Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JUPOKLEMBE 15-16
“Nicibo ng’atini tie lembe ma nyayu acidi”
w12-F 15/4 mba. 8 udu. 4
Nicibo ng’atini ubino timo ma rac dit i rundi ma con.
4 Ku kwong’a wakewec pi Delila ma tie nyaku m’ugam utelo nen pa Samson lee mandha. Samson ugam ubino ku lembakeca mi kiedo lwiny i dhu Jufilisti pi nibodho dhanu pa Mungu. Copere nia rwodhi abic mi Jufilisti ging’eyo nia Delila umaru ngo Samson ku mer mandha, uketho gimiyo ire giramiya moko ma dit i amung’ kara enyuth igi nia ang’o m’uketho Samson utie ku tego ma dit, kara nege dok yot igi. Delila ma janek uyiyo giramiya migine, uketho epimo wang’ adek zoo ning’eyo amung’ pa Samson ento ularere ngo ire. Re emedere asu nidhuro mac i kume “pilembe pare, man ecung’e.” Cung’o lembe parene uketho ‘cwiny Samson ung’abere cil ni tho.’ Pieno eyero ire nia fodi junyaru ngo yuk wiye niai con man ka junyare, tego pare copo thum. Kinde ma Delila ung’eyo lembuno, e enyaru yuk wi Samson saa m’ebino nindo iwi bambe, man egam emiye i cing’ judegi pare kara gitim lembe ma gimaru i kume. (Pok. 16:4, 5, 15-21) Lembe m’etimone ubino ni lembe mir acidi ma lee! Thama m’i i Delila uketho ecibo ng’atu m’umare lee.
w05-F 15/1 mba. 27 udu. 5
Lembe ma dongo mi Buku mi Jupoklembe
14:16, 17; 16:16. Nitimo lembe moko ku ywak man ku dhau copo nyotho winjiri m’i kindjo.—Rie. 19:13; 21:19.
w12-F 15/4 mba. 11-12 udu. 15-16
Nicibo ng’atini ubino timo ma rac dit i rundi ma con.
15 Ju mugamiri gicopo nyutho mer mandha ni judhoggi mi gamiri nenedi? Biblia uyero kumae: “Anyong’a negi kum dhaku [kunoke nico] mir aradu peri” man, “Bed ku mutoro ku dhaku peri [kunoke nico] m’imaru.” (Rie. 5:18; Ekl. 9:9) Kinde ma ju mugamiri umaku beteng’ini, gicikiri niketho mer m’i kindgi udok “tek magwei” i thenge mi kum man i ayi ma giwinjiri ko. Eno uketh’i iye niwinjo jadhoge mi gamiri kilili, nibedo karacelo ku jadhoge mi gamiri, man nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku jadhoge mi gamiri. Gicikiri niketho wigi zoo i kum gwoko gamiri migi man winjiri m’i kindgi ku Yehova. I kind nindo maeno, ju mugamiri gitiye ku yeny mi ponjo Biblia karacelo, girwey lembanyong’a thirithiri karacelo man girwo karacelo pi nikwayu mugisa pa Yehova.
MEDIRI NINYUTHO MER MA LOKERE NGO NI YEHOVA
16 Umego ku nyimego moko mi cokiri gitimo dubo ma pek man ju jukogi “m’umbe lele kara gicung ma tek i yiyoyic.” (Tito 1:13) Jumoko m’i kindgi, gitimo lembe m’ukwayu nia jukoygi kud i cokiri. “Dhanu ma ginwang’u ponji ni kum [jukne],” gidog ginwang’u tego kendo i thenge mi tipo. (Ebr. 12:11) Dong’ wacopo timo ang’o ka jukoyo wat mwa moko kunoke jarimbwa ma ceng’ini? Lembuno copo ketho mer mwa i ariti, utiye ngo mer ma wamaru ko ng’atuno ento ma wamaru ko Mungu. Yehova ubenenowa ka nyo wabeworo lembang’ola pare m’uyero nia wawek nidikara ku ng’atu moko ci ma jukoyo kud i cokiri.—Som 1 Jukorintho 5:11-13.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/3 mba. 27 udu. 6
Samson unwang’u aloci ni kum tego pa Yehova!
Samson ubino ku lembakeca acel kende i wiye; niwacu nikiedo lwiny i dhu Jufilisti. Bedo m’ecidh ebedo ko i ot pa dhaku moko ma won asara i Gaza ubino pi thelembe acel ma kara ekied ko i dhu judegi pa Mungu. Samson ubino ku yeny mi kaka moko m’ecopo nindo i iye i adhura mi judegi maeno, man kakane unwang’ere tap i ot pa dhaku moko ma won asara. Ebino mbe ku paru moko acel de i wiye mi timo lembsasa mi tarwang’. Eai kud i pacu pa dhakune diewor ma ling’, man efudho dhugola mi dhu gang mir adhurane kud akara ario, man eyeyogi iwi goke eterogi wi got ma ni ceng’ini kud Hebron, i kilometre ma romo 60. Mungu re m’umiyo ire copo man tego mi timo lembuno zoo.—Pok. 16:1-3.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JUPOKLEMBE 17-19
“Koso woro Cik pa Mungu kelo peko”
it-2-F mba. 278 udu. 1
Mika
1. Mika utie ng’atu mir Efraim. Ekwalu sente mi mola 1 100 pa min, eturo ko Cik mir abora m’i kind Cik apar pa Mungu (Ai 20:15). Kinde m’etuco racu parene, min uyero kumae: “Andha athiero mola ma tarne ni Yehova, uai kud i cinga ni woda kara eng’ik ayi gin m’acwia man ethiedh ayi gin m’atwaga: ka kumeno kawono abidwoke i beng’i.” I ng’eye, min uting’o sente mi mola ma tarne 200 man emiyogi i bang’ jabodho etimo kudo “ayi gin m’acwia m’ang’ika kud ayi gin m’acwia m’atwaga” ma i ng’eye judong’ juketho i ot pa Mika. Mika ubedo ku “ot mi mungu,” man eyiko ugoke ku mungu m’acwia man eketho nyathin acel m’i kind awiya pare ma co ukonye nibedo jalam pare. Kadok nwang’u yub maeno ubino nen ve nia utie pi niyungo Yehova de, re ebino lembe ma rac dit pilembe eturo lembang’ola m’ukwero nia kud jurwo ni ayi gin m’ang’ika (Ai 20:4-6) man ecido hema pa Yehova, ecido bende tic mi lam pare. (Pk 17:1-6; Pc 12:1-14) I ng’eye, Mika uketho Yonathan ma wod Gercon ma wod Musa i ot pare man eketho jalawobi maeno ma Jalawi ubed ire ni jalam. (Pk 18:4, 30) Mika ubino paru nia lembe m’etimo uwok ber dit, uketho eyero kumae: “Kawono ang’eyo nia Mungu bitima ber.” (Pk 17:7-13) I andha Yonathan ubino ngo ng’atu mi ot pa Harun man eng’eyo de ngo lembe moko i kum tic mi lam, eno re m’umedo kosa pa Mika ameda.—Wl 3:10.
it-2-F mba. 278 udu. 3
Mika
I ng’eye nyanok, Mika kud ungu mi ju ma co moko gilubo tok Judani. Kinde ma giwok ginwang’ugi, nyithindho pa Dan gipenjo Mika nia lembang’o? Mika udwoko igi kumae: “Wumayu mungu para m’atimo, man jalam, e wucidho, man abedo kud ang’o kendo?” E nyithindho pa Dan gicimo wang’e nia gibitime rac kan emedere asu nilubo man nikogo tokgi. Mika uneno nia nyithindho pa Dan gitie tek lee nisangu udul dhanu pare, e eloko edok i pacu. (Pk 18:22-26) I ng’eye, nyithindho pa Dan gigoyo man giwang’u Laic, e gigiero adhura pa Dan keca. Yonathan kud awiya pare ma co gidoko julam mi Judani ma “giketho ayi gin m’acwia m’ang’ika ma Mika timo ucungi, i nindo ceke ma ot pa Mungu [hema] ni i Cilo.”—Pk 18:27-31.
Wagol lonyo mi tipo
w15-F 15/12 mba. 10 udu. 6
Lok ma kwo mi Lembe pa Mungu
6 Thelembe ma ju gwoko ko nying’ Mungu i Biblia udok ungo ku ng’eye, ento emedere ameda. I Biblia Lok mi ng’om ma nyen ma juloko kendo i oro 2013 junwang’u nying’ Yehova wang’ 7216. Wel maeno ukadhu ma nwang’ere i lok mi oro 1984 kud 6. Kaka abic mange ma jumedo nying’ maeno i iye nwang’ere i buku pa 1 Samwil 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Judwoko nying’ maeno pilembe i kithabu m’adola mi Nam kadu m’ubino ku wec mi dhu Juebrania ma jubed jutiyo ko oro ma kadhu 1 000 i wang’e, nying’ maeno ubino nuti i verse maeno ceke. M’umedo maeno, kaka acel mange ma jumede i iye nwang’ere i Jupoklembe 19:18 i ng’ey sayu lembe ma ju sayu kilili i girakiewa ma con.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JUPOKLEMBE 20-21
“Mediri nisayu kony i bang’ Yehova”
w11-F 15/9 mba. 32 udu. 2
Nyo icopo bedo calu Finehas kinde m’ibenweng’iri i peko?
I ng’ey mak ma ku kero man lembe ma rac ma dhanu mi Gibeya ma tie ng’om mi suru pa Benyamin gitimo i kum dhaku pa Jalawi moko, dhanu mi suru mange gicokiri pi nicikiedo lwiny i dhu nyithindho pa Benyamin. (Pok. 20:1-11) I wang’ nicidho i lwinyne, girwo nia Yehova ukonygi, ento lwiny uwok uvoyogi wang’ ario. (Pok. 20:14-25) Nyo ukwayu giyer nia rwo migi utimo ngo tic? Nyo andha Yehova ufoyo kinde m’ebeneno nia gimito gicul wang’ racu ma jutimo i kumgi?
w05-F 15/1 mba. 27 udu. 9
Lembe ma dongo mi Buku mi Jupoklembe
20:17-48—Pirang’o Yehova uweko nyithindho pa Benyamin uloy suru mange wang’ ario, ma kenwang’u ukwayu jumi matira igi pi racu ma gitimo? Wek ma Yehova ular uweko juloy ko suru ma gigwoko bedoleng’ migi ire i lwiny, ubino pi nimulo igi ka nyo yub ma gimaku mi fudho ulag lembe ma reco kud i Israel utie yub mandha.
w11-F 15/9 mba. 32 udu. 4
Nyo icopo bedo calu Finehas kinde m’ibenweng’iri i peko?
Waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i kpawa maeni? Lembe moko romo medere asu i cokiri kadok nwang’u judong cokiri gitimo tego migi zoo man gisayu kony pa Mungu nikadhu kud i rwo pi lembene. Ka lembe ma kumeno uwok, ukwayu judong cokiri gipoy i kum wec ma Yesu uyero nia: “Wumeduru nikwayu [nirwo], man ebimiyere iwu; wumeduru niyenyo, man wubinwang’u; wumeduru nidwong’o, man jubiyabu iwu.” (Luka 11:9) Kadok nwang’u ubenen nia wang’ rwo ubegalu de, re judong cokiri gicikiri nipoy nia Yehova bidwoko wang’ rwone i saa m’eng’eyo en nia copo bedo ber.
Wagol lonyo mi tipo
w14-F 1/5 mba. 11 udu. 4-6
Nyo ing’eyo?
Jubed jutiyo nenedi ku jungbe (lacur) pi nikiedo lwiny i rundi ma con?
Jungbe kunoke lacur utie jamlwiny ma Daudi utiyo ko pi ninego Goliath ma jarukara. Copere nia Daudi uponjo nitiyo ku jamlwiny maeno i kind nindo m’ebino i iye jakway rombe.—1 Sam. 17:40-50.
I rundi ma con mi Biblia, jumisiri ku juascur gibed gikubo lacur i kum jamtic migi mi bodho. Etie jamlwiny moko m’utie ku mufuku mi del kunoke mi bongu ma jumwono i kum thol ario. Pi nicanyu kidi ku lacur, juroyo kidi ma ngulungulu i mufukune. Kidine bedo mi santimetre 5 kunoke 7.5 man pek pare ke romo tundo grama 250. Juwiro lacur i wijo man juweko dhu thondhe acel, eno ketho kidi m’i iye wok ku tego ma lee man ecidho atira kaka ma jucanye i iye.
I piny ma jugam jukeyo i ng’om mir Asie ma yo reto (Moyen-Orient) junwang’u kidi lee mandha ma jubed jucanyu ku lacur i lwiny mi rundi ma con. Jaaskari ma jabodho copo canyu kidi ringo kilometre 160 kunoke 240 pi saa acel. Jururieko moko giyiyo ngo nia lacur romo bedo calu athero. Re kadok kumeno de, m’umbe jiji lacur utie jamnek.—Pok. 20:16.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | RUTH 1-2
“Nyuth mer ma lokere ngo”
w16.02-F mba. 14 udu. 5
Lub lapor mi jurimo pa Yehova ma ceng’ini
5 Nwang’u Rutha copo paru yot yot nia jupagi nuti i Moab, niwacu min ku wedi pare mange ma gicopo konye man gicopo pong’o yeny pare. Moab ubino ng’om ma thugi mir anyoli ma dhe, eng’eyo suru, dhok, man dhanu ma kuca ma ber mandha. Naomi ubino mbe ku copo mi miyo ire piny maeno ceke i Bethlehem. Pieno, egam eyero nia Rutha udong’ i Moab, kum ebino lworo nia ecopo miyo ngo nico man bende ot ni mon wote. Rutha bitimo ang’o i saa maeno? Kenen tung’ tung’ m’utie i kindgi giku Orpa m’udok i ba “juthugi, man ba mungu pare.” (Rut. 1:9-15) Nyo Rutha umito edok i bang’ mungu m’araga mi jupagi? Ungo, etimo ngo kumeno.
w16.02-F mba. 14 udu. 6
Lub lapor mi jurimo pa Yehova ma ceng’ini
6 Copere nia Rutha uponjo ning’eyo lembe iwi Yehova nikadhu kud i bang’ won ot pare kunoke i bang’ Naomi. Yehova tie ngo ve mungu m’araga mi Moab. Rutha ung’eyo nia ecikere nimaru man niworo Yehova kende. Re ning’eyo ang’eya kende uromo ngo, ugam ukwayere nia emak yub. Nyo ebing’iyo nia Yehova re m’ubed ni Mungu pare? Eyo, Rutha utimo ng’iyong’ic ma cuu mandha. Eyero ni Naomi kumae: “Juthu gibibedo juthuwa, man Mungu peri bibedo Mungu para.” (Rut. 1:16) Rutha umaru Naomi kud adundene ceke, re lembe ma pire tek nisagu ubino mer m’emaru ko Yehova. I ng’eye, Boaz ukwayu Rutha nia esay kagonjo i the bomb Yehova. (Som Ruth 2:12.) Lembuno ubepoyo wiwa i kum kite ma nyathiwinyo sayu ko kapondo man gwok i the bomb junyodo pare. (Zab. 36:7; 91:1-4) Yehova udoko tap janyodo ma kumeno ni Rutha. Emiyo ire sukulia pi yiyoyic pare man ang’eyang’o umondo ngo nyanok de i Rutha pi yub m’emaku.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/3 mba. 27 udu. 1
Lembe ma dongo mi Buku pa Ruth
1:13, 21—Nyo andha Yehova re m’udwoko kwo tek ni Naomi man en re m’enyayu can i kume? Ungo. Naomi uyero ngo nia Mungu re m’unyayu can i kume. Ento i lembe ceke m’uwok i wiye, eparu nia Yehova ubino ngo karacelo kude. Enwang’u nia tije mbe man juwenje. I rundi maeca, jubed jukwanu nyodo ni mugisa m’uai i bang’ Mungu, ento mugumba ke jubed jukwanu ni ruvwa. Naomi ubino mbe ku nyikwaye, man awiya pare ario ma co de utho, uketho eparu dre nia ve Yehova re m’ujwige.
YENGA MI NINDO 31, DWI MI 1–NINDO 6, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | RUTH 3-4
“Keth piri ng’eyere ber”
w12-F 1/10 mba. 22 udu. 5
‘Nyaku ma pire ber’
M’umbe jiji, wec pa Boaz, molo pare, man bende dwande ma mit umiyo amora i kum Rutha. Eyero kumae: “Mugisa m’uai i ba Yehova ukwenyi, nyara: inyutho bero ma cen m’usagu ma kwong’a, kum ilubo tok awobi ngo, kadok jucan kadi julonyo.” (Rut. 3:10) “Bero ma kwong’a” ubenyutho mer ma lokere ngo ma Rutha unyutho ni Naomi ma gidwogo ko karacelo kude i Israel man m’egwoke ko. “Bero ma cen” ke ubino bero m’etimo tap i saa ma Boaz ubino weco i iye. Boaz ung’eyo nia dhaku m’aradu ma calu Rutha nwang’u copo paru pio pio ninwang’u ire nico i kind awobi ma julonyo kunoke kadok ma jucan. Ento Rutha umito etim bero ni Naomi kende ngo, re ni won ot pa Naomi bende m’eketh ko nying’ ng’atu m’utho kud urwiny kud i ng’om ma thugi. Ubenen kamaleng’ nia berocwiny pa dhaku m’aradu maeno utelo nen pa Boaz lee mandha.
w12-F 1/10 mba. 23 udu. 1
‘Nyaku ma pire ber’
Anyong’a unego Rutha lee dit kinde m’ewinjo wec ma Boaz uyero nia dhanu ceke mir adhura ging’eye nia etie ‘nyaku ma pire ber’. M’umbe jiji, amora pare m’eii ko ning’eyo Yehova man nitimo ire re m’uketho pire ng’eyere lee nisagu. Bende, enyutho berocwiny ma lee man kisa ni Naomi ku juthugi, m’ebedo ko ayika ning’iyo ku kit timo man suru ma nwang’u elar eng’iyo ko ngo i wang’e. Pi nilubo lapor mi yiyoyic pa Rutha, ukwayu wasay ninyutho woro ma thuc ni jumange, kud wacay kite ma gitimo ko lembe man suru migi. Ka wabetimo kumeno, wan bende piwa bing’eyere ber.
w12-F 1/10 mba. 24 udu. 2
‘Nyaku ma pire ber’
Boaz ugamu Rutha. I ng’eye Biblia uyero nia: “Yehova mio gamuic [ni Rutha] man enyolo nyathin ma nico.” Mon mi Bethlehem giyungo Naomi man gimiyo yung ni Rutha kum etimo lembe ma ber ni Naomi nisagu ma wot abiro copo timo. Tokcen, nyathin ma nico pa Rutha udoko kwaru Daudi m’ubimo ma dit. (Rut. 4:11-22) Daudi ke ubino kwaru pa Yesu Kristu.—Mat. 1:1.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/3 mba. 29 udu. 3
Lembe ma dongo mi Buku pa Ruth
4:6—I ayi ma kani ma jawar copo “nyotho” musolu pare gire nikadhu kud i war m’etimo? Ku kwong’a, tekene can ugoyo ng’atu moko uketho elworo ng’om ma jumiyo ire ni aba (musolu), jawar moko copo ting’o sente egonyo ko ng’ombene ma wend sentene ke jung’olo nimakere ku wend oro m’udong’ nitundo i kum rundi mir anyong’a (jubilé) ma cen. (Law. 25:25-27) Nitimo kumeno copo jwigo valer pa ng’om pare gire. M’umedo maeno, ka Rutha unyolo nyathin ma nico, nyathin ne re ma copo lagu ng’om ma juwarune ento wat moko ma ceng’ini pa jawar m’ubedo nuti i saa maeca re ngo.
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 1-2
“Yab adundeni ni Yehova nikadhu kud i rwo”
ia-F mba. 55 udu. 12
Eyabu adundene ni Mungu nikadhu kud i rwo
12 I lembe m’uneno rwo, Hana uweko lapor ma ber ni jurutic pa Mungu ceke. Yehova ubekwayu jurutic pare ceke nia gibed giwec i bang’e thwolo thwolo m’umbe nikanu wang’ lembe moko man gikor peko migi ire calu nyathin ma nyanok timo ni jurunyodo pare m’egeno. (Som Zaburi 62:8; 1 Juthesaloniki 5:17.) Ku tego pa tipo ma leng’, jakwenda Pethro ukiewo wec mae ma tielo cwinyjo iwi lembe m’uneno rwo i bang’ Yehova: “Wubol adieng’acwiny mwu ceke i kore, pilembe ebedieng’ piwu.”—1 Pet. 5:7.
w07-F 15/3 mba. 16 udu. 4
Kite ma Hana unwang’u ko kwiyocwiny
Ponji ma kani ma waromo nwang’u i kum lembe maeni ceke? Ka waberwo i bang’ Yehova pi peko mwa, kwayu wakor ire kite ma wabewinjara ko man wakwaye niai kud i adundewa. Ka wan giwa wacopo timo ngo gin moko pi nidaru lembene, ukwayu wawek lembene i cinge. Gin mange mbe ma ber nisagu maeno ma waromo timo.—Rie. 3:5, 6.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/3 mba. 21 udu. 5
Lembe ma dongo mi Buku pa 1 Samwil
2:10—Pirang’o Hana urwo nia Yehova bimiyo “tego ni ubimo pare” ma ke nwang’u ubimo ubino mbe i Israel i saa maeca? Cik pa Musa ular uyero nia nyithindho mir Israel binwang’u ubimo moko ma dhanu. (Poi. 17:14-18) Yakobo uewo lembila mae kinde m’ebino iwi kavuto pare mi tho, ewacu nia “Uludhker [lanyuth mi dito pa jabim] biai ungo ba Yuda.” (Tha. 49:10) M’umedo maeno, Yehova ulund uyero wec mae pi Sara ma tie wang’u mir Israel: “Ju mubimo mi kodhidhanu biai i bang’e.” (Tha. 17:16) Pieno, ubenen nia Hana ubino rwo pir ubimo mi nindo m’ubino.
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 3-5
“Yehova dieng’ pi pidoic mi jumange”
Yehova en e Jategokpo, re edieng’ pi pidoic mi jumange
3 Samuel ucaku timo i hekalu kinde ma fodi e nyanok. (1 Sam. 3:1) I diewor moko kinde m’enindo, kit lembe ma naka fod’utimere ngo zoo de ugam utimere. (Som 1 Samwil 3:2-10.) Ewinjo dwal moko ubelwong’e, e eparu nia nyo tie jadwong’ Eli ma Jalam ma dit. Pieno eai, ecidho i bang’ Eli ku woro man eyero ire kumae: “Anuti; kum ilwong’a.” Ento Eli dwoko ire kumae: ‘Alwong’i ngo.’ I ng’eye, dwal ma rom ulwong’e kendo wang’ ario, e Eli nyang’ nia Mungu re m’ubelwong’o Samuel. Pieno enyutho lembe ma Samuel uyer ka dwalne ulwong’e kendo, e Samuel utimo kumeca. Pirang’o Yehova uyero ngo wang’ acel ni Samuel nia en re m’ebelwong’e? Biblia unyutho ngo thelembene. Re ecicopere nia Yehova utimo kumeno pilembe ebino dieng’ i kum pidoic pa Samuel.
Yehova en e Jategokpo, re edieng’ pi pidoic mi jumange
4 Som 1 Samwil 3:11-18. Cik pa Yehova ugam ung’olo nia awiya giwor judongo, asagane ke ju ma gitie ku dito. (Ai 22:28; Law. 19:32) Pieno, calu ma Samuel ubino nyathin ma nyanok, ebino lembe ma yot ungo nia eai kugweno man ecidh eyer rwonglembe mi pokolembe ku tegocwinye ni Eli. Biblia uyero nia, “lworo nego Samuel ninyutho ginmawokiwang’ ni Eli.” Ento Yehova uketho Eli unyang’ nia en re m’ebelwong’o Samuel. Pieno, Eli ukwayu nia Samuel kud umwony iwi lembe moko ci ma Mungu uyero. E Samuel utito ire lembe “ceke kot.”
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/3 mba. 21 udu. 6
Lembe ma dongo mi Buku pa 1 Samwil
3:3—Nyo andha Samwel unindo i kamaleng’ m’usagu? Ungo. Samwel ubino Jalawi ma Jakohathi, re mi ot mi julam ungo. (1 Kei. 6:33-38) Pieno, ugam uyiyere ngo ire nia emond “nineno kamaleng’ kadok [nyanok] de.” (Wel 4:17-20) Kabedo acel mi hema ma Samwel ubino ku copo mi mondo i iye ubino ndhu lela mi hema kende. Copere nia enindo de keca. Ubenen nia Eli de unindo kaka moko i die lela keca. Wec ma nia “ka ma sanduk pa Mungu ni i ie” ubenyutho kabedo ma hemane nwang’ere i iye.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 6-8
“Ubimo peri tie ng’a?”
it-2-F mba. 827 udu. 1
Ker pa Mungu
Dhanu ukwayu igi Ubimo. Oro ma romo ceng’ini 400 niai ma nyithindho mir Israel giwok kud i misiri, man oro ma kadhu 800 niai i kum lembariba ma Mungu utimo kud Abraham, nyithindho mir Israel gikwayu nia jumii igi ubimo ma dhanu re m’utel wigi, tap calu ma thek mange de ubino ku jubim ma dhanu. Kwac migine unyutho nia gikwero dito ma Yehova utie ko en gire Jabim migi. (1Sm 8:4-8) I andha calu ma walar waneno, nyithindho mir Israel ging’eyo nia Mungu biketho ker moko nimakere ku lembe m’elar eng’olo ni Abraham man ni Yakobo. Ukungu mi lembene zoo ujengere iwi lembila ma Yakobo uewo pi Yuda kinde m’ebino iwi kavuto mi tho (Th 49:8-10), ejengere bende iwi wec ma Yehova uyero ni nyithindho mir Israel i ng’ey wok migi kud i Misiri (Ai 19:3-6), bende iwi wec ma nwang’ere i lembariba mi Cik (Pc 17:14, 15), man i theng wec moko ma Mungu uketho jabila Balaam uyero (Wl 24:2-7, 17). Hana ma won bedopwe ma min Samwel de ugam uweco pi genogen maeno i rwo pare. (1Sm 2:7-10) Re Yehova unyutho ngo “lembamung’a ma leng’” pare pi kerne, man enyutho ngo bende saa pare ma tap m’ebiketho iye kerne, kite m’ebibedo ko man jukani ma bibimo wi kerne, niwacu enyutho ngo nia kerne bibedo iwi ng’om kunoke i polo. Nyithindho mir Israel gitimo rikini ma lee dit nikwayu nia jumii igi ubimo ma dhanu.
w11-F 1/1 mba. 27 udu. 1
Eciro kadok kud i kind jai
Kinde ma Samwel ukoro pi peko maeno ni Yehova i rwo, Yehova udwoko ire kumae: “Winj dwand dhanu i gin ceke ma giwacu iri; kum gikweri ngo, ento gikwera, kara kud abed ni ubimo i wigi.” Wecne utielo cwiny Samwel lee mandha. Ento udul dhanu maeno gikwero man ginywaru Mungu ma Jategokpo. Yehova uyero ni jabila pare unyuth ni nyithindho mir Israel pi peko ma gibinwang’iri ko kan ubimo ma dhanu re m’ubebimo wigi. Kinde ma Samwel unyutho igi lembuno, girido lembe giwacu kumae: “Ungo; ento wabibedo kud ubimo i wiwa.” Samwel uworo dwand Mungu pare, e ecidho man ewiro ubimo ma Yehova ung’iyo.—1 Sam. 8:7-19.
w10-F 15/1 mba. 30 udu. 9
Kite ma Yehova bimo ko utie atira!
9 Kpawa udog unyutho nia poyowic pa Yehova utie lemandha. Nyithindho mir Israel ginwang’iri ku peko lee mandha kinde ma giketho dhanu re m’ubim wigi, asagane saa m’ubimone ucaku woro ngo cik pa Yehova. Ma watie ku lembe maeno mi Juisrael i wiwa, etie ngo lembe ma romo wang’uijo nineno nia pi oro dupa kelo adwogi ma cuu udaru voyo gavmenti ma dhanu m’ung’eyo ngo Yehova ubetelo wiye en. Andha jubim moko gibed gikwayu nia Mungu umii mugisa iwi tego ma gibetimo pi nikelo kwiocwiny man bedomoth, re Mungu romo miyo mugisa nenedi ni dhanu ma gibediko ngo cinggi i kum kite pare mi bimobim?—Zab. 2:10-12.
Wagol lonyo mi tipo
w02-F 1/4 mba. 12 udu. 13
Pirang’o ukwayu nilimo Batizo?
13 Lokocwiny utie gin ma pire tek i wang’ nilimo batizo pi nidoko jamulembe pa Yehova. Etie gin ma ng’atu m’umaku yub kud adundene zoo pi nilubo Yesu Kristu ucikere nitimo en gire m’umbe adici. Ng’atu maeno ucikere niweko kit timo pare ma reco ma con, man ekec nitimo gin ma ber i wang’ Mungu. I Biblia, wec mi dhu Juebrania man mi dhu Jugiriki ma juloko nia lokocwiny, thelembene tie nijik, nidok ku ng’eyjo. Eno ubenyutho niweko timo ma reco man nidwogo i bang’ Mungu. (1 Ub. 8:33, 34) Ubekwayu ju m’ulokocwinygi gitim “tic m’ubenyutho nia giloko cwinygi” andha. (Tic. 26:20) Ebekwayu bende nia wawek nirwo ni mungu m’araga, wawor cik pa Mungu, man walokara kud adundewa ceke i bang’ Yehova. (Poi. 30:2, 8-10; 1 Sam. 7:3) Gin ma nyutho nia andha waloko cwinywa utie nang’u watimo alokaloka i kite ma waparu ko lembe, i lembakeca mwa man nang’u watie ayika nitimo gin m’ubekwayere i bang’wa. (Eze. 18:31) ‘Walokara’ nwang’u wawilo timo m’ayi Mungu mbe i kume man waronyo ng’atu ma nyen.—Tic. 3:19; Efe. 4:20-24; Kol. 3:5-14.
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 2–NINDO 6, DWIR MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 9-11
“Ku kwong’a Saul ubino ng’atu ma mol man ebed ejwigere”
Woth ku Mungu peri ku jwigiri man ng’ei mupaka peri
11 Kepar pi lembe m’unwang’u ubimo Saul. Kinde ma fodi etie aradu, ebino jalawobi ma mol. Egam eng’eyo mupaka mi gin m’ecopo timo, uketho nindo moko elworo nia mito ngo ebed ku dito dupa. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Re yok’ung’eye, edoko jakuhaya. Enyutho kuhayane nyanok i ng’eye kinde m’edoko ubimo. Nindo moko enyutho ngo cirocir kinde m’ebino kuro jabila Samuel. Kakare nibedo ku genogen nia Yehova re ma bikonyo dhanu pare, Saul uthiero lam m’awang’a m’ebino mbe ku twerone. Lembuno uketho ebayu winjiri pare m’ebino ko ku Yehova, man Yehova umayu bende ker cen kud i cinge. (1 Sam. 13:8-14) Wabibedo dhanu ma riek tek lapor maeno mi cimowang’ ukonyowa nikoc i kum kuhaya.
w14-F 15/3 mba. 9 udu. 8
Kite ma wacopo nyutho ko pidoic mi miiri gijo
8 Lapor pa Saul m’ubimo mir Israel ubemiyo iwa cimowang’ i kum kite ma kuhaya copo nyotho ko pidoic mwa ma ber mi miiri gijo. Ku kwong’a ma fodi Saul ucaku bim acaka, ebed eworo mupaka pare man ebino ku nen ma ber i wiye gire. (1 Sam. 9:21) Egam emiyo ngo matira ni nyithindho mir Israel moko ma giweco rac i kum bimobim pare, ma ke nwang’u etie ku twero mi cero ba dito pare ma Mungu re m’umiyo ire. (1 Sam. 10:27) Ubimo Saul uworo telowic ma tipo ma leng’ pa Mungu umiyo ire iwi kite m’eromo telo ko wi Juisrael pi nicikiedo lwiny i dhu Juamoni. I ng’eye, emiyo yung ni Yehova pir aloci ma giwok ginwang’u i lwinyne.—1 Sam. 11:6, 11-13.
w95-F 15/12 mba. 10 udu. 1
Juamoni: Thek m’udwoko wang’ bero ku racu
Juamoni gidwoko wang’ bero pa Yehova kendo ku racu. Wi Yehova uwil ungo i kum lembe ma rac maeno ma gitimo. Uketho “tipo pa Mungu bino wi Saul ku tego kan ewinjo lembe maeni [pa Nahac], man ng’ecwiny pare opo dit.” I the telowic mi tipo ma leng’ pa Mungu, Saul utelo wi juaskari 330 000 man gilalu i Juamoni ceke uketho “kindgi moko mbe m’ubedo ario karacelo.”—1 Sam. 11:6, 11.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/3 mba. 22 udu. 8
Lembe ma dongo mi Buku pa 1 Samwil
9:9—Pirang’o pire tie tek nia wang’ey thelembe mi wec mae: “ng’atu ma julwong’e Jabila kawono, naka julwong’e Jaeulembe”? Wec maeno ubeyenyo nyutho nia kinde ma pi jubila udoko tek lee i Israel i rundi pa Samwel man i rundi mi jubim, nying’ ma “Jaeulembe” ugam uwilere udoko ni “jabila.” Jukwanu Samwel ni ng’atu ma kwong’a i kind jubila.—Tic. 3:24.