Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 16-17
“Yehova, In i bero para”
Aradu, icopo bedo kud anyong’a i kwo peri
THEI MER KU JURIMO MANDHA
11 Som Zaburi 16:3. Daudi ugam ung’eyo nia ukwayu ebed ku jurimo mandha. Pieno, eng’io dhanu ma gimaru Yehova re ma gibed jurimbe, man eno umio ire “anyong’a” lee dit. Elwong’o jurimbe nia “jumaleng’,” pilembe gibino timo kero nilubo cik pa Yehova i kwo migi. Jagor Zaburi mange de ubino ku paru ma rom iwi ng’io jurimo, ekiewo kumae: “An a juwadi dhanu ceke m’ulwori, man mi ju ma woro ponji peri.” (Zab. 119:63) Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, in de icopo nwang’u jurimo dupa ma beco i kind dhanu m’umaru Yehova man m’ubewore. Iromo ng’io kadok dhanu ma gitie ngo adiyo peri bende nibedo jurimbi.
w14-F 15/2 mba. 29 udu. 4
“Nen bero pa Yehova”
Daudi uwer kumae: “Yehova en e makapiny mir aba para man mi kikombe para: Igwoko gagi m’upodho i wia. Thol upodho ira i ka ma ber.” (Zab. 16:5, 6) Daudi ubino ku foyofoc pi “makapiny” pare, ma en e winjiri ma ceng’ini m’ebino ko ku Yehova man rwom mi timo ire. Calu Daudi, wan bende waromo kadhu kud i lembe ma tek, ento watie ku mugisa dupa i thenge mi tipo! Pieno, wek wamedara ninwang’u anyong’a i thier mandha man ‘wanen hekalu pa Yehova mi tipo ku foyofoc.’
w08-F 15/2 mba. 3 udu. 2-3
Keth Yehova i weng’i thiri thiri
2 Wan ceke wacopo nwang’u ponji lee i kum lembe ma dhanu moko ma pigi ung’eyere lee i Biblia gikadhu kud i iye, calu ve Abraham, Sara, Musa, Rutha, Daudi, Esther, Jakwenda Paulo, ku jumange bende. Ento, kpawa mi dhanu ma pigi ung’eyere lee ngo de copo miyo iwa ponji. Ninyamu i lembe iwi kpawa m’i Biblia copo konyowa nilubo lapor pa jagor Zaburi m’uwacu kumae: “Aketho Yehova i wang’a thiri thiri. Kum eni i cinga ma yor acwic, cwinya biringo ngo.” (Zab. 16:8) Wacopo nyang’ i wec maeno nenedi?
3 Jaaskari ubed umaku pala mularu pare i cinge mir acwic, pieno ban m’emaku ku cinge mir acam geng’o ngo kume ma yor acwic. Re, ebed ebedo agwoka tekene jaaskari wadi ubekiedo i ng’ete mir acwic. Tek wabemedara niparu pi Yehova man wabetimo yeny pare, ebigwokowa. Dong’ wakenen kite ma kpawa mi Biblia copo tielo ko yiyoyic mwa kara ‘waketh Yehova i wang’wa thiri thiri.’
Wagol lonyo mi tipo
Som Zaburi 16:2, 4. Calu ma waponjo i thiwiwec m’ukadhu, wanwang’u bedagonya mandha ka wabeworo cik pa Mungu man cik pare mir ukungu. Wagam wamaru gin ma ber man wadagu gin ma rac. (Amo. 5:15) Daudi uyero nia piny ceke ma beco m’ebino ko uai i bang’ Yehova pilembe etie jabero. (Zab. 145:7) Yehova nyutho bero i lembe ceke m’ebetimo, man piny moko ci ma beco ma watie ko uai i bang’e. Daudi utimo kero pare ceke pi nilubo lapor pa Yehova, man pi nimaru lembe m’emaru. Re Daudi utimo bende tego nidagu lembe ma Yehova udagu. Acel m’i kind lembene utie nirwo ni ayi gin m’acwiya, niwacu, niworo gin moko ci m’uweko Yehova. Woro ma jumiyo ni ayi gin m’acwiya daru valer mi dhanu, man eketho jumiyo ni dhanu kunoke ni piny mange, yung m’uromo jumii ni Yehova.—Isa. 2:8, 9; Nyu. 4:11.
YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 18
“Yehova en e . . . Jabodhna”
w09-F 1/5 mba. 14 udu. 4-5
Anyong’a pa Yehova en e tego mwa
Biblia uporo bende Yehova ku piny ma kwo mbe i igi. Julwong’e nia “Cana mir Israel,” “cana,” man “ot ma tek.” (2 Samwel 23:3; Zaburi 18:2; Poy mi Cik 32:4) Lembang’o m’urombo i kind piny maeno ku Yehova? Tap calu ma cana ma dit cungo nging’ nging’ man eyengere ngo, Yehova bende copo bedo ni ukungu ma tek mi gwok mwa.
5 Buku mi Zaburi upong’ ku wec mi lapor m’ukoro kite ma tung’ tung’ pa Yehova. Ku lapor, Zaburi 84:11 uporo Yehova ku “ceng’ man ban” pilembe etie ukungu mi lero, mi kwo, mi tego, man mi gwok. I thenge ma kucelo, Zaburi 121:5 uyero nia “Yehova en e tipopiny peri yo ku cingi ma yor acwic.” Tap calu ma the tipo copo gwoko ng’atini i saa pa ceng’ ma lake tek, kumeno bende Yehova gwoko dhanu ma gibetimo ire kud i kind peko ma lake tek; egwokogi i the ‘cinge’ kunoke i the ‘bombe.’—Isaya 51:16; Zaburi 17:8; 36:7.
it-2-F mba. 1168 udu. 6
Dwal
Mungu winjo dwand jutic pare. Ju ma gibetimo ni Mungu ku tipo man lemandha gicopo lwong’e ma cwinygi tek nia ebiwinjo dwandgi, kadok nwang’u gilwong’e ku dhu kani de. M’umedo maeno, kadok nwang’u gibeweco ngo ku dwandgi de, Mungu m’ung’eyo adunde dhanu “winjo” man edieng’ ku kwac migi ma nyaling’ ling’. (Zab 66:19; 86:6; 116:1; 1Sm 1:13; Neh 2:4) Mungu winjo wak mi dhanu ma peko ubenurogi ma gibekwayu kony i bang’e, ewinjo man eng’eyo paru mi dhanu m’ubejai ire man ma gibecamu gamba ma reco i kum jutic pare.—Tha 21:17; Zb 55:18, 19; 69:33; 94:9-11; Yer 23:25.
Kite ma cuu mi nyego kud ang’abacwiny
2. Par kite ma Yehova ukonyi ko. Kinde m’ibeparu pi lembe m’ikadhu kud i iye, nyo icopo poy pi peko m’igam iciro ndhu nikum kony pa Yehova? Ka wabeparu pi kite ma Yehova ukonyo kowa calu m’ekonyo ko jurutic pare ma con, wanwang’u kwiyocwiny ma lee i adundewa man wamedara nigene. (Zab. 18:17-19) Jadit cokiri moko ma nyinge Joshua uwacu kumae: “Arieyo list mi wang’ rwo para m’ubed udwogo. Eno ukonya nibepoy i kum saa m’akwayu iye Yehova ku piny moko m’abino ku yenyne, man etimo de tap kumeca.” Eyo, ka waparu pi gin ma Yehova udaru timo iwa, wanwang’u tego ma nyen mi nyego i dhug ang’abacwiny mwa.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 437 udu. 2
Jakerubi
Jukerubi maeni gibed ginyutho bedo nuti pa Yehova, uketho eyero kumae: “Abibenyuthara iri keca man abibeweco kudi kud iwi jam umo wi sanduku, . . . kud i kind jukerubi ario ma n’i wi sanduku mi Lembatuca.” (Ai 25:22; Wel 7:89) Pieno, jukoro pi Yehova nia ‘ejany malu iwi [kunoke i kind] jukerubi.’ (1Sm 4:4; 2Sm 6:2; 2Ub 19:15; 1Ke 13:6; Zb 80:1; 99:1; Isa 37:16) I ayi mi lapor, jukerubi gibino “ayi mi magali” pa Yehova m’ewotho ko (1Ke 28:18); vombgi ke ubino nyutho gwok man kite ma giringo ko ku repkum. Pieno i wer mi bodho ma Daudi uwero, ekoro pi kite ma Yehova udhulere ko calu ng’atu ‘m’uidho iwi jakerubi man m’uringo kadok iwi vomb malaika’ pi nibino konye.—2Sm 22:11; Zb 18:10.
YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 19-21
“Polo yero pi dwong’ pa Mungu”
w04-F 1/1 mba. 8 udu. 1-2
Watwong’ pi dwong’ pa Yehova
Daudi ma wod Yese ubino nyathi jalawobi m’ubed ukwayu rombe ceng’ini ku Bethlehem. Wang’ ma pol kinde m’ebekuro udul rombe pa won uthieno, ebed eneno nyikaluku ma nwang’u ucaru piny. M’umbe jiji, kite m’ebed ewinjere ko pi lembe m’eneno udwogo i wiye kinde ma tipo ma leng’ pa Mungu utelo wiye pi nikiewo man niwero wec ma mit mi Zaburi 19 m’uwacu kumae: “Polo yero pi dwong’ pa Mungu; Man apokapiny unyutho tic mi cinge. Thondhgi cidho i ng’om ngung’, Man lembe migi cidho i tung’ ng’om.”—Zaburi 19:1, 4.
2 M’umbe wec man m’umbe dwal, polo ma Yehova ucwiyo ma leng’ i ayi ma wang’u ijo ubetwong’o pi dwong’ pare dieceng’ ku diewor. Giracwiya gijigo ngo nitwong’o dwong’ pa Yehova, man gitwong’o pi dwong’ne m’umbe dwal i ayi ma dhanu m’ubedo i wang’ “ng’om ngung’” neno. Ento, lembatuca ma giracwiya ubemiyo nyaling’ ling’ kende uromo ngo. Dhanu ma weg bedopwe de ubekwayu gitwong’ pi dwong’ne ku dwandgi. Jagor Zaburi moko ma nyinge ung’eyere ngo ukiewo ni jutim thier mandha wec ma e: “Wumi dwong’ ku tego ni Yehova. Wumi ni Yehova dwong’ m’umaku nyinge.” (Zaburi 96:7, 8) Dhanu ceke ma gitie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova gibedo kud anyong’a nitimo lembe maeno ma jubekwayu i bang’gi. Nimiyo dwong’ ni Mungu uketho i iye ang’o?
w04-F 1/6 mba. 11 udu. 8-10
Giracwiya ubeyero pi dwong’ pa Mungu!
8 I ng’eye, Daudi udog uweco pi giracwiya pa Yehova mange ma wang’u ic; eyero kumae: “Eketho hema mi ceng’ i igi [i polo ma nen], e calu cwar mugole m’ubewok woko kud i kusika pare; anyong’a nege calu ng’atu ma tek m’uringo i yo pare. Kawok pare gambre i tung’ polo, Man yo pare tundo kum gunde mucelo; Man gin moko mbe m’upondo ni liethone.”—Zaburi 19:4-6.
9 Nyikaluku utie dongo nikadhu ceng’ nyanok. Ento ceng’ utie nyakaluku moko ma wang’u ijo ma planet ma tung’ tung’ bedhokere i kume. Sayusac moko unyutho nia pek pa ceng’ utie “bilioni mi bilioni mi bilioni 2 mi thon,” niwacu ekadhu planet mange m’ubedhokiri i ng’ete ku pasent 99.9. Borpiny m’udiko kind ceng’ ku ng’om utie kilometre milioni 150 man tego m’udiko kindgi ketho ng’om woro kaka m’ebedhokere i iye m’umbe nicoro ceng’ini ku ceng’ kunoke bor kude. Tego pa ceng’ ma nok kende re ma tundo iwi ng’om, re eromo pi nigwoko kwo.
10 Jagor Zaburi uweco pi ceng’ i ayi mi lapor. Eyero nia ceng’ utie calu “ng’atu ma tek” m’uberingo dieceng’ duu niai i tung’ ng’om ma yo kwe nicidho i ma kucelo man ma dog mondo uthieno i “hema.” Kinde ma ceng’ ubemwony, edog enen ve ebemondo i “hema” pi niciyom. Kugweno, ewok ma nwang’u eberiang’ini calu “cwar mugole m’ubewok woko kud i kusika pare.” Calu ma Daudi ubino jakwac, egam eng’eyo kite ma koyo nego kojo diewor. (Thangambere 31:40) Epoy pi kite ma ceng’ ubed umuro ko kume nyapio pio man kum cwic mange m’udhoke. I andha, ceng’ ol ungo ku “woth” pare ma niai yo nyangu nicidho yo reto; etie calu “ng’atu ma tek” ma bedo ayika nidog caku woth kendo.
g95-F 8/11 mba. 7 udu. 3
Jabodho ma juwil pire magwei i rundi mwa
Nimedo foyofoc mwa pi giracwiya m’udhokowa ma jucwiyo ku bodho copo konyowa ning’eyo Jacwic mwa m’ucwiyo piny ceke ku bodho. Nindo moko Yesu uyero ni julub pare nia gikeginen cuu mandha thiwe m’udongo i lum mi Galilaya. Eyero kumae: “Wunen cuu kite ma thiwe mi lum dongo ko; gitimo ngo tic man gicwiyo de ngo bongu; ento abeyero iwu nia kadok Suleman de i dwong’ pare ceke ukendere ngo calu acel m’i kind thiwe maeno.” (Matayo 6:28, 29) Leng’o mi thiwe m’i lum copo konyowa ninyang’ nia Mungu pong’o yeny mi dhanu.
Wagol lonyo mi tipo
Icopo ‘kabu ng’atu ma con cen’
Bed ma cwinyi tek nia cik mir ukungu pa Yehova tie ber m’usagu. Lembe ceke ma Yehova ubekwayu nia watim utie pi bero mwa. Ju ma gibekwo nimakere ku cik mir ukungu pare jumiyo igi woro, gibedo ku lembakeca i kwo migi, man ginwang’u anyong’a mandha. (Zab. 19:7-11) Tung’ ku maeno, dhanu ma gibeworo ngo cik mir ukungu pa Yehova gisendiri pilembe gibetimo lembe ma reco. Umego moko ma nyinge Elie ukoro pi matoke ma junwang’u ka jubeworo ngo cik pa Mungu. Jurunyodo pare gibino dhanu ma gimaru Yehova. Ento en kinde m’edoko jalawobi, eng’iyo jurimo ma reco. E emondo i kit kwo mi tiyo ku yath ma merojo, i lembsasa mi tarwang’ man i kwalu kwo. Eyero nia edoko ng’atu ma kwiny lee man ma jarop. Ekoro kumae: “Atimo lembe ceke ma jugam juponja ko nia Jakristu ucikere ngo nitimo.” Re wi Elie uwil ungo ku gin ma juponje ko kinde ma fodi e nyatin. Ecaku ponjo kendo Biblia. Etimo tego eweko timo pare ma reco man elimo batizo i oro 2000. Nikwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova umiyo ire bero ma kani? Ewacu kumae: “Kawoni dong’ atie ku kwiyocwiny man pidocwiny ma leng’.” Calu ma lapor pa Elie unyutho, ju ma gikwero niworo cik mir ukungu pa Yehova gibemiyo peko i kumgi gigi. Kadok kumeno de, re Yehova tie ayika nikonyogi kara gitim alokaloka.
YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 22
Biblia ular uewo pi lembe m’umulo kum tho pa Yesu
w11-F 15/8 mba. 15 udu. 16
Ginwang’u Masiya!
16 Dhanu biparu nia Mungu uwenjo Masiya awenja. (Som Zaburi 22:1.) Nimakere ku lembila, “i saa abung’wen mi reto, Yesu ukok ku dwande ma tek kumae: ‘Eli, Eli, lama sabakthani?’ Ma ka juloke thelembene tie, ‘Munguna, Munguna, ikuna pirang’o?’” (Marko 15:34) Yesu ubayu ngo yiyoyic i Won mi polo. Mungu uwenje ni judegi pare kinde m’eweko nigwoke kara judegi pare giketh bedoleng’ pare i amulaic cuu cuu. Pieno kinde ma Yesu ukok, epong’o lembila ma nwang’ere i Zaburi 22:1.
w11-F 15/8 mba. 15 udu. 13
Ginwang’u Masiya!
13 Daudi ular uewo nia jubicayu Masiya. (Som Zaburi 22:7, 8.) Dhanu ung’iero Yesu kinde m’ebino sendere iwi yen mi can; Matayo ukoro pi lembene kumae: “Dhanu m’ubino kadhu ku keca ginyware ma gibeyengo wigi man giwacu kumae: ‘In ma nwang’u ibeturo hekalu man igome pi ceng’ adek, bodhiri giri! Tek i wod Mungu, lor piny kud iwi yen mi can!’” Bende, judongo mi julam ku jugorcik man judongo ging’iere man giwacu kumae: “Ebodho jumange; en gire ecopo bodhere ngo! En e Ubimo mir Israel; dong’ ekelor piny kawoni kud iwi yen mi can, e wabiyiye. Eketho genogen pare iwi Mungu, dong’ Mungune ubodhe kawoni tek enyayu anyong’a i iye; kum ewacu kumae: ‘An a Wod Mungu.’” (Mat. 27:39-43) Re, Yesu uciro lembe maeno ceke ku gwoko bedoleng’. Eno lapor ma ber mi tuko iwa!
w11-F 15/8 mba. 15 udu. 14
Ginwang’u Masiya!
14 Jular juewo nia jubigoyo bongu pa Yesu ku gagi. Jagor Zaburi ugoro kumae: “Gipoko kendi para i kindgi, Man gigoyo bongu para ku gagi.” (Zab. 22:18) Eno tie tap lembe m’utimere, pilembe “kinde ma [juaskari mi Roma] giguro [Yesu] gigoyo gagi pi nipoko bongu pare ma yo woko i kindgi.”—Mat. 27:35; som Yohana 19:23, 24.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 1/11 mba. 29 udu. 7
Wanyuth woro pi coko mwa
7 Yore utie dupa dit ma wacopo nyutho ko woro i coko mwa. Acel m’i kindgi utie nibedo nuti i saa mi wer mi Ker. Dupa m’i kind werne utie ku wec mi rwo i igi man ukwayu wawergi ku woro ma lee. Jakwenda Paulo udwogo iwi wec mi Zaburi 22, kinde m’ekiewo pi Yesu kumae: “Abinyutho nyingi ni umego para; man i kind cokiri abipeki ku wer.” (Juebrania 2:12) Pieno, ukwayu wamak yub mi lar bedo kakawa ma fodi jawikom ukwayu ngo nia dhanu uai malu pi niwer. Ukwayu bende waketh wiwa i kum thelembe mi wec m’i wer kinde ma wabewer. Dong’ wek wer mwa unyuth nia wabewinjara calu jagor Zaburi m’ukiewo kumae: “Abifoyo Yehova kud adundena ceke, I dilo mi ju m’atira, man i cokiri.” (Zaburi 111:1) Andha, nipaku Yehova ku wer utie thelembe ma pire tek m’ukwayu wabed watund ko con i coko man wabed i cokone nitundo i ajiki.
w03-F 1/9 mba. 20 udu. 1
Pak Yehova “i kind cokiri”
Calu i rundi ma con, tin bende yub umakere kara ng’atuman m’i kindwa uwec pi yiyoyic pare “i kind cokiri.” Yorene acel m’umiyere ni dhanu zoo utie mi dwoko wang’ penji i coko. Kud icay nyanok de bero ma dwokowang’ penji copo kelo. Ku lapor, dwokowang’ lembe m’ubenyutho kite ma wacopo voyo ko peko kunoke niurogi, ketho umego ku nyimego mwa gimediri niworo cik mir ukungu mi Biblia. Dwokowang’ lembe ma jubekoro ko i giragora moko ma jukwayu ngo nia jusom kunoke m’uketho i iye paru ma ng’atini unwang’u kinde m’ebetimo sayusac pare ma segi, copo miyo amora i kum umego mwa kara gimediri nibedo ku ng’iyo ma cuu mi timo ponji ma segi.
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 23-25
“Yehova en e Jakwac para”
w11-F 1/5 mba. 31 udu. 3
“Yehova en e Jakwac para”
Yehova telo wi rombe pare. Ka jakwac umbe rombe rwinyo. Kumeno bende, watie ku yeny mi kony kara wakwany yo ma cuu i kwo mwa. (Yeremia 10:23) Daudi ukoro nia Yehova telo wi dhanu pare “ka ma arusi loth i ie” man i “dhu kulo mi yom.” Etelo wigi “i yo mi pedopwe.” (Verse mir 2, 3) Lapor mi kwac maeno ubetielo cwinywa nia waromo geno Mungu. Ka wabelubo telowic ma tipo pare miyo iwa nikadhu kud i Biblia, wabikwanyu kit kwo ma bimiyo iwa anyong’a, yomcwiny man bedomoth.
w11-F 1/5 mba. 31 udu. 4
“Yehova en e Jakwac para”
Yehova gwoko rombe pare. Ka jakwac umbe, lworo mondo i rombe man ginwang’iri m’umbe kony. Yehova uyero ni dhanu pare nia lworo kud uneggi, kadok nwang’u gibewotho “kud i longoro mi tipopiny,” niwacu i saa ma gicopo nwang’u nia lembe utie tek magwei igi i kwo. (Verse mir 4) Yehova ubeneno wigi man etie ayika nikonyogi. Ecopo miyo rieko man tego ma jutic pare utie ku yenyne kara gicir peko migi.—Jufilipi 4:13; Yakobo 1:2-5.
w11-F 1/5 mba. 31 udu. 5
“Yehova en e Jakwac para”
Yehova tungo rombe pare. Rombe jengiri iwi jakwac migi pi ninwang’u cam. Watie ku yeny mi thenge mi tipo ma copo pong’o kende kende ku kony pa Mungu. (Matayo 5:3) Ku lemaber, Yehova utie Jamic ma won berocwiny, m’uyiko meza m’upong’ ku cam bik ni jutic pare. (Verse mir 5) Biblia ku jamtic mi ponjo Biblia, uketho i iye girasoma maeni, gitie cemo mi tipo ma pong’o yeny mwa mi ng’eyo thelembe mi kwo man lembakeca ma Mungu utie ko piwa.
Wagol lonyo mi tipo
w11-F 15/2 mba. 24 udu. 1-3
Mar bedopwe kud adundeni ceke
Nikadhu kud i lembe pare man tipo ma leng’, Yehova ubetelo wi dhanu pare “i yo mi bedopwe.” (Zab. 23:3) Re calu ma waleng’ ungo, watie kud atelatela mi deny kud i yoje. Pi nidog timo lembe m’atira kwayu tego ma lee. Lembang’o ma bikonyowa? Calu Yesu, wacikara nimaru timo lembe m’atira.—Som Zaburi 45:7.
2 “Yo mi bedopwe” utie ang’o? Yo utie gengi ma likili ma juwotho i iye ku tielo. ‘Yone’ utie cik pa Yehova mi bedopwe. I dhu Juebrania man dhu Jugiriki, wec ma nia “bedopwe” nyutho gin ‘m’atira,’ m’uketho i iye woro ma lee mi cik mi kurajo. Calu Yehova utie “kabedo mi bedopwe,” jutic pare gibedo kud anyong’a niweko en re m’enyuth igi gengi m’atira m’ukwayu gilubi iwi cik mi kurajo.—Yer. 50:7.
3 Wanyayu anyong’a i Mungu ndhu kende kende ka wabetimo tego mwa ceke pi nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu. (Poy. 32:4) Wacaku kwo nimakere ku cikne nwang’u wabeponjo lembe ceke ma waromo ng’eyo iwi Yehova Mungu nikadhu kud i Lembe pare Biblia. Tek wabeponjo lembe lee i wiye man wabecoro ceng’ini i vute kubang’ nindo, e mer ma wamaru ko bedopwe de bimedere ameda. (Yak. 4:8) Ukwayu bende wajol telowic mi Lembe pa Mungu kan ubekwayu nia wamak yub moko ma pire tek i kwo mwa.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 26-28
Gin ma Daudi utimo kara egwok bedo cuu pare
w04-F 1/12 mba. 14 udu. 8-9
Woth i yo mi bedo cuu
8 Daudi urwo kumae: “Ng’iya cuu, E Yehova, man ketha i amulaic; dwok pidoic para m’upondo [kunoke rong’inina] man adundena nyen.” (Zaburi 26:2, NWT) Rong’ini nwang’ere kaka ma thuc i die i ng’atini. I ayi mi lapor, rong’ini juporo ku paru ma thuc m’upondo i ng’atini man kite m’ewinjere ko. Man adunde mi lapor nyutho kit dhanu ma ng’atini utie yor i iye niwacu gin ma cwale i timo, kite m’ewinjere ko, man rieko pare. Kinde ma Daudi ukwayu nia Yehova ung’iye cuu, eyero ire nia esay man elur i paru pare m’upondo man kite m’ewinjere ko.
9 Daudi ukwayu Yehova nia udwok pidoic pare man adundene nyen. Yehova dwoko nenedi gin m’upondo i iwa nyeni? Daudi uwero kumae: “Abimio mugisa ni Yehova, m’umio ira lembapora. Eyo, adundena ponja i nindo mi diewor.” (Zaburi 16:7) Thelembene tie ang’o? Eno ubenyutho nia juk pa Mungu unyang’ lee i adunde Daudi man gibedo nding’ i iye; jukne tiro paru pare m’upondo man kite m’ewinjere ko. Wan de wacopo bedo ve Daudi ka watie ku ng’iyo mi beparu lembe kilili iwi juk ma wabed wanwang’u niai kud i Lembe pa Mungu, niai kud i bang’ dhanu m’eketho ubetelo wiwa man niai kud i dilo pare. Nirwo nja i bang’ Yehova kara edwok pidoiwa nyen bikonyowa niwotho i yo mi bedo cuu.
w04-F 1/12 mba. 15-16 udu. 12-13
Woth i yo mi bedo cuu
12 Daudi uweco pi lembe mange m’ukonye nigwoko bedo cuu pare, eyero kumae: “Abedo karacelo ku dhanu mi ndra ngo; Kadok weg abombi de abimondo karacelo kugi ngo. Adagu cokri mi jutim rac, Man abibedo karacelo ku judubo ngo.” (Zaburi 26:4, 5) Daudi ubedo ngo abeda kende ku dhanu ma reco, ento edagu nidikere kugi.
13 Ka dong’ wan ke? Nyo wabed wakwero nidikara ku dhanu ma gimbe i lemandha nikadhu kud i televizio, video, filme, kusika mir internet kunoke yore mange? Nyo wabed wakoyara cen ku dhanu ma giweg umbili? Awiya wadwa mi somo kunoke jutic wadwa gicopo theyo mer kudwa ma nwang’u ke gikeco lembe ma reco. Nyo andha wabemaru watud mer ku dhanu ma gibewotho ngo i lemandha? Jujai bende gicopo yero lembe ma romo nen ni lemandha kara wajig nitimo ni Yehova. Waromo timo ang’o ka jumoko m’i cokiri gibekwo kwo mir umbili? Ju maeno de gikanu kura migi. Jayson, ma tie jakony tic kawoni ubino ku jurimo ma kumeno kinde m’ebino aradu. Ekoro pigi kumae: “Nindo moko ng’atu acel m’i kindgi uyero ira kumae: ‘Wacopo timo gin moko ci ma iwa maru kawoni pilembe ka ng’om ma nyen utundo de asu wawok tho. Wabinyang’ de ngo nia wakoso gin moko.’ Wecne wok ira ve ulang’ m’ucewa kud i wang’ nindo. Amito ngo atho ka ng’om ma nyen bitundo.” Jayson uthumo cen the merne. Jakwenda Paulo umiyo iwa cimowang’ ma e: “Kud juwondwu: Dikiri ma judikiri ko ku ju ma pigi rac nyotho pi jo ma ber.” (1 Jukorintho 15:33) Pire utie tek lee nia wakoyara cen ku jurimo ma reco.
w04-F 1/12 mba. 16 udu. 17-18
Woth i yo mi bedo cuu
17 Hema ku pemlam m’ubino i iye, ubino kabedo ma dit ma jubed jutimo iye thier ni Yehova i Israel. Daudi uweco pir anyong’a m’ebino ko i kum kabedo maeno kinde m’erwo kumae: “Yehova, amaru kabedo mi ot peri, Man ka ma dwong’ peri bedo i ie.”—Zaburi 26:8.
18 Nyo wabed wamaru de nicokara i kabedo ma i igi waponjo lembe iwi Yehova? Ot Kerman utie kaka ma wanwang’u iye ponji mi thenge mi tipo, man etie kabedo ma dit mi thier mandha kud i pacu m’enwang’ere i iye. M’umendo maeno, watie ku coko ma dongo mir adhura, coko ma dongo mi twodiri, man coko ma segi. I coko maenogi juweco pi “lembang’ola” pa Yehova. Ka waponjo ‘nimarugi apila,’ wabibedo kud ava mi lubo coko ma tung’ tung’ man wabi beketho wiwa cuu i kum lembe ma jubeponjo i igi. (Zaburi 119:167, B.L.L) Etie lembe ma ber dit nidikara karacelo ku juyic wadwa ma gibedieng’ pi bedomoth mwa man ma gibekonyowa kara wamedara niwotho i yo mi bedo cuu.—Juebrania 10:24, 25.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 15/7 mba. 28 udu. 15
Yehova bodho ng’atu ma jubesendo
15 Daudi ma jagor Zaburi uwer kumae: “Kinde ma vwa ku ma gikuna, Yehova bilund ting’a malu.” (Zaburi 27:10) Etie lembe ma tielo cwiny ning’eyo nia mer ma Yehova umaru kowa ukadhu kadok mi junyodo! Ka janyodo peri ukweri, ebesendi, kunoke ewenji, ng’ey nia Yehova ubedieng’ piri. (Jurumi 8:38, 39) Poy nia Mungu telo ju m’emaru. (Yohana 3:16; 6:44) Kadok nwang’u jugam jusendi rukani de, ng’ey nia Wuru m’i polo umeri.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 29-31
Twiny utie kite ma Mungu nyutho ko nia emaruwa
it-1-F mba. 863 udu. 10
Wang’
‘Nipanu wang’’ utie ku thelembe ma tung’ tung’ nimakere ku lembe ma jubeweco i wiye. Wang’ ma pol panuwang’ pa Yehova Mungu benyutho nia ejigo ninyutho bero kunoke tego pare mi gwok. Yehova panu wang’e tek ng’atu acel kunoke ungu mi dhanu moko gikoso niwore; tap calu ma Juisrael gitimo. (Yob 34:29; Zb 30:5-8; Isa 54:8; 59:2) Saa mange ke panuwang’ pa Yehova nyutho nia ebegalu ku timo lembe moko kunoke nidwoko wang’ lembe ma jupenjo, ma nwang’u ebekuro ko sa pare ma tap m’ebitimogi i iye. (Zb 13:1-3) Kinde ma Daudi ukwayu Mungu nia, “pan weng’i ni dubo para,” ebino kwaye kara etim ire kisa man ecor kier pare cen.—Zb 51:9; nen bende Zb 10:11.
Wek Yehova ukwii cwinyi
Yii twiny. Saa ma Yehova uoro jabila Nathan ucidh uwec ku Daudi pi dubo m’etimo, Daudi ucero ngo bang’e, man eyero ngo nia etimo dubo ma nok. Re eyiyo wang’ acel nia edubo ni won ot pa Bath-ceba kende ngo ento edubo bende ni Yehova. Daudi uyiyo twiny m’uai i bang’ Yehova, e Yehova utimo ire kisa. (2 Sam. 12:10-14) Ka watimo dubo moko ma pek, ukwayu watuc dubone ni dhanu ma Yehova ung’iyo pi nikwayu rombe pare. (Yak. 5:14, 15) Wacikara ngo nicero bang’wa. Ento ukwayu wayii dubo mwa ndhundhu man watii m’umbe galu ku juk ma jumiyo iwa; ka watimo kumeno, wabinwang’u kwiyocwiny kud anyong’a mwa pio pio.
Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?
18 Kara ng’atu ma jukoyo kud i cokiri unyuth nia eloko cwinye andha, ukwayu ebed ecidh i coko ceke, ebed erwo, man eponj Biblia de nja calku telowic ma judong cokiri gimiyo ire. Ecikere bende nitimo tego lee pi niuro gin ceke ma copo ketho epodho kendo i dubo. Tek eii lee pi niyiko mer m’i kindgi ku Yehova, ecopo bedo ma cwinye tek nia Yehova biweko ire ma ceke, man judong cokiri gibikonye nidwogo kendo i cokiri. Kinde ma judong cokiri gibeii nineno ka nyo jadubo uloko cwinye andha, ging’eyo nia lembeman ubed ukoc. Pieno, ging’iyo i lembe pa ng’atuman cuu mandha man gipoko ngo lembe ku kwinyo.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 15/5 mba. 19 udu. 12
Lembe ma dongo mi theng buku mi kwong’o mi Zaburi
31:23—Yehova culo dit ni jukuhaya i ayi ma nenedi? Cul ma juweco pire kakeni utie matira. Won bedopwe nwang’u cul mi kosa m’etimo ngo akakaka nikadhu kud i twiny ma Yehova miyo ire. Calu ma jakuhaya lokere ngo kud i timo pare ma rac, cul pare bedo matira ma kwiny.—Lembrieko 11:31; 1 Pethro 4:18.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 32-33
Pirang’o ukwayu watuc pi dubo ma peki?
w93-F 15/3 mba. 9 udu. 7
Kisa pa Yehova bodhowa kud i turcwiny
7 Tek watimo dubo ma pek, wacopo nwang’u nia etie tek nituco dubone kadok ni Yehova. Ang’o ma copo timere i saa maeno? I Zaburi 32, Daudi uyero kumae: “Kinde m’aling’, cogona tal Ni kum cur para ma ceng’ du. Kum [cing’ Yehova] bedo pek i wia dieceng’ ku diewor. Kuma m’ukwio lokre ni lietho ma kec mi oro.” (Verse mir 3, 4) Daudi usendere lee kinde m’emito ekan dubo pare man kinde m’ewinjo ngo pidocwinye m’ubesende. Can m’i cwinye udaru tego pare uketho edoko calu cudho yen m’uthwo ma ng’ico mbe ma copo lodhe kendo. Ku lemandha, copere nia lembene unyotho rieko pare man kadok leng’kum pare. Anyong’a pare uthum pio pio. Ka wabenwang’ara i kit lembe ma kumeno, wacopo timo ang’o?
cl-F mba. 262 udu. 8
Mungu ma tie “ayika mi weko dubo”
8 Kinde ma Daudi uyewo dubo pare ewacu kumae: “Atuco dubo para iri; Man kier para amung’o ngo. . . . Man iweko kier mi dubo para.” (Zaburi 32:5) Wec ma nia “iweko,” juloko kud i wec mi dhu Juebrania ma thelembene utie “niting’o malu” kunoke “nikabu.” I verse maeni thelembene utie nikabu cen “pidocwiny m’usendo ng’atini, racu, man kier.” Pieno, Yehova uting’o dubo pa Daudi man ecorogi bor. M’umbe jiji, lembe maeno uketho pidocwiny Daudi ujigo nisende. (Zaburi 32:3) Wan bende waromo bedo ku genogen i Mungu ma kabu cen dubo mi ju ma gibesayu kisa pare, nikadhu kud i yiyoyic ma gitie ko i lam mi gony ma Yesu uthiero.—Matayo 20:28.
w01-F 1/6 mba. 30 udu. 1
Tuco dubo ma keyojo
I ng’ey ma Daudi uyewo dubo pare, eweko ngo koo koo mi lembene uketh ewinjere nia ve dong’ tije mbe. Wec m’eyero i Zaburi m’ekiewo iwi tuco dubo ubenyutho nia enwang’u kwiyocwiny man ekeco nitimo ni Mungu ku gwoko bedoleng’. Ku lapor, wakenen wec m’eyero i Zaburi mi 32. Verse mi 1 uyero kumae: “Mugisa ni ng’atu ma juweko kier pare, Ma juumo dubo pare.” Kadok nwang’u ng’atini utimo dubo ma pek rukani de, ecopo nwang’u adwogi ma ber ma nyayu anyong’a i iye tek eyewo dubo pare i andha. Yore acel mi nyutho nia wayewo dubo mwa i andha, utie niyiyo nia andha wadubo; tap calu ma Daudi utimo. (2 Samwel 12:13) Etemo ngo nicero bang’e i wang’ Yehova kunoke niloko kosa iwi jumange. Verse mir 5 uyero kumae: “Atuco dubo para iri, Man kier para amung’o ngo. Awacu kumae, Abituco camuco para ni Yehova: Man iweko kier mi dubo para.” Yamu kudho ng’atu m’utuco dubo pare i andha, pieno ukwayu ngo pidocwinye umedere nisende asu asu pi dubo m’etimo con.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 15/5 mba. 19 udu. 13
Lembe ma dongo mi theng buku mi kwong’o mi Zaburi
33:6; korolembe m’i there—“Tipo,” kunoke “lietho,” m’i dhu Yehova utie ang’o? Tipo maeno utie tego ma Mungu tiyo ko, niwacu tipo pare ma leng’ m’etiyo ko pi nicwiyo polo ma nen. (Thangambere 1:1, 2) Julwong’e nia tipo m’i dhoge, pilembe tap calu yamu ma juyuyo ma tek, Yehova copo oro tipone pi nicitimo lembe moko bor.
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 4–NINDO 5, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 34-35
“Pak Yehova saa ceke”
w07-F 1/3 mba. 22 udu. 11
Wapeku nying Yehova karacelo
11 “Abimio mugisa ni Yehova ku ba nindo ceke: Pak pare bibedo i dhoga awe.” (Zaburi 34:1) Kinde ma juwenjo Daudi, copere nia ebino ku yeny ma lee mi giki mi kum, ento calu ma wec m’i verse maeni ubenyutho, eweko ngo peko maeno ucere ku paku Yehova. Lapor pare copo konyowa lee kinde ma ka wabekadhu kud i peko. Kadok nwang’u wan’i somo, i kaka tic, kud umego mwa, kunoke i tic mi rweyo lembanyong’a, paku Yehova re m’ucikere nibedo iwa lembe ma kwong’a. Kepar kende kende pi thelembe ma kwanere ngo ma watie ko mi pake! Ku lapor, lembe ma nyen ma wabeponjo iwi cwic pa Yehova ma wang’u ic thum ungo man anyong’a ma cwicne ubenyayu i iwa de bijik ungo. Kepar bende pi tic m’edaru timo nikadhu kud i dilo pare m’iwi ng’om! Yehova udaru tiyo ku dhanu ma weg bedopwe i mukero ma lee dit kadok nwang’u gileng’ ungo de. Nyo juromo poro tic pa Mungu ku mi dhanu ma juyungo nikadhu mukero iwi ng’om maeni? Watie ku paru ma rom ku pa Daudi m’ukiewo kumae: “Ng’atu moko mbe ma calu in i kind udul mungu, [E Yehova]; Kadok tic moko de mbe ma calu tic peri.”—Zaburi 86:8.
w07-F 1/3 mba. 22 udu. 13
Wapeku nying Yehova karacelo
13 “Ng’eyong’ec para bilule nikum Yehova. Ju ma mol biwinjo pire, man anyong’a binegogi.” (Zaburi 34:2) Daudi ululere ngo pi lembe m’ebed etimo. Ku lapor, eyungere ngo pir ayi m’ewondo ko ubimo mi Gath. Enyang’ nia Yehova re m’ugwoke kinde m’ebino i adhura mi Gath man nia eboth de ku kony pa Yehova. (Lembrieko 21:1) Pieno, Daudi uyungere ngo gire, ento eyungo Yehova. Lembe maeno uketho ju ma mol ucoro i vut Yehova. Yesu bende uyungo nying’ Yehova; lembene uketho dhanu ma weg jwigiri man ju m’adundegi utie ayika gicoro i vut Mungu. Tin dhanu ma mol gibeay kud i thek ceke pi nimondo i cokiri mi Jukristu ma juwiro ku tipo ma Yesu re m’utie wicne. (Jukolosai 1:18) Ka giwinjo kite ma jutic pa Mungu gibeyungo ko nyinge man giwinjo rwonglembe mi Biblia ma tipo ma leng’ pa Mungu ubekonyogi ninyang’ i iye, lembene mulo adundegi lee.—Yohana 6:44; Tic mi Jukwenda 16:14.
w07-F 1/3 mba. 23 udu. 15
Wapeku nying Yehova karacelo
15 “Ayenyo Yehova, man eloko ira lembe, Man elara kud i lworo para ceke.” (Zaburi 34:4) Pi lembe maeno ubino tek i Daudi. Uketho eyero kumae: “Jacan maeni ywak, e Yehova winje, elare de kud i can pare ceke.” (Zaburi 34:6) Ka wan’i karacelo ku juyic wadwa, wabedo ku kaka ma lee mi koro lembe ma tielo cwiny ma wakadhu kud i igi man kite ma Yehova ubed ukonyo kowa nicirogi. Lembene tielo cwiny juyic wadwa tap calu ma lembe ma Daudi ukadhu kud i iye de utielo cwiny ju m’udiko cing’gi kude. Juwodh Daudi ‘gineno bang’ Yehova e girieny, E lewic unego wang’gi ki ngo.’ (Zaburi 34:5) Kadok nwang’u gibino ringo ubimo Saul de, lewic unegogi ngo. Cwinygi ubino tek nia Mungu ucungo i tok Daudi, eno uketho wang’gi ubino rieny. I ayi ma rom eno, ju ma fodi gicaku ponjo lemandha aponja man Jukristu m’udaru galu bende, ceke gisayu kony i bang’ Yehova. Wang’gi m’uberieny ubenyutho nia gikeco nigwoko bedoleng’ migi pilembe ng’atuman m’i kindgi uneno ku wang’e kite ma Yehova ukonye ko.
Wagol lonyo mi tipo
w11-F 15/8 mba. 14 udu. 9
Ginwang’u Masiya!
Jumulembe mi ndra gibituco lembe i kum Masiya. Daudi ma jagor Zaburi uyero nia, “jumulembe mi gondri giai: Gipenja pi gin m’ang’eyo ngo.” (Zab. 35:11) Nimakere ku lembila, “judongo mi julam ku ju mi Sanedrini ceke giyenyo lembatuca mi ndra i kum Yesu kara ginege.” (Mat. 26:59) “Ju ma dupa gibino miyo lembatuca mi ndra i kume, ento lembatuca migine urombo ngo i kindgi.” (Mark. 14:56) Lembatuca mi ndra ukonyo ngo judegi pa Yesu lee, kum gibino yenyo migi tho pare.