo wang’wa ma tek mandha, nia wabed “ku ngisi, ku jwigiri, kud wadwok wang’ ayany kud ayany kunoke wang’ anywar kud anywar.”—1 Pethro 3:8, 9.
I gamiri nyo mon weco ngo?
11. Rwom ma dit ma kani ma jumamon moko de bibedo ko?
11 Nyo jwigiri pa jumamon ni coggi, ubenyutho nia gicikiri ngo niweco kadi nimiyo paru migi iwi lembe moko ci m’i ot kunoke kadok iwi lembe mange de? Kumeno ngo nyanok de. Yehova umiyo ni mon ku co kpo rwom dupa. Kepar nyanok pi thwo yung ma dit mi bedo rwodhi man julam ma dhanu 144 000 gitie ko i polo i the telowic pa Kristu kinde m’ebibimo wi ng’om! Jumamon de n’i kind ju maeno. (Gal. 3:26-29) I kite ma Yehova ukpero ko lembe re, etie kamaleng’ nia mon gitie ku kare.
12, 13. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia jumamon de gidaru ewo.
12 Ku lapor, i saa mi Biblia, jumamon de giewo. Yoel 2:28,29 ular uewo kumae: “Abikonjo tipo para wi kum ceke, man wotwu ku nyigwu gibiewo, . . . Abikonjo tipo para wi jutic bende man wi bong’ i ceng’ maeca.”
13 I ceng’ Pentekoste mi oro 33 N.N.Y,, julub pa Yesu moko ma romo 120, m’uketho i iye mon ku co kpo, gibino i kusika mi ot ma malu kud i Yeruzalem. E tipo ma leng’ pa Mungu uromo ungu nino pet. Uketho Pethro udwogo iwi lembe ma jabila Yoel ular uewo man etiyo kude tap pi co ku mon maeno. Pethro uyero kumae: “Maeni en e lembe m’ular uyerere nikadhu kud i bang’ jabila Yoel kumae, ‘Abikonjo kum tipo para moko iwi kwond dhanu ceke, man wotwu ku nyigwu gibiewo, . . . man kadok iwi jutic para ma co ku jutic para ma mon de abikonjo kum tipo para moko i nindo maeca, e gibiewo.”—Tic. 2:16-18.
14. Pi nimewo yiyoyic mi Jukristu, jumamon gitimo ang’o?
14 I rundi dak ma kwong’a, jumamon gitimo lembe dupa pi nimewo yiyoyic mi Jukristu. Girweyo pi Ker pa Mungu ni jumange man gitimo lembe dupa pi tic mi rweyo lembanyong’ane. (Luka 8:1-3) Ku lapor, jakwenda Paulo ulwong’o Foibe nia ng’atu “ma timo i cokiri mi Kenkrea”. M’ebetweko moth ni juwodhe mi tic, Paulo ukwanu jumamon ma giweg yiyoyic dupa, calu ve “Trifena giku Trifosa ma gitie nyimego m’ubetimo tic ma tek i Rwoth.” Ekwanu bende “Persis ma jamer pilembe etimo tic ma tek i Rwoth.”—Rum. 16:1, 12.
15. I tic mi rweyo lembanyong’a i rundi ma mwa eni, jumamon gibetimo kum tic ma kani?
15 Wel ma pol m’i kind dhanu milion abora m’uberweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu iwi ng’om zoo i rundi ma mwa ma tin eni, utie jumamon; ke, ma oro migi tung’ tung’. (Mat. 24:14) Ju dupa m’i kindgi utie jutic mi saa ceke, jumisioner man juruot mi Bethel. Jagor Zaburi moko uwero kumae: “Rwoth umio lembe: mon m’urweyo rwonglembe gin udul ma dit.” (Zab. 68:11) Eno nia gitie wec mandha ngo? Yehova neno tic mi rweyo lembanyong’a ma jumamon ubetimo ma gibepong’o ko lembakeca pare ni gin ma pire tek. M’umbe jiji, jwigiri i the dito m’ebekwayu ba jumamon, thelembe ne tie ngo nia gimwon dhoggi amwona cen.
Mon ario m’ubedo ling’ ungo
16, 17. Lapor pa Sara ubenyutho nenedi nia i gamiri, mon copo bedo ling’ kwa ngo?
16 Ka tekene jumamon gitie ku rwom dupa rukeni ma Yehova umiyo igi, nyo ecopo cibedo ber ungo nia i wang’ nimaku yub moko ma pigi tek, coggi ukeuwinj paru migi? Eno cibedo igi lembe mi riekowang’. Lembe m’utimere tie dupa ma Biblia uweco i wigi ma mon ubed uweco kunoke utimo m’umbe kadok nipenjo paru mi coggi de. Wakeweci iwi moko ario.
17 Nikum koso woro pa dhaku p’Abraham mir ario ku wode de, Sara ma dhaku pare ubed uyero ire nia eriemgi cen. “Lembe ne nyayu can dit i [Abraham] kum wode.” Ento i ii Mungu re ngo. E Yehova uyero ni Abraham kumae: “Lembe pa nyathin ku pa bong’ peri kud ubed rac i weng’i; gin ceke ma Sara yero pire iri, winj dwande.” (Tha. 21:8-12) Abraham uworo dwand Yehova, ewinjo lem pa Sara, man etimo lem m’ekwayu.
18. Abigail ugam umaku yub ma kani?
18 Kepar bende pir Abigail ma dhaku pa Nabal. Kinde ma Daudi ubino niringo Saul m’ubimo ma jakumira, ekeegonjo pi nindo moko ceng’ini i kum udul rombe pa Nabal. Daudi ku jupare gilund gigwoko agwoka udul rombo pa Nabal m’unyay kakare nimaku kadok acel kende de m’i kingi ku tego. Re, Nabal lundo “pire rac man timo pare en e gondri,” man “egam emor” iwi dhanu pa Daudi. Ebino [dhanu ma kony pare mbe] man [jakasegu]. Kinde ma, de ku woro, dhanu pa Daudi gikwaye ku cam moko, Nabal ujay igi cen. Kinde m’Abigail ugam ewinjo lembe m’utimere nino, etimo nenedi? M’umbe niyero ni Nabal, “egamu kwen m’ang’ina dak ario man cupa mi pigulok ario ku rombe abic m’ayang’a man mukero abic mi cam m’acela, man njuru nyingulok m’uthwo dak acel man kwond nyingubolo m’uthwo dak ario” man emiyogi ni Daudi ku dhanu pare. Nyo Abigail utimo gin m’atira? Biblia uyero nia “Yehova ugoyo Nabal” “ketho nia etho.” Ing’eye, Daudi udog ugamu Abigail ire ni dhaku.—1 Sam. 25:3, 14-19, 23-25, 38-42.
Dhaku m’uromo ku yung
19, 20. I andha, ang’o ma copo ketho jumiyo yung ni ng’atu ma dhaku?
19 Giragora uweco pi dhaku ma betimo lembe calku yeny pa Yehova. Lembrieko ma tie buku mi Biblia uyungo “dhaku moko m’uromo” m’ebeyero pire kumae: “Wel pinje sagu jambruko mi kidi ma kwar. Adunde cware gene, man can kuloka binege ngo. Etime ber, rac re ngo nindo ceke mi kwo pare.” M’umedo meno, “Ealu dhoge ku rieko, man cik mi bedober ni i lebe. Eneno woth mi juode cuu, man ecamu kwen mi nyap ungo. Nyithindho pare ai man gilwong’e jamugisa, cware bende, man epake.”—Rie. 31:10-12, 26-28
20 I andha, ang’o ma copo ketho jumiyo yung ni ng’atu ma dhaku? “[Leng’o] en e awondi, man leng’wang’ kuloka ne mbe,” Lembrieko 31:30 uyero, “ento dhaku ma lworo Yehova, jubipake.” Lworo pa Yehova uketho i iye nijwigiri yot yot i the dito. “Wi ng’atu ma dhaku utie co,” tap calu ma “wi ng’atu ma co utie Kristu,” man “wi Kristu ke, utie Mungu.”—1 Kor. 11:3.
Foy Mungu pi gin m’emiyo.
21, 22. (a) Jukristu m’ugamiri copo bedo ku foyofoc pi giramiya pa Mungu ma tie gamiri pi thelemb’ang’o? (b) Pirang’o ukwayu wanyuth woro pi dito man telowic ma Yehova ukpero? (Nen sanduku m’i mbaya mir 17)
21 Jukristu ma gidaru gamiri gicopo dwoko foyofoc ni Mungu pi thelembe dupa akeca. Gicopo wotho ma gimaku cing’gi amaka ku mutoro. Re, akecakeca, gicopo dwoko foyofoc pi gamiri migi ma tie giramiya ma Mungu miyo mugisa i wiye m’ubeketho giripo kwo migi man giwotho ku Yehova. (Rut. 1:9; Mik. 6:8) Pilembe en re m’e Jacak the gamiri, eng’eyo bende cuu mandha gin m’ubekwayere pi nibedo i iye ku mutoro. Dong’ saa ceke wutim gin m’ebekwayu, e “anyong’a pa Yehova bibedo tego mu.”—Neh. 8:10.
22 Cwar dhaku m’umaru dhaku pare calu m’emarere ko en gire, bikimbe akimba, m’ebeluro cuu i lemb dito. Pilembe dhaku pare ubediko cinge kude man ubenyutho ire woro ma thuc, ebifomare lee mandha. M’usagu zoo re, lapor ma ber m’i gamiri migi bimiyo yung ni Yehova Mungu mwa, m’uromo ku yung.
Nyo ibepoy?
• Yub mi dito ku jwigiri ma Yehova uketho utie ang’o?
• Pirang’o ukwayu ng’atuman m’i kind ju m’ugamiri uwor wadi?
• Ng’atu ma dhaku copo tiyo ku won ot pare ma jayic ungo nenedi?
• Pirang’o i wang’ maku yub ma pigi tek, ecibedo ber nia cogmon gilar gipenj paru mi mon migi?
[Sanduku]
Pirang’o wacikara ninyutho woro ni weg dito?
Yehova upkero yub mi dito i kind giracwiya pare ma riek. Etimo kumeno pi bero pa giracwiya pare mi tipo ku ma dhanu zoo. Lembuno ubemiyo igi kare mi tiyo ku bedagonya migi pi niworo Mungu kinde ma gibetimo ire i acel man ma teliri mbe i kindgi.—Zab. 133:1.
Jukristu ma juwiro ku tipo giworo dito ma Yesu Kristu tie ko i wigi. (Efe. 1:22, 23) Tokcen ne, pi dito ma Yehova tie ko i wiye, “Wod en gire bende bijwigere ni Ng’atu m’udwoko piny ceke wor ire, kara Mungu kende re m’ubed Jabim mi piny ceke.” (1 Kor. 15:27, 28) Etie lembe ma kakare nia dhanu ma githiero kwo migi ni Mungu giwor yub mi dito ma Mungu uketho i cokiri man i ot! (1 Kor. 11:3; Ebr. 13:17) Ka wabetimo kumeno, wanwang’u bero nikum anyong’a ma wabenyayu i Yehova man nikum mugisa pare.—Isa. 48:17.
[Cal]
Rwo copo konyo ng’atu ma dhaku ma Jakristu ninyutho koth Mungu i kwo pare
[Cal]
Yehova ubeneno lembe ma mon ubetimo pi mi Ker ni gin ma pire tek lee