Abemito atho, nyo Biblia copo konya kinde m’atie ku paru mi negara cen?
Lembe ma Biblia udwoko
Eyo! Biblia uai i bang’ “Mungu ma juko ju ma cwinygi tur.” (2 Jukorintho 7:6) Kadok nwang’u jukiewo ngo Biblia pi nikonyo dhanu kara wigi utii ma ber de, enre egam ekonyo dhanu ma pol kara gituc nikabu cen paru mi negiri ma gibino ko. Juk ma beco m’i iye copo konyi bende.
Nyo Biblia uweco pi dhanu moko ma gigam gimaru nia githo cen de?
Verse ma kani mi Biblia ma copo konyi kara ikab cen paru mi negiri?
Icopo timo ang’o ka jarimoni moko uyero nia “Amito atho cen”?
Biblia utie ku juk ma kani ma beco?
● Kor kite m’ibewinjiri ko.
Lembe ma Biblia uyero: “Jarimo bedo ku mer saa ceke; man junyolo umego mi can.”—Lembrieko 17:17.
Thelembene: Watie ku yeny ma nia jumange gitiel cwinywa kinde ma paru ma cuu ngo ubesendo wiwa.
Kan ibekoro ngo kite m’ibewinjiri ko ni jumange, ecopo doko ni ter ma lee m’iromo yeyo ngo. Ento kan inyutho paru peri ni jumange, ibicaku nwang’u nia lembe m’ibekadhu kud i iye there umaku doko yot man nen peri de bilokere.
Kepim lembe ma e: Wec ku ng’atu moko tin eni, copo bedo wedi peri kunoke jarimbi moko m’igeno.a Icopo kiewo bende kite m’ibewinjiri ko akiewa.
● Nwang’ kony i bang’ jukey kum.
Lembe ma Biblia uyero: “Dhanu ma kumgi ber gimbe ku yeny pa munganga, ento ju m’utwoyo re ma gitie ku yeny pare.”—Matayo 9:12.
Thelembene: Kinde ma waberemo, wacikara nisay kony i bang’ jukey kum.
Kinde ma ng’atu moko utie ku paru mi negere, eno copo nyutho nia wiye yenyo nyothere kunoke nyo cwinye tur. Calu twoyo mange, eno tie ngo lembe ma mito lewicne uneg ng’atini. Jucopo thiedho kit twoyo maeno bende.
Kepim lembe ma e: Kan ecopere, say kony nyapiyo piyo i bang’ munganga m’ung’eyo tic.
● Poy nia Mungu ubedieng’.
Lembe ma Biblia uyero: “Julworo kira abic ku tongolo ario ma tijgi nok ungo? Re wi Mungu wil ungo kadi kud acel m’i kindgi. . . . Dong’ lworo kud unegwu; piwu tek nisagu kira dupa.”—Luka 12:6, 7.
Thelembene: Piri tie tek i wang’ Mungu.
Icopo nweng’iri ve nia itie kendi, ento Mungu ung’eyo lembe m’ibekadhu kud i iye. Ebedieng’ lee piri kadok nwang’u ava kwo uai kud i kumi de. Zaburi 51:17 uyero kumae: “Adunde m’utur m’udieng’ . . . , e Mungu, ibicayu ngo.” Mungu ubemito nia imediri nikwo pilembe emeri lee.
Kepim lembe ma e: Keng’ii i lembe ma tung’ tung’ ma nwang’ere i Biblia m’unyutho nia Mungu umeri lee. Ku lapor, som wic mi 24 mi buku Approchez-vous de Jéhovah.
● Kway Mungu.
Lembe ma Biblia uyero: “Wubol adieng’acwiny mwu ceke i kor [Mungu], pilembe ebedieng’ piwu.”—1 Pethro 5:7.
Thelembene: Mungu ubekwey nia ikor ire thwolothwolo man tap tap lembe moko ci m’ubenuro paru peri.
Mungu copo miyo iri kwiyocwiny mir adunde man tego ma copo konyi kara imediri niciro. (Jufilipi 4:6, 7, 13) I ayi maeno re m’etielo dhanu ceke m’ubewak i bang’e kud adundegi ceke.—Zaburi 55:22.
Kepim lembe ma e: Kway Mungu tin eni. Kinde m’ibekwaye, tii ku nyinge ma Yehova man kor ire kite m’ibewinjiri ko. (Zaburi 83:18) Kwaye ekonyi kara imediri niciro.
● Nyam i lembe ma beco ma Biblia ung’olo pi nindo m’ubino.
Lembe ma Biblia uyero: “Genogen maeni utie iwa calu nanga pi kwo mwa, ma e mandha man ma tek.”—Juebrania 6:19, korolembe mi there.
Thelembene: Saa moko lembe copo ketho paru bethori ve yei ma yamu ubethoro iwi pii, ento genogen ma Biblia ubemiyo iwa copo ketho wacungo nging’ nging’.
Genogen maeno utie ngo lek, ento ecungo iwi lembe ma Mungu re m’ung’olo nia ebikabu gin moko ci m’unyayu peko i kumwa.—Lembanyutha 21:4.
Kepim lembe ma e: Pi ninyang’ lee iwi genogen ma nwang’ere i Biblia, som ponji mir 5 mi nyathibuku Lembanyong’a m’Uai I Bang’ Mungu!
● Tim lembe moko ma benyeng’i.
Lembe ma Biblia uyero: “Adunde mi mutoro en en yath ma ber.”—Lembrieko 17:22.
Thelembene: Kinde ma wabetimo lembe moko ma nyayu anyong’a iwa, eno copo ketho wiwa tiyo ma ber man copo cero paru ma reco ma romo turo cwinywa.
Kepim lembe ma e: Tim lembe moko m’ibed imaru. Ku lapor, winj mizik ma copo gieri, som gin moko ma copo tielo cwinyi, kunoke lang wii ku lembe moko. Ibimedo anyong’a peri tekene ibetimo lembe moko pi nikonyo jumange, dok ebed lembe ma kabang’e mbe.—Tic mi Jukwenda 20:35.
● Dieng’ pi leng’kum peri.
Lembe ma Biblia uyero: “Rieyokum utie ku bero.”—1 Timoteo 4:8.
Thelembene: Nibetimo jimnastik, ninindo i kadhiri m’ukwayere, man nicamu cam ma giero kum, miyo iwa bero lee.
Kepim lembe ma e: Bed iwoth nyapio pio, kadok pi dakika 15 kende.
● Poi nia kite ma ng’atini ubewinjere ko man lembe bende belokere i kwo.
Lembe ma Biblia uyero: “Wung’eyo ngo nia kwo mwu bibedo nenedi urwo.”—Yakobo 4:14.
Thelembene: Lembe moko m’umbeng’abu cwinyi, kadok m’inwang’u nia iromo cungo ngo i wang’e de copo thum.
Kadok tin eni ibenwang’u nia lembe perine tie rac rukani de, re i ng’ei kare, ecopo wilere. Pieno, nwang’ gengi ma copo konyi nicire. (2 Jukorintho 4:8) I ng’ei, nindo moko lembe m’ikadhu kud i iye copo lokere, ento kan inegiri nwang’u nying’i daru ling’.
Kepim lembe ma e: Som lembe ma Biblia ukoro iwi dhanu moko ma cwinygi ugam utur lee mandha uketho gimito nia githo, man nen kite ma kwo migi udok ulokere ko ma ber i ayi ma nwang’u giparu de ngo. Wakenen lapor moko.
Nyo Biblia uweco pi dhanu moko ma gigam gimaru nia githo cen de?
Eyo. Biblia ukoro iwa pi dhanu moko ma gituc niyero kadok nia “Timba e ber kan atho cen.” Mungu udhau ungo i wigi, ento ekonyogi akonya. Ecopo timo kumeno iri bende.
Eliya
● Ebino ng’a? Eliya ubino jabila ma won amora. Ento saa moko, en de cwinye ubed utur. Yakobo 5:17 uyero kumae: “Eliya ubino dhanu ma ku kum calu wan.”
● Pirang’o eyenyo nia etho? Thelembe acel utie nia, Eliya unwang’ere nia etie en i kende, tije mbe man lworo umake. Pieno, ekwayu Yehova kumae: “E Yehova, kab kwo para woko.”—1 Ubimo 19:4.
● Ang’o m’ukonye? Eliya ukoro tap tap ni Mungu kite m’ewinjere ko. Mungu ugam utielo cwinye nenedi? Mungu unyutho nia ebedieng’ pire man etimo lembe m’unyutho nia etie Won tego. Bende, etielo cwiny Eliya nia asu pire tie tek man emiyo ni Eliya jakony ma jugeno man m’udieng’ pire.
▸ Som lembe ma Biblia ukoro pir Eliya: 1 Ubimo 19:2-18.
Yob
● Ebino ng’a? Yob ubino jalonyo, ebino ku dhaku man awiya, man ebed eworo bende Mungu mandha.
● Pirang’o eyenyo nia etho? Rek kumeni ci, lembe ma reco dupa ucaku core iwi Yob. Piny pare ceke unyothere. Awiya pare ceke githo i peko ma wok rek. En de ecaku twoyo twoyo moko ma rac mandha. I ng’eye, jucaku kelo adote mi ndra i wiye nia en re m’ebenyayu peko i kume. Yob uyero kumae: ‘Adagu kwo para, ayenyo ngo amedara nikwo.’—Yob 7:16.
● Ang’o m’ukonye? Yob ubed ukwayu Mungu man ebed eweco ku jumange. (Yob 10:1-3) Jarimone ma Elihu utielo cwinye, man ukonye kara elok nen pare iwi peko m’ebekadhu kud i iye. Ento m’usagu zoo, Yob ujolo juk man kony m’uai i bang’ Mungu.
▸ Som lembe ma Biblia ukoro iwi Yob: Yob 1:1-3, 13-22; 2:7; 3:1-13; 36:1-7; 38:1-3; 42:1, 2, 10-13.
Musa
● Ebino ng’a? Musa ubino jatel wi nyithindho mir Israel ma con man Jabila mandha.
● Pirang’o eyenyo nia etho? Musa ubino ku tic ma tek man jubed jucaye saa ceke, pieno enwang’u nia eromo ngo ku tije. Eno uketho ekwayu Mungu kumae: “Nega pil wang’ acel.”—Wel 11:11, 15.
● Ang’o m’ukonye? Musa ukoro ni Mungu kite m’ewinjere ko. Mungu ugam ukonyo Musa, ejwigo tic pare kara kud eol nisagu.
▸ Som lembe ma Biblia ukoro iwi Musa: Wel 11:4-6, 10-17.
a Ka tek paru mi negirine udaru segi, ento imbe ku wedi moko m’icopo weco kude, lwong’ ju ma beneno lembe mir ular ng’adi.