KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • Peko m’uketho dhanu tie ku yeny mi genogen
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • Peko m’uketho dhanu tie ku yeny mi genogen

      “I kajik ceng’ nindo mi can ma ciro tek bibedo nuti.”​—2 TIMOTEO 3:1.

      NYO iwinjo kunoke ineno acel m’i kind lembe ma e ma rac?

      ● Twoyo moko ma rac mandha ujwero dhanu dupa.

      ● Ndru uloro dhanu dak swa i liel.

      ● Digidi unego dhanu foo man eweko jumange dupa ma udi migi mbe.

      I mbaya m’ulubo, ibinwang’u lembe moko ma biketho ibiparu lee iwi lembe ma kumeno m’ubetimere tin. Ibinwang’u bende nia Biblia ular uewo nia lembe ma kumeno bitimere i nindo ma julwong’o “kajik ceng’.”

      Enre thelembe mi ponji maeni utie ngo niketho iyii nia wabekwo i ng’om ma peko usagu i iye. Copere in giri de ibeneno lembe maeno ku weng’i. Ento juyiko ponji maeni kara gikonyi ibed ku genogen. Gibinyutho iri nia lembila abusiel ma wabiweco i wigi m’ubepong’o tin, ubenyutho nia kago eni nindo mi “kajik ceng’” bithum. Thiwiwec maeni udwogo bende iwi paru moko mi jai ma dhanu bewodho iwi lembila maeno man ebimiyo iwa thelembe mandha mi yiyo nia lembe ma ber ni dhu kutheru.

  • 1. Digidi
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 1. Digidi

      “Digidi ma dongo bibedo nuti.”​—LUKA 21:11.

      ● Jutelo Winnie ma tie ku dwi 16 atela kud i kind dundpiny i ng’om mir Haiti. Ba jurnaliste moko mi TV ma gicidho i kabedo maeno giwinjo m’ebewak. Egam eboth kud i digidi maeno, ento junyodo pare giboth ungo.

      LEMBE M’UBETIMERE UNYUTHO ANG’O? Kinde ma digidi m’utie ku tego 7.0 uyengo ng’om mir Haiti i dwi mi kwong’o 2010, enego dhanu ma kadhu 300 000. M’umedo maeno dhanu milioni 1.3 gidong’ ma gimbe ku udi. Kadok nwang’u ebino digidi ma rac mandha de, re digidi ma kumeno utimere i Haiti kende ngo. I zone niai i dwi mir ang’wen 2009 nitundo i dwi mir ang’wen 2010, digidi ma dongo 18 uyengo kabedo ma tung’ tung’ i ng’om.

      PARU MOKO MI JAI Tin digidi utie ngo lee nisagu mi wang’e; ento teknoloji ma kawoni re m’uketho walar wang’eyo pigi nisagu dhanu mi wang’e.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? Kenen lembe ma e: Biblia uketho ngo nwoc iwi wend digidi ma biyengo piny i nindo mi kajik ceng’. Ento eyero nia “digidi ma dongo” bibedo nuti “i kabedo ma tung’ tung’,” ma gibibedo i kind lembe ma dongo m’utimere i nindo ma segi maeni ma wabekwo i iye.​—Marko 13:8; Luka 21:11.

      IPARU ANG’O? Nyo tin wabeneno digidi ma dongo calu ma Biblia ular uewo?

      Digidi kende ngo ma romo ketho wayero nia wabekwo i nindo mi kajik ceng’. Ento gitie acel m’i kind lembila ma tin ubepong’o. Wakenen mir arionde.

      [Paru ma nwang’ ere]

      “Wa [jururieko] walwong’e nia digidi ma dongo. Ento jumange lwong’e nia digidi ma rac mandha.”​—KEN HUDNUT, U.S. GEOLOGICAL SURVEY.

      [Kaka ma cal uai i iye]

      © William Daniels/Panos Pictures

  • 2. Ndru
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 2. Ndru

      “Ndru de bibedo nuti.”​—MARKO 13:8.

      ● Jalwo moko uringo kec i pacu mi Quaratadji i ng’om mi Niger. Umaru pare, umego ku nyimego pare bende giringo kec niai kud i caru moko mi ng’ombe. Ento Jalwone ucidh uvuto kende iwi mukeka moko ma jupedho i ng’om. Pirang’o ecidh evuto en’i kende? Sidi ma tie jadit pacune ukoro kumae: “Jalwo maeni copo pong’o ngo yeny mi juruot pare, pieno ebemito ngo dong’ enengi ku wang’e.”

      LEMBE M’UBETIMERE UBENYUTHO ANG’O? I ng’om zoo, ng’atu 1 iwi dhanu 7, nwang’u ngo piny m’uromo m’ecopo camu kubang’ ceng’. I ng’om ma pol mir Afrika lundo lembene rac ma gwei, ng’atu 1 iwi dhanu 3 utwoyo kec m’atwoya. Kara inyang’ ma ber i lembe maeno, waketing’ ot acel m’utie ku wego, mego man nyatin acel. Tekene cam m’utie copo romo dhanu ario kende, ng’a ma bicamu ngo? Nyo wego? Nyo mego? Kunoke nyo nyathin? Eno tie ng’iyong’ic ma juruot ma kumeno gitimo kubang’ ceng’.

      PARU MOKO MI JAI Ng’om ubecego piny lee ma ng’atu moko ci copo koso ngo cam. Ukwayu kende kende jutii ma ber ku piny m’ecego.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? Andha tin, jurufur gitie ku copo mi furo piny lee man nitere i kabedo moko ci nikadhu ma con. Bende lembe ma ber utie nia nwang’u jubim gicikiri nitiyo ma ber ku piny ma ng’om ubecego pi nidaru peko pa kec. Enre kadok i ng’ei ma gitimo kero pi oro ma dupa, ecopere ngo igi nidare.

      IPARU ANG’O? Nyo Marko 13:8 ubepong’o? Kadok nwang’u tin rieko umedere lee i lembe m’uneno teknoloji de, nyo ndru ubesendo ngo dhanu i ng’om zoo?

      Digidi man ndru gibed gitelo yo i wang’ lembe mange m’unyutho nia wabekwo i kajik ceng’.

      [Paru ma nwang’ere]

      “Awiya ma dupa ma tin aonda, icakaya man twoyo mange ubenegogi, nwang’u gicopo tho ngo ka nang’u gibecamu ma ber.”​—ANN M. VENEMAN, EBINO JATELA MI DERO MI ONU PIR AWIYA.

      [Kaka ma cal uai i iye]

      © Paul Lowe/Panos Pictures

  • 3. Thong’om
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 3. Thong’om

      “Thong’om . . . bibedo nuti.”​—LUKA 21:11.

      ● Jalwo moko ma nyinge Bonzali, ma jadit mi biro ma neno lembe mi leng’kum pa lwak i ng’om moko mir Afrika ma lwiny uyeco iye ma rac, utimo kero nithiedho dhanu ma tong’o or mir adhura m’ekwo i iye ma gibetho ku twoyo m’ukudi moko ma julwong’o Marburg unyayu.a Ekwayu kony i bang’ judongo pa gavmenti mir adhura mange ma lee, ento ng’atu m’udwoko wang’ konyne mbe. Dwi ang’wen i ng’eye, kony m’ekwayu ugam utundo, ento nwang’u dong’ Bonzali utho. Ukudi mi Marburg udak i kume saa m’ebino timo kero nibodho dhanu moko ma tong’o or.

      LEMBE M’UBETIMERE UBENYUTHO ANG’O? Twoyo ma diyo ng’etjo (aonda), ic akaya, SIDA, asma, man malaria utie i kind twoyo m’ubenego dhanu nisagu zoo. I kind oro m’ukadhu ceng’ini eni, kit twoyo abic maeno unego dhanu ma tundo milioni 10.7. Niwacu kubang’ oro, i ng’ei segond adek twoyo maeno nego ng’atu acel.

      PARU MOKO MI JAI Calu ma dhanu mi ng’om ubemedere, twoyo de ubemedere ameda. Wend dhanu ma twoyo copo maku de ubemedere kumeno.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? Wend dhanu umedere lee iwi ng’om. Copo mi dhanu mi lar pimo twoyo, mi cero nyai pare man mi thiedhe de umedere. Nwang’u etie ngo lembe ma kakare nia dong’ twoyo uwek kum dhanu? Enre lundo ebemedere ameda.

      IPARU ANG’O? Nyo dhanu ubesendiri ku thong’om ma reco calu ma Biblia ular uewo?

      Digidi, ndru man thong’om gitie gin ma ginen ungo re gibenego dhanu milioni dupa. Milioni mi dhanu mange lundo gibeneno can i the cing’ dhanu wagi, ju ma pol utie ju m’ubesendogi utie ju ma nwang’u ugwokgi agwoka. Kenen gin ma lembila mi Biblia ular uewo nia bitimere.

      [Korolembe mi there]

      a Ukudi moko ma ceng’ini kud Ebola re ma nyayu twoyo mi Marburg.

      [Paru ma nwang’ere]

      “Etie lembe ma rac dit nia lei moko ma calu umvor ucemi m’ibeneno, etie bende lembe ma rac mandha nineno twoyo moko ma rac mi tuko ngo ubeyoki nok nok man ebeyoko bende dhanu mange i ng’eti.”​—MICHAEL OSTERHOLM, MA NENO LEMBE PA TWOYO.

      [Kaka ma cal uai i iye]

      © William Daniels/​Panos Pictures

  • 4. Mer bithum i kind dhanu
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 4. Mer bithum i kind dhanu

      “Dhanu bibedo . . . ju ma mer mi wat umbe kugi.”​—2 TIMOTEO 3:1-3

      ● Dhaku moko ma nyinge Chris timo tic i ungu moko ma konyo dhanu ma jubesendogi i udi migi i ng’om mir Grande-bretagne. Ekoro kumae: “Abepoy pi dhaku moko m’ubino i bang’wa ma jufode lee dit, ng’iye de ugam uvoya ma ke nwang’u walar wanen de i wang’e. Ju ma monne moko lundo jutimogi rac mandha ma dong’ ava neno ng’om de mbe i kumgi.”

      LEMBE M’UBETIMERE UBENYUTHO ANG’O? I ng’om acel mir Afrika, kago dhaku 1 iwi 3 jugam jumake ku kero pi nitimo kude ribiri kinde ma fodi etie nyathin. Sayusac moko ma jutimo i ng’om ma rom eno, unyutho nia nico 1 iwi 3 nwang’u nia etie lembe m’uyiyere nifodo dhaku pare. Ento utie ngo ju ma mon kendgi re ma jubesendo i udi. Ku lapor i ng’om mi Canada, kago co 3 iwi 10, mon migi fodogi kunoke sendogi i ayi mange.

      PARU MOKO MI JAI Masendi mi udi ubino nuti niai con. Tin jubeketho nwoc re m’akeca i wiye nisagu m’i wang’e.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? I kind oro ma dupa m’ukadhu eni, juketho nwoc lee iwi masendi mi udi. Re nyo eno utuc nijwigo wend masendi m’ucuku bewok i udi mi dhanu? Ungo, lembe maeno utimere ngo nyanok de. Tin dong’ mer uthum i kind dhanu nisagu m’i wang’e.

      IPARU ANG’O? Nyo 2 Timoteo 3:1-3 ubepong’o tin eni? Nyo dhanu ma pol gibenyutho ngo mer ma nwang’u ukwayu ginyuth ni juruot migi?

      Lembila mir abic ma tin ubepong’o ugwaku kum kabedo mwa, niwacu ng’om. Kenen gin ma Biblia uyero iwi lembe maeno.

      [Paru ma nwang’ere]

      “I kind dhanu, ung’eyere nia masendi mi udi utie lembe acel ma rac mandha ma copo thum de ngo ma juweco i wie ngo. Kwan ubenyutho nia dhaku ciro fodo pa cware ma kadhu wang’ 35 kan ecidh enyutho ni polisi.”​—DHAKU MOKO MA WECO PI GURIRI MA KONYO JU MA JUBESENDO I UDI NIKADHU KUD I TELEFON I NG’OM MI GRANDE-BRETAGNE.

  • 5. Nyotho ng’om
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 5. Nyotho ng’om

      “[Mungu bi]nyotho ju m’ubenyotho ng’om.”​—LEMBANYUTHA 11:18.

      ● Jalwo moko ma nyinge Pirri belworo kong ngasi i pacu mi Kpor i ng’om mi Nigeria. Kuloka parene unyothere kinde ma moo ma rac mandha uoy kaka ma Kulo Niger umondo i iye i nam. Ekoro kumae: “Moo ma rac maeno unego rec mwa ceke kud i pii, unyotho dend kumwa, man unyotho pii. Ambe ku gin moko m’acopo timo pi nikwo.”

      LEMBE M’UBETIMERE UBENYUTHO ANG’O? Jururieko moko wacu nia jucukubeoyo milioni 6.5 mi susu i nam kubang’ oro. Junwang’u nia susune 50 iwi 100 utie plastik ma biting’o oro dak ma lee dit i wang’ nitop. M’uweko nyotho ng’om, dhanu ubedaru piny mi ng’om i ayi ma yerere ngo. Sayusac moko ma jutimo unyutho nia kara ng’om udwog gin ma dhanu ucamu pi oro acel, ubekwayu oro acel ku dwi abic ukeukadhi. Jurnal moko mi ng’om mir Australie (Sydney Morning Herald) ukoro kumae: “Ka wend dhanu ubemedere man jubemediri nicamu piny ve ma tin e, i oro 2035 wabibedo ku yeny mi Ng’om maeni wang’ ario.”

      PARU MOKO MI JAI Dhanu tie riek man ging’eyo kite mi daru peko. Wacopo daru peko maeno man wacopo bodho ng’om.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? Dhanu dupa man ungu ma dupa gitimo kero niyawu dhanu pi peko ma nyotho ng’om ukelo. Ento jubemediri ninyotho ng’om dong’ magwei.

      IPARU ANG’O? Nyo watie ku yeny ma nia Mungu ubin ubodh ng’om ma tie kabedo mwa e calu m’eng’olo nitimo i wang’ ma junyothe?

      M’uweko lembila abic ma waai ning’iyo igi, Biblia ular uewo bende pi lembe moko ma beco ma bitimere i nindo mi kajik ceng’. Waken lembene acel i lembila mir abusiel.

      [Paru ma nwang’ere]

      “Anwang’u nia kabedo para m’ubino ve paradizo udoko ni udhuru susu ma nego dhanu anega.”​—ERIN TAMBER, MA KWO I DHU NAM MI MEXIQUE, KUD I ÉTATS-UNIS, KINDE M’EBINO WECO PI MATOKE MI MOO MA RAC M’UOY I DHU WAT MI MEXIQUE I 2010.

      [Sanduku]

      Nyo etie kosa pa Mungu?

      Calu ma Biblia ular uewo lembe ma reco ma tin ubetimere, nyo eno ubenyutho nia etie kosa pa Mungu ka gibetimiri? Nyo en re m’eketho wabesendara? Ibinwang’u dwokowang’ penji ma beco i thiwiwec mir 11 mi buku Qu’enseigne réellement la Bible ? ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.

      [Kaka ma cal uai i iye]

      U.S. Coast Guard photo

  • 6. Tic mi rweyo lembanyong’a i ng’om zoo
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • 6. Tic mi rweyo lembanyong’a i ng’om zoo

      “Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo i ng’om zoo ni lembatuca ni thek ceke.”​—MATAYO 24:14.

      ● Vaiatea kwo i Tuamotu ma tie cula mi Pacifique. Kadok nwang’u ungu mi cula mi Tuamotu utie ku nyithi cula ma thindho thindho 80 ma gimaku ngulungulu mi kilometre 802 900, ento etie kende kende ku dhanu 16 000. Re Jumulembe pa Yehova gigam gitundo i bang’ Vaiatea man judhugula pare. Pirang’o? Pilembe Jumulembe pa Yehova gimaru rweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu ni dhanu ceke kadok nwang’u gibekwo kakani.

      LEMBE M’UBETIMERE UBENYUTHO ANG’O? Rwonglembe mi Ker ubetundo i bang’ dhanu mi gund ng’om zoo. I oro 2010 kende ci, Jumulembe pa Yehova girweyo lembanyong’a pi saa ma kadhu bilioni 1.6 i ng’om 236. Ka jutimo kwan, etie ve nia Jamulembe pa Yehova acel acel uberweyo lembanyong’a pi dakika 30 kubang’ ceng’. I kind oro moko m’ukadhu, giwodho man gipoko jamtic ma tung’ tung’ mi ponjo Biblia ma kadhu bilioni 20.

      PARU MOKO MI JAI Jucaku rweyo rwonglembe mi Biblia niai con.

      NYO ENO TIE PARU MANDHA? I andha, dhanu dupa gigam girweyo rwonglembe moko mi Biblia. Enre ju ma pol gitime pi saa ma nyanok kende man i kabedo moko kende. Tung’ kugi, Jumulembe pa Yehova giberweyo lembanyong’a i ayi m’upangere ma ber i ng’om zoo man ticne ubemulo kum dhanu milioni dak swaa. Gimediri asu ku tic maeno kadok nwang’u dikiri moko ma gitek lee man ma kisa mbe i igi gibenyayu ragedo ma rac mandha i kumgi; kit ragedo ma fodi junyayu ngo i kumjo niai ma jubekwo iwi ng’om.a (Marko 13:13) Bende, juculo ngo Jumulembe pa Yehova pi tic mi rweyo lembanyong’a. Ento gimiyo saa migi pi nitimo tije man gipoko girasoma migi ni dhanu de mi manamu. Tic migine zoo ujengere iwi giramiya ma ku berocwiny.

      IPARU ANG’O? Nyo juberweyo ‘lembanyong’a mi Ker’ i ng’om zoo? Nyo lembila maeno m’ubepong’o unyutho nia lembe moko ma ber udhingo timere?

      [Korolembe mi there]

      a Kara inyang’ lee, nen video ma thiwigi tie “Les Témoins de Jéhovah, fidèles dans les épreuves,” “Les triangles violets,” man “La fermeté des Témoins de Jéhovah face à la persécution nazie,” ma Jumulembe pa Yehova re ma giwodho.

      [Paru ma nwang’ere]

      “Tekene fodi Yehova uyiyo ci, wabimedara nirweyo lembanyong’a mi Ker kud amora, wabitiyo ku bodho moko ci pi nirweye ni dhanu.”​—BUKU MI ORO MI JUMULEMBE PA YEHOVA MI 2010.

  • Nindo ma ber mandha ni kago!
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2011
    • Nindo ma ber mandha ni kago!

      “Kum i nindo ma nyanok ci, e judubo bibedo mbe . . . Ento ju ma mol gibicamu ng’om ni aba, man gibinyayu mutoro i igi gigi kum dit mi kwiocwiny.”​—ZABURI 37:10, 11.

      NYO iromo maru ibed nuti kinde ma lembila maeno ubetimere? M’umbe jiji, imaru. Thelembe tie dupa m’uketho wayiyo nia lembe maeno bitimere ceng’ini eni.

      I thiwiwec m’ukadhu, waweco kende kende iwi lembila moko mi Biblia m’ubenyutho kamaleng’ nia wabekwo i nindo mi “kajik ceng’.” (2 Timoteo 3:1-5) Mungu utiyo ku tipo pare ma leng’ pi nitelo wi dhanu m’ukiewo Biblia kara giew lembe maeno pi nimiyo iwa genogen. (Jurumi 15:4) Lembila maeno m’ubepong’o ubenyutho nia lembe ceke ma tin ubeungowa bithum kago eni.

      Lembang’o ma bitimere i ng’ei kajik ceng’? Ker pa Mungu bibimo wi dhanu ceke. (Matayo 6:9) Kenen kite ma Biblia ukoro pir ayi ma kwo bibedo ko iwi ng’om i nindo maeca:

      ● Kec bithum. “Cam bibedo dit i ng’om wi gudi.”​—Zaburi 72:16.

      ● Thong’om de bithum. “Ng’atu m’ubedo i ie biwacu ngo kumae, Kuma lith.”​—Isaya 33:24.

      ● Ng’om bidoko nyen. “Langa ku ng’om m’uthwo bibedo ku mutoro; anyong’a binego ng’om ngele, man ebithiwo calu thiuboko.”​—Isaya 35:1.

      Eno tie kende kende lembila moko m’i Biblia ma gitielo cwinyjo ma gibipong’o ceng’ini eni. Dong’ ang’o m’uceri ku penjo Jumulembe pa Yehova gikegikor iri nia pirang’o giyiyo ku cwinygi ceke nia lembe ma ber ni dhu kutheru?

Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
Woki
Mondi
  • Alur
  • Ore ni ng'atini
  • Lembe m'imaru
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik mi tio kude
  • Cik mi Gwoko Lembamung'a
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Mondi
Ore ni ng'atini