Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 27-29
“Daudi ukiedo lwiny ku riekowang’”
it-1-F mba. 71 udu 1
Akic
Kinde ma Daudi ubino ringo Saul, ewok epondo wang’ ario i theng’ ng’om p’ubimo Akic. Wang’ ma kwong’a, kinde ma jucaku neno Daudi calu jakwor, etimere ve etie abelu uketho Akic uweke ecidho nia etie ng’atu ma wiye nyothere. (1Sm 21:10-15; Zb 34, NWT: wec m’i wiye; 56, NWT: wec m’i wiye) Wang’ mir arionde, Daudi uwotho karacelo ku juaskari 600 ku juruot migi, man Akic uwok umiyo igi kabedo ma gicopo kwo iye i Ziklag. Pi oro acel ku dwi ang’wen zoo ma gitimo kakeca, Akic ugeno nia udul mony pa Daudi gibekiedo lwiny i dhug adhura mi Yuda, ma ke i andha Daudi gibino yaku piny mi Jugecuri, mi Jugirzi, man mi Juamaleki. (1Sm 27:1-12) Pieno, ayi ma Daudi ku jumaco pare gipanu ko wang’ lembe urombo, uketho kinde ma Jufilisti gibino yikiri pi nicikiedo lwiny i dhu Ubimo Saul, Akic uketho Daudi ubed ni jakur kume. Ento tap i saa ma tokcen ma dong’ gidhingo cidho ka “rwodhi” mange mi “Jufilisti” girido lembe uketho juloko Daudi karacelo ku jumaco pare gidok i Ziklag. (1Sm 28:2; 29:1-11) Kinde ma Daudi udoko ubimo man ecidh ekiedo lwiny i dhug adhura mi Gath, copere nia lwinyne uwok unego ngo Akic; pilembe saa ma Suleman udoko ubimo de nwang’u fodi etie kwo asu.—1Ub 2:39-41; nen GATH.
Aradu, wucopo timo ang’o kara jugenwu?
8 Wakewec iwi peko mange ma Daudi unwang’ere ko. Kinde ma juwire nia ebed ubimo, ekuro pi oro ma dupa i wang’ nidoko ubimo mi Yuda. (1 Sam. 16:13; 2 Sam. 2:3, 4) I kind nindo m’ebino kuro i iene, ang’o m’ukonye nibedo ku cirocir? Kakare niweko cwinye utur, Daudi uketho wie zoo i kum gin m’ecopo timo. Kinde m’eringo i ng’om mi Jufilisti, etio ku kaka maeno pi nikiedo i dhu judegi mi nyithindho mir Israel. Lembe m’etimone ugwoko wang’ mupaka mi ng’om mi Yuda.—1 Sam. 27:1-12.
it-2-F mba. 255 udu. 6
Vupo
Ka Biblia ukwero magwei vupo ma rac, eno nyutho ngo nia dong’ ng’atini ucikere nituco wi lembe moko ci mandha ni dhanu ma gimbe ku twero mi ng’eyo lembene. Yesu Kristu umiyo juk mae: “Kud wumii gin ma leng’ ni gwogi man kud wubol tigo mwu ma pigi tek i wang’ kul, kara kud ginyon gi i the tiendgi man gilokiri giyec iwu.” (Mt 7:6) Eno re m’uketho saa moko Yesu ugam ucerere nikoro lembe her her kunoke nimiyo dwoko wang’ lembe ma tap i penji moko, kinde m’eneno nia nitimo kumeno copo kelo peko moko. (Mt 15:1-6; 21:23-27; Yh 7:3-10) Pieno, wan bende wacikara nibedo ku nen ma rom ku p’Abraham, Isak, Rahab, man p’Elica ma gimung’o lembe ni dhanu ma woro ngo Yehova man gikoro igi ngo lembe ngbeng’ ngbeng’.—Th 12:10-19; Thek 20; 26:1-10; Yc 2:1-6; Yk 2:25; 2Ub 6:11-23.
Wagol lonyo mi tipo
w10-F 1/1 mba. 20 udu. 5-6
Nyo ju m’utho copo konyo ju ma kwo?
Kepar lembe mae. Biblia uyero nia ka ng’atini utho “edok ba ng’om pare” man “pidoic pare rwinyo.” (Zaburi 146:4) Saul giku Samwel zoo ging’eyo cuu nia Yehova udagu lembajoga. Eno re m’uketho kugwong’a Saul re m’ubino ng’atu m’utelo wi tic mi kabu timo mir ajoga ceke cen kud i ng’ombuca.—Lembe miJulawi 19:31.
Wakenyemu i lembe mae. Ka nwang’u Samwel ma won bedopwe ubemedere asu nikwo i tipo; nyo nwang’u ecopo turo Cik pa Mungu m’edik ko cinge ku timo mi pajogi pi nirombo ku Saul? Yehova udaru weko niweco ku Saul. Dong’ nyo ajoga romo bedo ku copo mi diyo Mungu ma Jatego kpo nia ewec ku Saul nikadhu kud i bang’ Samwel m’udaru tho? Ungo. I andha, “Samwel” maeni ubino ngo Samwel ma jabila ma won bedopwe pa Mungu. Eno ubino tipo, niwacu malaika moko acel ma rac re m’ubino ragere nia etie Samwel m’udaru tho.
YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 SAMWIL 30-31
“Dok tek nikum Yehova Mungu peri”
w06-F 1/8 mba. 28 udu. 12
Lwor Yehova kara ibed kud anyong’a
12 Lworo ma Daudi ubed ulworo ko Yehova uketho ecerere ngo kende kende nitimo lembe ma reco, ento bende umiyo ire tego mi timo lembe ku tegocwinye man ku rieko wang’e kinde m’e ni wang’ lembe ma tek. Pi oro acel ku dwi ang’wen, Daudi ku jumaco pare giringo Saul man gicidh gipondo i Ziklag ma tie theng’ ng’om mi Jufilisti. (1 Samwil 27:5-7) Nindo moko kinde ma Daudi ku juaskari pare gibino mbe, Juamaleki ma giweg ayeki gibin giwang’u adhura man gicoko mon kud awiya man udul rombe migi ceke. Kinde ma Daudi ku ju pare gidwogo man giwok gineno lembe m’udong’ utimere, gin ceke gimor ku wak. I ng’eye pio pio, can m’umondo i co pa Daudi udong’ udoko ni ng’eicwiny, uketho gimito gicany Daudi ku kidi. Kadok lembuno unyayu can i Daudi de, re ebayu ngo genogen pare. (Lembrieko 24:10) Lworo pa Mungu ma n’i i Daudi ucwale nijengere iwi Yehova man ‘edwokre gire tek ni kum Yehova.’ Ku kony pa Mungu, Daudi ku jumaco pare givoyo Juamaleki man gimayu piny ceke.—1 Samwil 30:1-20.
w12-F 15/4 mba. 30 udu. 14
Yehova gwokowa pi both mwa
14 I kwo pa Daudi, ebed enwang’ere ku lembe dupa ma nyayu can. (1 Sam. 30:3-6) Wec pare ma Mungu uyuyo i wiye unyutho nia Yehova ung’eyo kite m’ebewinjere ko. (Som Zaburi 34:18; 56:8.) Wan bende Mungu ung’eyo kite ma wabewinjara ko. Kinde ma kan ‘adundewa tur’ kunoke ‘cwinywa dieng’,’ ecoro ceng’ini kudwa. Paru maeno kende ci, romo tielo cwinywa lee mandha calu m’egam etielo ko cwiny Daudi uketho ewer kumae: “Anyong’a ku mutoro binega ku mer mi bero peri; Kum ineno masendi para; Ing’eyo ng’eyong’ec para i ruvwa.” (Zab. 31:7) Re Yehova neno kende kende ngo masendi mwa, ento ejuko cwinywa, emiyo amora i kumwa man eketho wacungo ma tek. Yore acel m’etimo ko kumeno utie nikadhu kud i coko mwa ma tung’ tung’ mi Jukristu.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/3 mba. 24 udu. 8
Lembe ma dongo mi Buku pa 1 Samwil
30:23, 24. Yub maeni m’ujengere iwi buku mi Wel 31:27, ubenyutho nia dhanu ceke ma gibetimo tic ma tung’ tung’ pi nitielo cokiri, pigi tie tek i i Yehova. Pieno, gin moko ci ma wabetimo, dong’ ‘watime kud adundewa ceke calu ni Yehova, ento ungo ni dhanu.’—Jukolosai 3:23.
YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 1-3
“Ponji ma kani ma wanwang’u i kum ‘Atum’?”
w00-F 15/6 mba. 13 udu. 9
Bed wor ni ju ma gitie ku dito
9 Nyo lembe uton i Daudi kinde ma jubetime rac? Daudi uwak i ba Yehova kumae: “Kum . . . dhanu ma jurop giyenyo ng’eyong’ec para.” (Zaburi 54:3) Eyabu adundene ni Yehova m’ewacu ko kumae: “Bodha ni judegina, E Munguna . . . Jumatek gicokri gigi karacelo i kuma: Kum kier para ngo, kadi kum dubo para de ngo, E Yehova. Giringo man giyikri gigi ma lembe mbe i wia: Ceu kara ikonya, man inen.” (Zaburi 59:1-4) Nyo in de saa moko idaru winjiri kumeno? Itimo de ngo lembe moko ma rac ni ng’atu m’utiye ku dito re ecaku timi rac. Daudi ujigo ngo nimiyo woro ni Saul. Kakare ma nia anyong’a uneg Daudi i kum tho pa Saul, elund ethungo werwak, ewak kumae: “Saul ku Yonathan gi weg mer, man gi ber i bedo migi . . . Kumgi yot mi ringo ma sagu acur, Gi tek ma sagu umvor. Wu nyig Israel, wuywag Saul.” (2 Samwil 1:23, 24) Kadok nwang’u Saul ubino timo Daudi rac de, re Daudi umedere ninyutho woro ni ng’atu ma Yehova uwiro. Eno tie lapor ma ber mandha!
w12-F 15/4 mba. 10 udu. 8
Nicibo ng’atini ubino timo ma rac dit i rundi ma con.
8 Biblia ukoro bende pi dhanu dupa ma ginyutho mer mandha. Wakewec iwi ju ario m’i kindgi man wanen ponji ma wacopo nwang’u niai kud i lapor migi. Wacak ku ng’atu m’unyutho mer pare mandha ni Daudi. Ka nwang’u bedo pi lembe moko acel ungo, nwang’u Yonathan ma wod ubimo Saul ma kayu re m’ucikere nilagu kom ker mir Israel. Yehova ung’iyo Daudi re m’ubed ubimo mi nindo m’ubino mir Israel. Yonathan uworo yub pa Mungu uketho kumira unege ngo i kum Daudi m’ecak nene ko calu jadhoge. Ento, “ng’eyong’ec pa Yonathan uribre ku ng’eyong’ec pa Daudi” m’enyutho ko ire mer pare mandha. Emiyo kadok kendi pare, palamularu pare, atum man thond piere ni Daudi, etimo kumeno pi nimiyo ire yung m’ubimo romo ko. (1 Sam. 18:1-4) Yonathan utimo ceke m’ecopo pi ‘nidwoko cing’ Daudi tek,’ eketho kadok kwo pare gire i ariti m’ecero ko ba Daudi i wang’ Saul. Yonathan uyero ku cwinye acel ni Daudi kumae: “Ibibedo ubimo wi Israel, e abilubi.” (1 Sam. 20:30-34; 23:16, 17) Etie ngo lembe mi zungo ka nia i ng’ey tho pa Yonathan, Daudi uthungo wer ywak pi ninyutho can m’i cwinye man pi ninyutho mer m’emare ko.—2 Sam. 1:17, 26.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 928 udu. 4
Umego
Jutiyo bende ku wec ma nia “umego” pi niweco iwi dhanu ma gidikiri i acel man ma gitie ku lembakeca ma rom. Ku lapor, Hiram m’ubimo mi Turo ulwong’o ubimo Suleman nia umin, tie ngo ndhu pilembe nia gibino ku dito ma rom; ento copere bende nia ubino pi cing’gi ma gidiko karacelo ku mer pi niwodho yen man jamtic mange pi giedo mir hekalu. (1Ub 9:13; 5:1-12) Daudi ukiewo kumae: “Nen, maram e ber e mit de Ni umego ya gibed karacelo i ribri!” Wec maeno ma Daudi ukiewo ubenyutho nia utie ngo kende kende nibedo umego mi ic acel re ma ketho jubedo ku kwiyocwiny i kindjo man bedo i acel. (Zb 133:1) I andha, mer man dieng’ ma ng’atuman ubed udieng’ ko pi wadi re m’uketho Yonathan ulwong’o Daudi nia umin ento tie ngo pilembe nia giai i ic acel. (2Sm 1:26) Jurimo ma gitie ku lembakeca man yub m’urombo kadok nwang’u etie yub ma cuu ngo de, etie rac ungo nia julwong’gi umego.—Rie 18:9.
YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 4-6
“Lwor ninyayu can i Yehova, re ebed lworo ma cuu”
w05-F 15/5 mba. 17 udu. 8
Lembe ma dongo mi buku pa 2 Samwil
6:1-7. Kadok nwang’u Daudi ubino ku nen ma cuu de, re lembe m’etimo m’eketho juyeyo ko Sanduku mi lembariba iwi Magali uturo cik ma Mungu ung’olo man lembene ukelo matoke ma rac. (Ai 25:13, 14; Wel 4:15, 19; 7:7-9) Lembe ma Uza utimo m’emaku ko Sanduku mi lembariba de unyutho kamaleng’ nia nibedo ku nen ma ber loko ngo gin ma Mungu ubemito.
w05-F 1/2 mba. 27 udu. 20
Yehova timo kwa gin ma ber
20 Poy nia Uza ucikere ning’eyo lembuno cuu mandha. Sanduku mi lembariba ubed unyutho bedonuti pa Yehova. Cik ugam uyero kamaleng’ nia ng’atu m’umbe ku twero ucikere ngo nimulo kume man ng’atu ma kan uturo Cik maeno ucikere ninwang’u matira mi tho. (Wel 4:18-20; 7:89) Pieno, niyeyo jamtic ma leng’ maeno ubino ngo tic m’ukwayu junen ku tuko. Andha Uza ubino Jalawi (re ebino jalam ungo), pieno ecikere ning’eyo Cik cuu mandha. Bende, pi oro ma dupa i wang’e jugam jugwoko Sanduku mi lembariba i ot pa won. (1 Samwil 6:20–7:1) Sandukune bedo kuca pi oro ma romo 70, cil ma Daudi unwang’u ko nia ukwayu jucidh jugame. Ubenen nia Uza ung’eyo Cik m’uweco pi Sanduku mi lembariba niai ma fodi e nyathin.
w05-F 1/2 mba. 27 udu. 21
Yehova timo kwa gin ma ber
21 Calu ma walar waneno i wang’e, Yehova copo somo lembe mir adunde. Lembe pare ulwong’o gin ma Uza utimo nia “kier,” copere nia Yehova uneno timo moko ma cuu ngo ma re jukoro ngo pire ka ma leng’. Nyo Uza ubino jakuhaya uketho ekadhu mupaka mi gin m’ecopo timo? (Lembrieko 11:2) Calu jugwoko Sanduku mi lembariba i ot pagi, nyo nitelo wiye ngbeng’ i wang’ dhanu zoo re m’uketho ecaku nwang’u nia ve pire tie tek diti? (Lembrieko 8:13) Nyo yiyoyic pa Uza ubino nok anoka m’eparu ko nia cing’ Yehova tie adundo akeca m’ecopo tielo ko jamtic ma leng’ m’ubenyutho bedonuti pare? Kadok ebed kumeno kunoke ngo de, wacopo bedo ku genogen nia Yehova utimo lembe m’ubino atira. Copere nia eneno lembe moko i adunde Uza uketho ekelo pokolembe ma pio pio i wiye.—Lembrieko 21:2.
Wagol lonyo mi tipo
w96-F 1/4 mba. 29 udu. 1
Redh ter peri saa ceke iwi Yehova
Calu Daudi utie ubimo, racu mi lembe maeni moko copo bedo i wiye de. Kite m’etimere ko unyutho nia kadok dhanu ma gitiye ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova de saa moko gicopo timo lembe ma cuu ngo ka gibenwang’iri i wang’ lembe ma tek. Ku kwong’a ng’eicwiny ular umondo i Daudi, kan i ng’eye lworo udong’ umake. (2 Samwil 6:8, 9) Genogen m’ebino ko iwi winjiri pare ku Yehova unwang’ere i amulaic ma lee dit. Eno ubino kaka acel ma copere nia Daudi uredho ngo i iye ter pare iwi Yehova kinde m’eturo cik pare. Nyo lembe ma kumeno udaru timowa ngo saa moko? Nyo ka peko moko unwang’uwa pilembe walubo ngo telowic pa Yehova, kwayu walok nia en re m’enyayu pekone i kumwa?—Lembrieko 19:3.
YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 5–NINDO 5, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 7-8
“Yehova utimo lembariba ku Daudi”
w10-F 1/4 mba. 20 udu. 3
“Ker peri jubidwoke tek mi nja”
Ava ma Daudi unyutho umulo adunde Yehova. Pi nidwoko wang’ timo mi bedopwe pa Daudi man nimakere ku leni mi lembila, Mungu utimo lembariba ku Daudi nia ebiting’o ng’atu moko kud i the bimobim pa Daudi man ebibimo pi nja. Nathan utero rwong’ lembang’ola pa Mungu ni Daudi, eyero kumae: “Ot peri ku ker peri jubidwoke tek mi nja i weng’i: komker peri jubiketho cungo mi nja.” (Verse mir 16) Ng’a ma juweco pire i lembariba maeni ma bilagu ker mi magwei man ebibimo i wiye mi nja?—Zaburi 89:20, 29, 34-36.
w10-F 1/4 mba. 20 udu. 4
“Ker peri jubidwoke tek mi nja”
Yesu ma ja Nazarethi ubino nyakwar David. Kinde ma malaika moko ucidho nyutho pi nyol pa Yesu, ewok eyero kumae: “Yehova Mungu bimiyo ire komker pa Daudi ma won; ebibimo iwi ot pa Yakobo pi nja man ajiki mi bimobim pare bibedo mbe.” (Luka 1:32, 33) Pieno, lembariba ma Mungu utimo ku Daudi upong’o tap iwi Yesu. Tin dong’ ebebimo, re nimakere ku ng’iyong’ic pa dhanu ngo, ento nimakere ku lembang’ola ma Mungu utimo m’emiyo ko ire twero mi bimo pi nja. Wang’ey nia lembang’ola pa Mungu pong’o kwa kakare kakare.—Isaya 55:10, 11.
w14-F 15/10 mba. 10 udu. 14
Bed ku yiyoyic ma nging’ nging’ i Ker
14 Wakenenu gin ma Yehova ung’olo ni Daudi m’ubino ubimo mir Israel ma con. Eng’olo lembene nikadhu kud i lembang’ola ma julwong’o lembang’ola pa Daudi. (Som 2 Samwil 7:12, 16.) Yehova utimo lembariba maeno ku Daudi tap kinde ma Daudi ubino ubimo i Yeruzalem, m’eng’olo ko ire nia Masiya bibedo nyakware. (Luka 1:30-33) Pieno, Yehova uriedo leni m’utundo i bang’ kodhi man eketho nia nyakwar Daudi moko ubed ku “ng’ol” mi bedo iwi komker mi Ker pa Masiya. (Eze. 21:25-27) Nikadhu kud i bang’ Yesu, bimobim pa Daudi “bicungo mi nja.” M’umbe jiji, kodhi pa Daudi “bibedo mi nja; komker pare [bibedo] calu ceng’.” (Zab. 89:34-37) Eyo, bimobimo pa Masiya binyothere ngo nyanok de man bero m’ebikelo bibedo mi nja.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 623 udu. 2
Kajik ceng’
Lembila pa Balam. Ubino tap i wang’ mondo mi Juisrael i Ng’om mi lembang’ola ka jabila Balam uyero wec ma e ni Balak m’ubimo mi Moab: “Koibin, man abiewo iri gin ma dhanu maeni [Juisrael] bitimo kum dhanu peri i ceng’ ma cen. . . . Cero biai kud i Yakobo, Man uluthbim biai i kind Israel, Man ebigoyo i gul mi Moab, Man ebituro yakni ceke piny.” (Wl 24:14-17) I pong’o ma kwong’a mi lembila maeni, unwang’ere nia “cero” utie ubimo Daudi. Eketho Jumoabi udoko wor ire. (2Sm 8:2) Pong’o mi lembila ma segi maeni unyutho nia, “ceng’ ma cen” ucaku tap kinde ma Daudi udoko ubimo. Calu Daudi ubino nyutho Yesu ma tie ubimo mi Ker pa Masiya, lembila maeno bipong’o bende iwi Yesu kinde m’ebiketho judegi pare ceke bidoko wor ire.—Is 9:7; Zb 2:8, 9.
YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 9-10
“Daudi unyutho mer ma lokere ngo”
w06-F 15/6 mba. 14 udu. 6
Eyo, iromo nwang’u anyong’a
Daudi ukiewo kumae: “Mugisa ni ng’atu m’upido pi jacan.” Emedo nia: “Yehova bikure, man ebigwoke ma kwo, Man mugisa bikwanye.” (Zaburi 41:1, 2) Daudi udieng’ ku mer pi Mefiboceth ma goru ma tie wod Yonathan ma jarimbe. Eno utie acel m’i kind lapor mi timo ma ber ma judieng’ ko pi jacan.—2 Samwil 9:1-13.
w05-F 15/5 mba. 17 udu. 11
Lembe ma dongo mi buku pa 2 Samwil
9:1, 6, 7. Daudi upong’o lembe m’eng’olo. Wan bende ka wang’olo lembe moko, wacikara ni ii nipong’o lembene.
w02-F 15/2 mba. 14 udu. 10
Ginyego kud ukudho i ring’ kumgi
10 Mer ma thuth m’ubino i kind ubimo Daudi giku Yonathan uketho oro moko i ng’eye Daudi udong’ unyutho berocwiny ni Mefiboceth. Daudi udwoko ng’om pa Saul ceke i bang’ Mefiboceth man eketho Ziba ma jatic pa Saul re m’ubed janen wi ng’ombe. Daudi uwacu bende ni Mefiboceth kumae: ‘ibicamu kwen dhu mesa para thiri thiri.’ (2 Samwil 9:6-10) M’umbe jiji, berocwiny ma Daudi unyutho utielo cwiny Mefiboceth lee mandha man ukonye niciro litho mi goru pare. Eno tie lapor ma ber mi tuko ngo! Wan bende ukwayu wabed wanyuth berocwiny ni dhanu ceke ma gibenyego kud ukudho i ring’ kumgi.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 270 udu. 3
Yirtikjo
Dhanu ma pol mi rundi ma con ma gibed gikwo i theng’ ng’om ma yo nyangu gigam gimaru dit niweko yirtikgi uketh’i iye bende Juisrael. Gibed gineno yirtik ni gin ma nyutho andha nia ng’atini utie jal ma nico. Cik ma Mungu umiyo ni Juisrael ukwero nia kud giliel “semba yukwigi,” niwacu yukwic ma nwang’ere i kind ithjo ku wang’jo man kud ginyoth theng tikgi. (La 19:27; 21:5) Cik maeno ubino gin ma jucopo nyayu ngo piem i kume, pilembe lielo semba yukwic man nyotho theng tikjo ubino timo mi dini mi jukafiri moko.
YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 11-12
“Kud iwek awanya ma rac ubim wii”
Icopo both kud i uwic pa Sitani!
10 Kethocwiny hai i kum piny uketho ubimo Daudi uwil i kum gin ma Yehova umiyo ire: Lonyo, dito, man aloci dupa iwi judegine. Daudi ung’eyo nia giramiya m’uai i bang’ Mungu “gisagu ma jucopo kwanu!” (Zab. 40:5) Re pi nindo moko, wi Daudi uwil i kum gin ma Yehova umiyo ire. Ecaku ketho cwinye hai i kum piny. Kadok nwang’u ebino ku mon dupa de, re eweko awanya ma rac umondo i iye i kum Bath-ceba ma dhaku pa ng’atu mange. Cware ubino Uria ma Jahiti. Daudi uvuto kude, e iye dong’. Daudi utimo lembe ma rac m’evuto ko ku Bath-ceba, re edok emaku yub m’enego ko Uria de cen! (2 Sam. 11:2-15) Daudi ubino ku paru ma kani? Nyo ebino paru nia Yehova ubenene ngo? Kadok Daudi utimo ni Yehova pi oro dupa de, re pidoic mi kethocwiny hai i kum piny umondo i iye man lembene umiyo ire can dupa. Lembe ma ber utie nia Daudi udok ung’eyo nia etimo rac, e eyewo dubo pare. Ebedo ku foyofoc lee pilembe Yehova utimo ire kisa!—2 Sam. 12:7-13.
Wabed ayika niworo Yehova
15 Daudi ubino ku dito iwi juruot pare, ento Yehova ung’ie bende kara ebim wi thek ceke mir Israel. Calu Daudi ubino ubimo, ebino ku dito ma lee. Re saa moko etio rac ku dito parene, e egam etimo kosa ma lee mandha. (2 Sam. 11:14, 15) Ento edok enyutho woro ni Yehova. Nenedi? Ejolo twiny ma Yehova umio ire. Bende, ekonjo adundene i wang’ Yehova i rwo. (Zab. 51:1-4) M’umedo maeno, ebino ku jwigiri, uketho ewinjo juk ma beco mi jumaco kende ngo ento m’uai i bang’ jumamon bende. (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33) Daudi unwang’u ponji i kum kosa pare, man edok emiyere zoo nitimo ni Yehova.
Wek cik man cik mir ukungu pa Mungu uponj pidocwiny peri
7 Kara wang’ei gin ma ber ku ma rac, wacikara ngo niketuro cik pa Mungu man ninwang’u masendi mi turocikne. Wacopo nwang’u ponji niai kud i kum kosa ma dhanu ma con gitimo, ma jukiewo pigi i Biblia. Lembrieko 9:9 uyero kumae: “Mi ponji ni ng’atu ma riek, man ebicikudoko riek.” Ponjine uai i bang’ Mungu, man e ber mire ma! Ku lapor, kepar kite ma Daudi usendere ko i ng’ei m’eturo cik pa Yehova man etimo tarwang’ ku Bath-ceba. (2 Sam. 12:7-14) Kinde m’ibesomo korolembe maeno, penjiri kumae: ‘Nwang’u Daudi copo timo ang’o kara kud epodh i tarwang’? Ka nwang’u eca ubino an, nwang’u acopo timo ang’o? Nyo nwang’u acopo bedo ve Daudi, kunoke ve Yosefu?’ (Tha. 39:11-15) Ka wabeparu cuu mandha iwi adwogi ma rac mi dubo, wabidagu gin ma rac dong’ magwei.”
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 600 udu. 6
Daudi
Yehova uneno man eng’eyo pi dubo ceke m’utimere, lembe acel de mbe m’ukanere ire. Ka nwang’u Yehova uweko nia Jupoklembe ma dhanu re m’upok lembe pa Daudi giku Bath-Ceba nimakere ku Cik pa Musa, nwang’u gin ceke jubenegogi man nyathin ma n’i min ma junwang’u ic pare nikadhu kud i gier m’utimere de nwang’u ubetho andha karacelo ku min. (Pc 5:18; 22:22) Ento Yehova udaru lembene en gire man enyutho kisa ni Daudi pi lembariba mi Ker m’etimo kude. (2Sm 7:11-16) M’umbe jiji, Yehova utimo kumeno pilembe Daudi de ugam utimo kisa ni ju mange (1Sm 24:4-7; nen bende Yk 2:13) man bende pilembe Yehova uneno nia judubone giyewo dubo migi. (Zb 51:1-4) Re ginwang’u matira moko kokoro pi dubo ma gitimo. Nikadhu kud i dhu jabila Nathan, Yehova uwacu kumae: “Nen abiting’o lem ma rac i kumi kud i ot peri giri.”—2Sm 12:1-12.
YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 13-14
“Mer m’Amnon umarere ko gire nikadhu mukero ukelo peko”
it-1-F mba. 31 udu. 7
Absalom
Nek p’Amnon. Leng’o pa Tamar ma nyamin Absalom ucwalu Amnon m’umin ma jadit nicaku winjo ava mi timo kude ribiri. Amnon upalere ve nia eberemo uketho ekwayu nia juor Tamar ubin i bang’e man ebin eted ire cam, e i ng’eye ewok emake ku kero man evuto kude. Mer pa Amnon udong’ ulokere udoko ni adegi ma rac mi tuko ngo uketho eriemo Tamar cen woko. Tamar uyeco kendi pare m’ubed unyutho nia etie nyaku ma sumba p’ubimo, ekonjo vuru i wiye man ecidh erombo kud Absalom. Absalom ugalu ngo ku lembene man eyero wec ma rac pir Amnon m’enyutho ko pi timo moko ma cuu ngo mir awanya ma rac m’ebed elar eneno i bang’ umin maeno. Eyero ni nyamin nia kud ukel adote moko iwi lembene, e etingo nyamin udok ukwo i pacu pare.—2Sm 13:1-20.
w17.09-F mba. 5 udu. 11
Nyuth kweririgijo
11 Biblia umiyo lapor dupa mi cimowang’ mi dhanu moko ma gigam ginyutho ngo kweririgijo i lembe m’uneno timo ribiri. Enyutho bende matoke ma cuu ngo ma timo ma rac maeno romo kelo. Ng’atu moko ci m’ubenwang’ere i wang’ lembe m’urombo ku pa Kim, ukwayu enyam i lembe iwi lapor pa jalawobi ma cobo ma jukoro pire i Lembrieko thek 7. Par bende pi lembe pa Amnon man matoke ma cuu ngo ma timo pare ma rac ukelo. (2 Sam. 13:1, 2, 10-15, 28-32) I saa mi thier mi juruot, junyodo copo tiyo ku giragora ma junyutho i udukuwec maeni pi nikonyo awiya migi ginyuth kweririgijo man gibed ku rieko i kum lembe m’uneneo mer ma cuu ngo.
it-1-F mba. 32 udu. 1
Absalom
Oro ario i ng’eye, nindo mi nyaru yuk rombe ugam uromo ma en e nindo ma jutimo iye foc. Absalom uyiko foc i Bal-hazor ma nwang’ere i kilometre ma romo 22 ku Yeruzalem, e elwong’o ubimo Daudi kud awiya pare ma co i focne. Kinde ma ubimo Daudi ma won ubino ku jiji pi nicidho, Absalom ulund urido lembe nia dong’ ubimo uyi timba nioro Amnon ma wode ma kayu ucidh kakare. (Rie 10:18) I saa mi focne, kinde ma “pigulok umero” Amnon, Absalom ulund umiyo cik ni jurutic pare nia ginege cen. Awobi mange gidok i Yeruzalem man Absalom ke uringo i bang’ kwarumire ma Jacami i the bimobim mi Gecur ma nwang’ere yo nyangu mi nam mi Galilaya. (2Sm 13:23-38) “Palamularu” ma jabila Nathan ular uewo pire umondo i “ot” pa Daudi man emedere nibedo i ode i dong’ nindo mi kwo pare ceke.—2Sm 12:10.
Wagol lonyo mi tipo
g04-F 22/12 mba. 8-9
Kit leng’o moko ma pire tek nisagu
M’uweko maeno, wakewecu iwi lapor pa Absalom ma tie acel m’i kind awiya ma co pa Daudi. Kadok nwang’u ebino jalawobi ma leng’ de, re i ng’eye avane udong’ uai i kum dhanu. Biblia uyero pire kumae: “Nwang’u ng’atu moko mbe i Israel ceke ma jupake hai kum leng’ne ma calu Absalom: ugambre kum tiende cik i wie abala moko mbe i kume.” (2 Samwil 14:25) Re awanya ma rac mir adunde Absalom ucwale nijai i kum won man ecaku laru ker i dhoge. Evuto kadok ku mon m’araga pa won de. Lembuno uketho ng’eicwiny pa Mungu uopo i kume man etho ku tho mi litho ma lee.—2 Samwil 15:10-14; 16:13-22; 17:14; 18:9, 15.
Nyo iromo maru ibed jarimb Absalom? Ungo nyanok de. I zoo, ebino ng’atu ma timo pare cuu ngo. Kadok nwang’u ebino ku kit leng’o ma segi de, re eno ucere ngo nibedo won ting’iri man ng’atu ma timo pare rac; leng’one ubodhe ngo bende nitho. M’uweko maeno, i Biblia junwang’u lapor mi dhanu mange dupa ma riek man ma gitimo lembe ma beco ma re juyero ngo lembe moko nyanok de i kum leng’o migi mi wang’. M’umbe jiji, gin ma pire tek lee ubino leng’o migi mir adunde.
YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 6–NINDO 3, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 15-17
“Kuhaya uketho Absalom ujai”
it-2-F mba. 630 udu. 2
Jaring i wang’
I theng ng’om ma yo nyangu, kura moko ubedo nuti ma jubed juketho ko dhanu moko ular uring i wang’ Magali p’ubimo pi niyiko man ninyutho pi tundo p’ubimone, bende pi nikonye i lembe ma tung’ tung’. (1Sm 8:11) Absalom gikud Adonija giketho dhanu 50 uring i wang’ magali migi ma gibeporo ko ba yung’ ma jubed jumiyo ni ubimo. Gitimo kumeno kara dhanu uworgi man pi ninyutho nia ve gitimo lembe ma ber ma gijai ko.—2Sm 15:1; 1Ub 1:5; nen JARINGNG’WEC.
w12-F 15/7 mba. 13 udu. 5
Tim ni Mungu ma diyojo ngo
5 I Biblia junwang’u lapor mi dhanu dupa ma timo migi ubedo kud adwogi ma rac iwi jumange. Laporne moko utie pa Absalom ma wod ubimo Daudi. Absalom ubino jalawobi ma leng’ leng’o ma yerere ngo. Calu Sitani, Absalom de uweko awanya ma rac umondo i adundene uketho ecaku laru ker i dhu won ma ke en ebino mbe ku twero mi camu kerne. Pi nimayu kerne, Absalom ucaku weco lembe ma rac i ith Juisrael mange m’eyero ko igi nia ng’atu moko mbe m’ubimo ketho ma romo dieng’ pigi. Eyo, tap calu ma Wonabali utimo i podho mir Eden, Absalom de unyuthre gire nia en re m’ecopo miyo bero ni dhanu, m’ebekambere ko i dhu won m’unyole.—2 Sam. 15:1-5.
it-1-F mba. 1101 udu. 4
Hebron
Oro moko i ng’eye, Absalom ma wod Daudi udong’ udok i Hebron, kuca re m’ewok ecaku paru mi mayu ker pa won, re lembene udong’ urombo ngo ire. (2Sm 15:7-10) Copere nia eng’iyo nicaku yubne kinde ma en’i Hebron pi kpawa ma beco ma jubed jukoro pir adhurane man pilembe ebino adhura ma dit mi Yuda, m’umedo maeno, pilembe etie adhura pare mir anyoli. I ng’eye, ubimo Rehoboam ma nyakwar Daudi udong’ ugiero adhura mir Hebron kendo. (2Ke 11:5-10) I ng’ey nyoth ma dhanu mi Babeli unyotho ko adhura mi Yuda man kinde ma Juyahudi gidwogo kud i ng’eca, ju moko m’i kindgi gidong’ gikwo i Hebron (Kariath-arba) i ng’ey dwogo migi.—Ne 11:25.
Wagol lonyo mi tipo
Nyo ilar inyang’ cuu?
11 Saa moko, jucopo mewo rwonglembe m’ujebere ku ndra i wiwa bende, man lembene copo ton i iwa. Lembuno unwang’u Mefiboceth bende. Ubimo Daudi utimo bero ma lee ni Mefiboceth: emio piny pa Saul ma kwarumire pet ire. (2 Sam. 9:6, 7) Re nindo moko i ng’eye, jukoro rwonglembe ma rac ni Daudi iwi Mefiboceth. Daudi uluro ngo i lembe ma jukoro ire ka nyo utie andha kumeca kunoke ngo, ento emayu piny pa Mefiboceth ceke. (2 Sam. 16:1-4) Kinde ma Daudi udok uweco ku Mefiboceth, enwang’u nia kara etimo kosa ma lee. E edwoko piny pa Mefiboceth moko gire. (2 Sam. 19:24-29) Ka nwang’u Daudi ular unyang’ i lembe cuu, kakare nimaku yub ma vur vur nimakere ku lembe ma jukoro ire ke kpo ngo, nwang’u ebecimayu ngo piny pa Mefiboceth.