THIWIWEC MIR 11
WER 129 Wabimedara niciro
Icopo mediri nitimo ni Yehova kadok cwinyi tur
“Idaru ciro masendi dupa pi nyinga.”—NYU. 2:3.
I ADUNDO
Wacopo medara nitimo ni Yehova kadok lembe moko uturo cwinywa.
1. Wanwang’u mugisa moko ma kani pilembe wan’i dilo pa Yehova?
ETIE iwa mugisa ma yawe mbe nibedo i dilo pa Yehova i kajik ceng’ ma rac maeni! Lembe mi ng’om ubemedere ameda ninyothere, re Yehova umiyo iwa juruot mi tipo mir umego ku nyimego ma gitie i acel. (Zab. 133:1) Ebekonyowa nikwo kud anyong’a i kind juruotne. (Efe. 5:33–6:1) Man ebemiyo iwa rieko ma watie ku yenyne pi nibedo ku kwiyocwiny mir adunde.
2. Ukwayu watim ang’o, man pirang’o?
2 Ento wacikara nitimo kero ma lee kara wamedara nitimo ni Yehova ku bedopwe. Pirang’o? Pilembe saa moko ng’ico mi jumange romo kierowa. Ng’ico mwa bende romo turo cwinywa, asagane ka wacuku podho i kosa ma rom kendo kendo. Re ukwayu wamedara asu nitimo ni Yehova kadok (1) kinde ma jayic wadwa moko ukierowa, (2) kinde ma jadhogwa mi gamiri uturo cwinywa, man (3) kinde ma cwinywa utur nikum ng’ico mwa giwa. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe adek maeno ceke. Wabineno bende ponji ma wacopo nwang’u i lapor mi dhanu moko ma Biblia uweco pigi.
MEDIRI NITIMO NI YEHOVA KINDE MA JAYIC WEDU MOKO UKIERI
3. Jutic pa Yehova ginwang’iri ku peko ma kani?
3 Peko ma wacopo nwang’ara ko. Juyic wadwa moko gitie ku timo ma kierowa. Jumange giromo nyayu lewic i wiwa kunoke gitiyo kudwa i ayi m’umaku piny ungo. Judong cokiri de giromo timo kosa. Lembe maeno ceke romo ketho jumoko gipenjiri ka nyo andha wan’i dilo pa Yehova. E kumeno, kakare ma nia gimediri nitimo ni Mungu i ng’et umego ku nyimego migi, giromo caku uro ju m’ukierogi kunoke gijigo kadok nicidho i coko. (Zef. 3:9) Nyo etie lembe mi rieko nitimo kumeno? Kenen ponji ma wacopo nwang’u i lapor pa ng’atu moko ma jukoro pire i Biblia m’unwang’ere ku peko ma rom.
4. Jakwenda Paulo unwang’ere ku peko ma kanigi?
4 Lapor mi Biblia ma copo konyowa. Jakwenda Paulo ugam ung’eyo nia umego ku nyimego pare gitie ku dubalaga. Ku lapor, nyanok i ng’ey m’ecaku dikere ku cokiri, jumoko giparu nia etie ngo jalub. (Tic. 9:26) I ng’eye, jumoko giweco pire rac pi ninyotho nyinge. (2 Kor. 10:10) Eneno bende jadit cokiri moko m’umaku yub ma rac m’uketho jumange gikier. (Gal. 2:11, 12) Marko m’ubino acel m’i kind jutic wagi ma ceng’ini de ugam ukiere lee mandha. (Tic. 15:37, 38) Nwang’u Paulo romo weko lembe maeno ceke ucere nidikere kud umego ku nyimego pare ma gikiere. Ento emedere nibedo ku nen ma ber i wigi, man etimo ni Yehova kud amora. Ang’o m’ukonye?
5. Ang’o m’ukonyo Paulo nibedo ku nen ma ber iwi umego ku nyimego pare? (Jukolosai 3:13, 14) (Nen bende cal.)
5 Paulo ugam umaru umego ku nyimego pare lee. Mer m’emaru kogine ukonye niketho wiye i kum kite migi ma beco, ento ungo i kum ng’ico migi. Mer ukonye bende nitiyo ku juk m’ekiewo en gire i Jukolosai 3:13, 14. (Som.) Wakewec iwi ayi m’etiyo ko ku jukne i kum Marko. Kadok nwang’u Marko ugam uweke i saa mi woth pare ma kwong’a mi tic mi misioner de, ekayu ngo lembene. I ng’eye kinde m’ebekiewo barua ni cokiri mi Kolosai, eyungo Marko calu jatic wagi ‘m’ukonye man m’utielo cwinye lee.’ (Kol. 4:10, 11) Saa ma jutwiye i kol i Roma, ekwayu athothi nia Marko ucidh ukonye. (2 Tim. 4:11) Ubenen kamaleng’ nia umego pa Paulo gibadhu ngo cwinye. Lapor pare ubemiyo iwa ponji ma kani?
Teliri moko ugam uwok i kind Paulo, Barnaba man Marko. Ento i ng’ey kare jakwenda Paulo uweko lembene, man edok etimo tic kud anyong’a karacelo ku Marko (Nen udukuwec mir 5)
6-7. Wacopo timo ang’o kara wamedara nimaru umego ku nyimego mwa kadok gitie ku dubalaga? (1 Yohana 4:7)
6 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova ubemito nia wamedara ninyutho mer ni umego ku nyimego mwa. (Som 1 Yohana 4:7.) Tek jayic wadwa moko utimowa rac, ukwayu ngo wawil nia ebeii niworo cik mir ukungu mi Biblia man nia lembe uvuth ire avutha. (Rie. 12:18) Yehova umaru jutic pare ma weg bedopwe kadok gitie ku ng’ico. Emedere asu nimaruwa kinde ma kosa uvuth iwa man ekayu ngo lembe i kumwa. (Zab. 103:9) Pire tie tek lee nia walub lapor pa Wegwa ma weko lembe!—Efe. 4:32–5:1.
7 Poy bende nia calu m’ajiki ni kago, ukwayu wamedara nibedo ku winjiri ma ceng’ini kud umego ku nyimego mwa. Lak ragedo bimedere ameda. Nindo moko waromo nwang’ara bende i kol pi yiyoyic mwa. Tek lembuno uwok, wabibedo ku yeny mi juyic wadwa nisagu zoo. (Rie. 17:17) Wakewec iwi lembe m’umego Josepa ma tie jadit cokiri moko mi Espagne ukadhu kud i iye. Jugam jutwiyogi kud umego mange pilembe gikwero nimondo i tic mir askari. Eyero kumae: “I kol wabed wakwo ceke karacelo, man ebino yot nimaku ng’eicwiny i kum jumange. Ubed ukwayu wacirara man wawek lembe m’i kindwa yot yot. Eno ukonyowa nibedo i acel man nigwokara i kum jukol mange ma gibino ngo Jumulembe pa Yehova. Nindo moko, anwang’u ret i cinga man juriwe ku bandh, uketho ebed ecopere ngo ira nitimo lembe para gira. Pieno, umego acel ubed ulwoko bongu para man ebed ekonya i ayi mange bende. Aneno mer mandha tap i saa m’abino ku yenyne lee.” Eno ubenyutho nia ukwayu wayik lembe ceke m’i kindwa niai kawoni.
MEDIRI NITIMO NI YEHOVA KINDE MA JADHOGI MI GAMIRI UTURO CWINYI
8. Ju m’ugamiri ginwang’iri ku peko ma kani?
8 Peko ma wacopo nwang’ara ko. Gamiri ceke utie ku peko i igi. Biblia unyutho thwolo thwolo nia ju ceke ma gigamiri gibinwang’iri ku “peko.” (1 Kor. 7:28) Pirang’o? Pilembe gamiri diko kind dhanu ario ma zoo gitie ku dubalaga, ma ng’atuman utie ku piny m’emaru man m’edagu. Copere nia nico ku dhaku gidongo i suru man ku kit kwo m’ukoc. Ku nindo m’ubekadhu, ng’atuman romo caku nyutho bende timo moko ma cuu ngo ma wadi ular ung’eyo ngo. Lembe maeno ceke romo nyolo peko. Kakare ma nia giyii kosa migi kinde ma lembe moko uwok man nia gidik cing’gi pi niyiko lembene, ng’atuman romo redho kosa iwi wadi. Giromo tuc kadok niparu nia pokiri kunoke lalu gamiri re ma biyiko lembe. Nyo utie andha kumeno?b Wakenen ponji ma wacopo nwang’u i lapor pa ng’atu moko ma Biblia uweco pire m’ugam uciro peko ma hei hei i gamiri pare.
9. Abigail ugam unwang’ere ku peko ma kani?
9 Lapor mi Biblia ma copo konyowa. Abigail ubino min ot pa Nabal ma Biblia ulwong’o nia ng’atu ma i lembe pare tek man ma timo pare rac. (1 Sam. 25:3) M’umbe jiji, ebino tek lee ni Abigail nikwo ku nico ma kumeno. Nyo kaka mi vudhere kud i peko maeno unen ire de? Eyo, unen tap kinde ma Daudi m’ubecidoko ubimo mir Israel ucidho pi ninego won ot parene pilembe eyanye ku dhanu pare. (1 Sam. 25:9-13) Nwang’u Abigail romo ringo man eweko Daudi utim gin m’ekeco. Ento etimo tego eketho Daudi uwilo paru pare. (1 Sam. 25:23-27) Ang’o m’ucwale?
10. Copere nia ang’o m’ucwalu Abigail niciro i gamiri pare?
10 Abigail ugam umaru Yehova lee man ebed eworo cik m’emiyo iwi gamiri. Ma jiji mbe, egam eng’eyo cuu gin ma Mungu uyero ni Adamu giku Eva kinde m’eberibo gamiri ma kwong’a. (Tha. 2:24) Egam eng’eyo nia i wang’ Yehova gamiri utie yub ma leng’. Emito enyay anyong’a i Mungu, man eno ucwale nitimo gin ceke m’ecopo pi nibodho kwo mi juode, kadok pa won ot pare. Etimo pio mandha pi nicero Daudi kud uneg Nabal. Ebino bende ayika nikwayu kisa pi kosa m’etimo ngo. Andhandha, Yehova ugam umaru lee mandha dhaku maeno ma won tegocwiny man ma wodhere pi jumange. Meg udi ku weg udi gicopo nwang’u ponji ma kani i lapor p’Abigail?
11. (a) Yehova ubekwayu ang’o i bang’ ju m’ugamiri? (Juefeso 5:33) (b) Inwang’u ponji ma kani i kite ma Carmen ugwoko ko gamiri pare? (Nen bende cal.)
11 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova ubekwayu nia nico ku dhaku gikwo karacelo kadok ng’atu acel i lembe pare tek de. Anyong’a nege lee kan ebeneno nia ju m’ugamiri gibenyego karacelo pi niyiko lembe m’uwok man ka ng’atuman ubenyutho mer man woro ma thuc ni wadi. (Som Juefeso 5:33.) Wakewec iwi lapor pa nyamego Carmen. Oro abusiel i ng’ey gamiri pare, ecaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova man i ng’eye elimo batizo. Ekoro kumae: “Lembene ufoyo ngo i won ot para. Edoko kwiny kuda pilembe tic pa Yehova ubemaku saa para ma pol. Ebed eyanya man ebed enyayu lworo i iya nia ebiweko ot udong’ i wiya.” Kadok kumeno de, Carmen ubedo asu i gamiri pare. Pi oro 50, etimo kero enyutho mer man woro ni won ot pare. Emedo kumae: “Ku oro m’ubekadhu, aponjo ninyang’ cuu ku won ot para man niweco kude ku molo. Calu m’ang’eyo nia gamiri utie gin ma leng’ i wang’ Yehova, atimo gin ceke m’acopo pi nigwoke. Apimo ngo nyanok de niweko won ot para pilembe amaru Yehova.”c Tek peko uwok i gamiri peri, bed ku tegocwiny nia Yehova bikonyi niciro.
Abigail ubino ayika nitimo gin ceke m’ecopo pi nibodho juode. Eno ubemiyo iri ponji ma kani? (Nen udukuwec mir 11)
MEDIRI NITIMO NI YEHOVA KINDE MA CWINYI TUR NIKUM NG’ICO PERI
12. Waromo nwang’ara ku peko ma kani tek wapodho i dubo ma peki?
12 Peko ma wacopo nwang’ara ko. Cwinywa romo tur lee mandha kinde ma watimo dubo ma pek. Biblia de ucwaku nia dubo ma watimo romo ketho wawinjara nia adundewa ‘utur man urungere.’ (Zab. 51:17, NWT.) Umego moko ma nyinge William utimo kero pi oro ma dupa pi nigwoko rwom pare mi bedo jakony tic. Ento epodho i dubo ma pek man enyang’ nia enyayu can i Yehova. Eyero kumae: “Pidocwiny para ucaku senda man unura lee mandha. I ng’eye, iya ucaku wang’a. Acur ku wak man arwo i bang’ Yehova. Abepoy nia agam aparu nia Mungu bisendere ngo nyanok de niwinja pilembe anyayu can i iye.” Ka wapodho i dubo ma pek, cwinywa copo tur lee ma dong’ waromo caku paru nia Yehova udaru kunowa magwei. (Zab. 38:4) Tek ituc niwinjiri kumeno, kenen lapor pa won bedopwe moko ma Biblia uweco pire m’ugam umedere nitimo ni Yehova kadok epodho i dubo ma pek.
13. Jakwenda Pethro upodho i dubo ma pek ma kani, man ang’o m’utere i iye?
13 Lapor mi Biblia ma copo konyowa. I uthieno m’i wang’ tho pa Yesu, jakwenda Pethro utimo kosa wi wadi wi wadi cil m’epodho ko i dubo ma pek lee. Ku kwong’a, egenere lee uketho elulere nia en ci ebiweko ngo Yesu kadok julub mange gibilal pet kud i kume. (Mark. 14:27-29) I ng’eye i podho mi Gethsemane, nindo ukwale wang’ udul man etuc ungo nikiyo. (Mark. 14:32, 37-41) Bende, eweko Yesu i cing udul dhanu m’ubino make. (Mark. 14:50) Tokcenne, ekwero wang’ adek nia eng’eyo ngo Yesu, ma ke elar ekwong’o nia ebikwere tak de ngo. (Mark. 14:66-71) Pethro uwinjere nenedi kinde m’enyang’ nia epodho i dubo ma peki? Kume tur man ewak ku can ma lee, copere nia pidocwinye usende lee mandha. (Mark. 14:72) Kepar kite m’ewinjere ko i ng’eye saa ma junego jarimbe ma Yesu. M’umbe jiji, enwang’ere nia tije mbe acel de.
14. Ang’o m’ukonyo Pethro kara emedere nitimo ni Yehova? (Nen m’i ng’eye.)
14 Ang’o m’ukonyo Pethro kara emedere nitimo ni Yehova? Ku kwong’a, ekoyere ngo kende; ecidho i bang’ umego pare mi tipo man m’umbe jiji giwok gijuko cwinye. (Luka 24:33) M’umedo maeno, Yesu unyuthere ire i ng’ey cer pare, copere pi nitielo cwinye. (Luka 24:34; 1 Kor. 15:5) I ng’eye, kakare nijuke pi kosa m’etimo, Yesu uyero ni jarimbe maeno nia ebibedo ku rwom lee i cokiri. (Yoh. 21:15-17) Pethro ugam ung’eyo nia epodho i dubo ma pek lee, re ewekere ngo. Pirang’o? Pilembe cwinye ubino tek nia Rwoth pare ma Yesu ujigo ngo nimare. Umego pare mi tipo bende gimediri nikonye. Lapor pa Pethro ubemiyo iwa ponji ma kani?
Yohana 21:15-17 unyutho nia Yesu ujigo ngo nimaru Pethro; eno utielo cwinye lee, uketho emedere nitimo ni Yehova (Nen udukuwec mir 14)
15. Yehova ubemito nia cwinywa ubed tek i kum ang’o? (Zaburi 86:5; Jurumi 8:38, 39) (Nen bende cal.)
15 Ponji ma wacopo nwang’u. Yehova ubemito nia cwinywa ubed tek i kum mer man kisa pare. (Som Zaburi 86:5; Jurumi 8:38, 39.) Tek wadubo, cwinywa pido. Eno tie cuu man etie lembe ma kakare. Ento wacikara ngo niparu nia Yehova ujigo nimaruwa man nia ecopo timo ngo iwa kisa. Ukwayu kende kende wasay kony m’umbe galu. Umego William ma wadaru weco pire, uyero kumae: “Apodho i dubo pilembe cwinya ubino tek nia acopo cerara i wang’ abidhe ku tego para gira.” Enyang’ nia ukwayu ecidh ewec ku judong cokiri. Emedo kumae: “Saa m’atimo kumeno, gikonya nineno mer pa Yehova. Judong cokiri de gijigo ngo nimara. Gikonya ninyang’ nia Yehova ukuna ngo.” Wan bende wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova umaruwa lee mandha, man nia eweko iwa tek waloko cwinywa i kum dubo mwa, tek wasayu kony, man wabeii nipodho ngo i kosa ma rom. (1 Yoh. 1:8, 9) Tek cwinywa tek i kum lembe maeno, wabiweko ngo nitimo ire kadok kinde ma watimo kosa.
Tek ibeneno kero ma judong cokiri gibetimo pi nikonyi, cwinyi bidoko tek i kum lembang’o? (Nen udukuwec mir 15)
16. Pirang’o ikeco ku cwinyi zoo nia ibimediri nitimo ni Yehova?
16 Anyong’a nego Yehova lee mandha kan ebeneno nia wabeii ku kero mwa zoo pi nitimo ire i kajik ceng’ ma rac maeni. Ku kony pare, wacopo medara nitimo ire kadok lembe moko uturo cwinywa. Wacopo medara nimaru umego ku nyimego mwa man nitimo igi kisa kadok gikierowa. Wacopo nyutho mer ma thuc ni Mungu man waworo gamiri nwang’u wabetimo gin ceke ma wacopo pi niyiko lembe m’uwok i gamiri mwa. Tek wapodho i dubo, wasay kony pa Yehova, wajol mer man kisa pare, man wamedara i wang’wa ku tic pare. Cwinywa ubed tek nia wabinwang’u mugisa lee tek “waol [ungo nitimo] lembe ma ber.”—Gal. 6:9.
WACOPO TIMO ANG’O KARA WAMEDARA NITIMO NI YEHOVA KADOK . . .
kinde ma jayic wadwa moko ukierowa?
kinde ma jadhogwa mi gamiri uturo cwinywa?
kinde ma cwinywa utur nikum kosa mwa giwa?
WER 139 Kepar kite m’ibikwo ko i ng’om ma nyen
a Juloko nying’ moko.
b Lembe pa Mungu ukwero pokiri man enyutho kamaleng’ nia pokiri miyo ngo twero ma ng’atini udok ugamere ko kendo. Ento peko moko ma dongo unuti ma cwalu Jukristu moko nipokiri. Nen thenge ma jumedo mir 4 m’uwacu “Nyo nico ku dhaku pare gicopo pokiri?” mi buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!
c Pi ninwang’u lapor mange, nen video ma thiwiye tie Kud iwek kwiyocwiny mandha ngo uwond weng’i!—Darrel giku Deborah Freisinger, i jw.org.