Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 36-37
‘Ng’eicwiny kud umeki i kum jutimrac’
w17.04-F mba. 10 udu. 4
Lembang’o ma bibedo mbe kinde ma Ker pa Mungu bitundo?
4 Timo ma reco mi dhanu utie kud adwogi ma kani i wiwa tini? I ng’ey ma jakwenda Paulo uewo nia nindo ma wabekwo i iye bibedo “nindo mi can ma ciro tek,” ku kony mi tipo ma leng’ edok ekiewo kumae: “Dhanu ma reco ku jundra gibimediri nitimo lembe ma reco nisagu.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Nyo in de ibeneno pong’o mi lembila maeno? Rop mi dhanu, adegi mi jurudini, man kwinyo mi jutimrac ubenyayu peko i kum judupa m’i kindwa. Jumoko m’i kindgi gitimo lembe ma reco ngbeng’ kamaleng’; jumange lundo gitie jundra, ginen ve gibetimo bedopwe ma ke i andha nwang’u gitie jutimrac. Kadok nwang’u jutimrac gitimo ngo lembe ma rac i kumwa de, re asu timo migi ketho wawinjara ma rac. Wabedo ku can i adundewa tek wabewinjo pi timo migi ma reco. Ayi ma jutimrac gisendo ko awiya, ju m’utii man dhanu ma gimbe ku copo mi cero bang’gi gigi, ng’oyo ndiri i iwa. Jutimrac ginyutho kit timo ma nen ni timo mi thangu, timo pa yedi man mi pajogi. (Yak. 3:15) Lembe mi mutoro utie nia Lembe pa Yehova uweco ngo kende kende pi lembe ma reco ento eweco bende pi lembanyong’a.
Yehova miyo mugisa ni ju ma timo kisa
10 Bedo kud akece i ijo, tie ninegiri gijo. Yehova ubemito wawodh akece cen kud i iwa kara wanwang’ yom, kum akece ubedo ve ter ma dit m’ubenurowa. (Som Juefeso 4:31, 32.) Ebekwayuwa nia ‘wawek ng’eicwiny, man wakwer kwinyo.’ (Zab. 37:8) Etiye lembe mi rieko nitiyo ku juk maeno. Ka wabedo kud akece i kum ng’atini, eca nwang’u wabemiyo peko i kumwa man i paru mwa. (Rie. 14:30) Ka watiye kud akece i iwa, lembene miyo ngo peko ni ng’atu mange, tap calu ma ka wamadhu adra, wanwang’u pekone giwa. Re ka walund watimo kisa ni jumange, eca nwang’u wabetimo bero iwa giwa. (Rie. 11:17) Wabedo ku kwiyocwiny i paru mwa man i adundewa; man bende wamedara ku tic pa Yehova.
w03-F 1/12 mba. 13 udu. 20
“Anyong’a negi giri i Yehova”
20 “Ju ma mol gibicamu ng’om ni aba.” (Zaburi 37:11a) “Ju ma mol” maeno gitie jukani? Wec ma juloko nia “ju ma mol,” uai kud i wec moko ma nyutho “ng’atu m’ubesendere man ma jwigere.” Andha, “ju ma mol” utie dhanu ma gibekuro Yehova ku molo kara ebin edar masendi ceke ma jubenyayu i kumgi. “Gibinyayu mutoro i igi gigi kum dit mi kwiocwiny.” (Zaburi 37:11b) Kadok tin bende wabenwang’u kwiyocwiny ma lee i paradizo mi tipo ma n’i cokiri mi Jukristu mandha.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 341 udu. 7
Got
Piny ma cungo nging’ nging’, piny ma bedo nja man piny ma wiw. Biblia uyero nia gudi cungo nging’ nging’ man gibedo nja. (Isa 54:10; Hab 3:6; nen bende Zb 46:2.) Pieno, kinde ma jagor Zaburi uporo bedopwe pa Yehova ku “gudi pa Mungu,” (Zb 36:6) copere ebino yero nia bedopwe pa Mungu cungo nging’ nging’. Kunoke calu ma got dodere malu, wec maeno copo nyutho nia bedopwe pa Mungu utie malu hai ka jupore ku pa dhanu. (Nen bende Isa 55:8, 9.) Lembanyutha 16:20 uyero nia kinde ma jukonjo kwinyo pa Mungu kud i tabu mir abiro, “gudi de junwang’u ngo.” Wec maeni ulund unyutho nia kadok piny m’udodere hai calu gudi de copo pondo ngo ni kwinyo pa Mungu.—Nen bende Yer 4:23-26.
YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 38-39
Kud idieng’ nikadhu mukero iwi kosa m’ukadhu
Keth weng’i atira i kum nindo m’ubino
12 Som 1 Yohana 3:19, 20. Saa moko wan ceke wadieng’ pi lembe ma rac ma watimo. Ku lapor, jumoko pidocwinygi sendogi pi dubo ma gitimo ma fodi ging’eyo ngo lemandha. Jumange ke pidocwinygi sendogi pi dubo ma gitimo i ng’ei batizo migi. Eno tie lembe ma wok iwa wan ceke. (Rum. 3:23) I andha, wabed wamito watim gin ma ber, ento wang’ mapol “wan ceke wakier.” (Yak. 3:2; Rum. 7:21-23) Kadok wan ceke wabed wawinjara rac kinde ma pidocwinywa ubesendowa de, re saa moko ebedo iwa ku kony. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe pidocwiny ma sendowa ketho watimo alokaloka i kwo mwa, man eketho wakeco nia wabipodho ngo kendo i timone.—Ebr. 12:12, 13.
13 Saa moko kadok i ng’ei ma wayewo dubo mwa man Yehova de uweko iwa, re pidocwinywa medere nisendowa asu nisagu. Kit pidocwiny ma kumeno bedo iwa kud adwogi ma rac. (Zab. 31:10; 38:3, 4) Pirang’o? Wakewec pi nyamego moko ma pidocwinye usende lee pi dubo m’etimo con. Ekoro kumae: “Anwang’u nia abesendara mananu nitimo ni Yehova, kum saa moko nyo abiboth de ngo.” Ju mapol m’i kindwa de copo winjiri ve nyamegwa eno. Pire tie tek nia wabed ku wang’wa kara kud wapodh i awic maeno, ma cwinywa ubed upid ko nisagu mukero pi dubo ma watimo con. M’usagu zoo, kepar kite ma Sitani copo winjere ko kan eneno nia waweko timo ni Yehova, ma nwang’u Yehova ke fodi umaruwa asu!—Nen 2 Jukorintho 2:5-7, 11.
w02-F 15/11 mba. 20 udu. 1-2
Wacopo timo ang’o kara kwo mwa unyay anyong’a i Yehova?
Nindo mi kwo mwa utie nok dit man ekadhu pio. Daudi uparu kilili pi kite ma kwo utie ko adundo man eno ucwale nirwo kumae: “Yehova, keth ang’ei kajik para, Man kapor mi nindo para, ram ebedo ko; Wek ang’ei maram ang’ic ko. Nen, iketho nindo para ro ku laccing’; Man nindo mi camung’om para en e calu gin moko ngo i weng’i.” Adieng’a pa Daudi ubino nia ekwo i ayi ma nyayu anyong’a i Mungu, nikadhu kud i wec man i timo pare. Kinde m’eweco pi kite m’ejengere ko iwi Mungu, eyero kumae: “Genogen para ni i beng’i.” (Zaburi 39:4, 5, 7) Yehova uwinje. Yehova ung’iyo i tic pa Daudi man emiyo mugisa ire.
Kankan ku zakaza mi kwo copo ketho jubedo ku lembe dupa ma jutim kubang’ dakika. Lembuno copo miyo iwa adieng’a, asagane ka lembe upong’ m’ukwayu watim ma kunke nwang’u wambe ku saa mi timogi. Nyo calu Daudi, wan de gin ma wabedieng’ i kume utie niketho kwo mwa unyay anyong’a i Mungu? Wang’ey nia Yehova neno ng’atuman m’i kindwa man eng’iyo i lembe pare kilili mandha. Oro ma romo 3600 udaru kadhu niay ma Yob m’ubino ng’atu ma lworo Mungu ugam ung’eyo nia Yehova ubed uneno yo pare man ebed ekwanu dagutielo pare ceke. Yob upenjere kumae: “Aromo dwoko ire ang’o kinde m’ekwayu awodh weli?” (Yob 31:4-6, 14) Ecopere iwa ninyayu anyong’a i Mungu nwang’u wabeketho lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a, nwang’u wabeworo lembang’ola pare man wabetiyo cuu ku saa mwa. Dong’ wakenenu lembe maeno cuu mandha.
Dwok winjiri peri ku Yehova udok kendo tek
Bed iwec nja i bang’ Yehova. Wuru ma Yehova ung’eyo nia tek pidocwinyi ubedoti asu asu pi kosa m’itimo, ecopo bedo tek iri nirwo i bang’e. (Rum. 8:26) Ento ‘mediri nirwo;’ kor ni Yehova nia ibemito dit ibed jarimbe. (Rum. 12:12) Umego Andrej ubepoy kumae: “Pidocwinya ubed udota lee mandha pi kosa m’atimo, man lewic ubed unega magwei. Re kan aai arwo ci, awinjara ma ber, cwinya de kwiyo suu.” Tek ibesayu kpe gin m’icopo rwo pire, kesom rwo m’ubimo Daudi ugam urwo kinde m’eloko cwinye; jukiewe i Zaburi mi 51 ku 65.
Wagol lonyo mi tipo
Nyuthiri nia itie ng’atu ma jugeno
16 Kweriri gijo tie kite ma pire tek iwa tek wamito wabed dhanu ma jugeno. Kite maeno konyowa nigwoko lebwa ka jubebidhowa nia wawec iwi lembe mir amung’. (Som Lembrieko 10:19.) Ecopo bedo iwa lembe ma tek ninyutho kweriri gijo saa ma wabetiyo kud Internet. Ka wabedo ngo ku wang’wa, m’umbe ning’eyo wacopo nyutho pi lembe mir amung’ ni dhanu dupa. Tek lembene udaru vuth iwa ma waore iwi yamu, dong’ wabedo mbe ku copo m’ing’eyo kite ma jubitiyo ko kude man lembe m’ebinyayu. Kweriri gijo konyowa bende nigwoko dhogwa ka judegi mwa ubediyowa nia wanyuth pi lembe moko ma copo miyo peko ni umego ku nyimego mwa. Lembuno copo timere kinde ma polisi ubepenjowa i ng’om ma jucero kunoke ma jukwero tic mwa iye. I lembe maeno ku mange de, wacopo tiyo ku cik mir ukungu m’uwacu nia “abikuro dhoga kud utwindi.” (Zab. 39:1) Ukwayu wabed dhanu ma jugeno kadok i ot, ni jurimbwa, ni umego ku nyimego, kunoke ni ng’atu moko ci. M’umedo maeno, kara wabed dhanu ma jugeno, watie bende ku yeny mi kweriri gijo.
YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 40-41
Pirang’o ukwayu wabed wakony jumange?
Dhanu ma miyo ku berocwinygi gitie jumutoro
16 Dhanu ma gitimo berocwiny mandha, gikuro ngo nia judwok kawang’e. Yesu uwacu kumae: “Kan iyiko foc, lwong’ jucan, weg abala mi bot, weg abala mi tielo ku ju ma wang’gi tho; e ibibedo ku mutoro pilembe gimbe ku gin ma gicul iri.” (Luka 14:13, 14) Bende, Biblia uyero nia, “ng’atu ma wang’e ni woko mugisa bikwanye,” man emedo nia, “mugisa ni ng’atu m’upido pi jacan.” (Rie. 22:9; Zab. 41:1) Wacikara nitimo bero ni jumange, pilembe wabemito wakonygi.
17 Kinde ma Paulo udok iwi wec pa Yesu ma nia “nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama,” ebino weco ngo kende kende pi giki mi kum. Gin mange ma wacopo miyo ni dhanu utie tielocwiny, juk mi Biblia, man kony. (Tic. 20:31-35) Nikadhu kud i wec man timo pare, Paulo uponjowa nia pire tie tek nimiyo saa mwa, kero mwa pi nikonyo dhanu mange, nidieng’ pigi man nimarugi.
18 Jururieko ma giponjo lembe iwi kura mi dhanu, ginwang’u bende nia ka dhanu gibemiyo ni jumange gibedo ku mutoro. Girasoma moko mi ng’om de ukoro nia dhanu beyero ya ginwang’u anyong’a lee dit i ng’ei ma gitimo bero ni jumange. Jururiekone giyero nia, ka wabekonyo dhanu mange, wanwang’u nia kwo mwa utie ku thelembe. Pieno, giwacu nia kara kum ng’atini ubed ma leng’ man ebed ku mutoro, ukwayu ebed ekony jumange. Wacopo zungo ngo lembe ma giyerone, pilembe Yehova ma Jacwic mwa uwacu nia ka wabemiyo ni dhanu mange, wabibedo ku mutoro.—2 Tim. 3:16, 17.
w15-F 15/12 mba. 24 udu. 7
Yehova bikonyi
7 Kinde ma wabetwoyo, waromo sayu jukocwiny, rieko man kony i bang’ Mungu calu ma jutic pare ma con gibed gitimo. Ubimo Daudi ugam ukiewo kumae: “Mugisa ni ng’atu m’upido pi jacan: Yehova bibodhe i ceng’ ma rac. Yehova bikure, man ebigwoke ma kwo.” (Zab. 41:1, 2) Wang’eyo nia i rundi pa Daudi, ng’atu moko mbe m’ukwo rondo ku rondo pilembe nia ebed ekonyo jucan. Pieno Daudi umito yero ngo nia Mungu bigwoko i ayi mir udu ng’atu m’ubekonyo jucan, ma nia ekwo ko rondo ku rondo. Wacopo nyang’ i wec maeno i ayi ma nia Mungu bikonyo ng’atu ma dieng’ pi jumange. Nenedi? Daudi ukoro kumae: “Yehova bijenge kud i wi kavuto mi masendi pare, ebicangu kume kud i wi kavuto mi twoyo.” (Zab. 41:3) Andha, ng’atu m’ubed udieng’ ku jacan copo bedo ma cwinye tek nia Mungu ubenene man eng’eyo pi tic pare mi bedopwe. Bende, calu ma Mungu ucwiyo kumjo ku copo m’ekey ko gire, eno copo konye ninwang’u alokaloka i saa mi twoyo pare.
w17.09-F mba. 12 udu. 17
Lub lapor mi kisa pa Yehova
17 Ning’eyo kende kende nia nyutho kisa tie ber utie ngo thelembe ma pire tek m’ucikere nicwaluwa ninyutho kite maeno. Wanyutho kisa asagane pilembe wamito walub lapor pa Yehova Mungu ma tie Acaki mi mer ku mi kisa man pilembe wamito wayunge. (Rie. 14:31) Eweko iwa lapor ma ber mandha. Dong’ wek watimu gin ceke ma wacopo pi nilubo lapor mi kisa pare; eno bicwaluwa ninyutho mer ni umego ku nyimego mwa man ni dhanu mange.—Gal. 6:10; 1 Yohana 4:16.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 1261 udu. 5
Yehova
Lembe ceke ma jukoro i Biblia ugwaku kum twero mi bimobim pa Yehova. Eno uketho lembakeca ma dit m’etie ko mi dwoko nyinge leng’ ubenen terere. Nidwoko nying’ Mungu udok leng’ uketho i iye nikabu acidi ceke ma jucido ko nyingene. Ento m’usagu maeno, ubekwayu giracwiya ceke ma riek, mi polo ku mi ng’om zoo, giyung nying Mungu man gidwoke leng’. Ukwayu giyii man giwor dito pa Yehova m’etie ko Jabim m’usagu zoo ma jubediyogi ngo adiya; mer ma gimare ko re m’ucwalgi nitimo yeny pare kud anyong’a. Rwo ma Daudi urwo ko i bang’ Yehova i Zaburi 40:5-10, unyutho pi lembe m’ukwayu watim man ayi mandha ma jucopo dwoko ko nying Mungu leng’. (Nen kite ma jakwenda Paulo udwogo ko iwi lembe maeno kinde m’eweco pi Kristu Yesu i Ebr. 10:5-10.)
YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 5–NINDO 2, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 42-44
Nwang’ bero lee i ponji ma Yehova ubemiyo iwa
w06-F 1/6 mba. 9 udu. 4
Lembe ma dongo mi theng buku mir ario mi Zaburi
42:4, 5, 11; 43:3-5. Tek lembe moko tie m’uvoyo tego peri man m’uketho iromo dikiri ngo ku cokiri peri pi kare moko, niparu pir anyong’a m’ibed inwang’u i wang’e kinde ma fodi idikiri kud umego i coko copo tielo cwinyi lee. Kadok nwang’u nipoy pi saa maeno copo medo litho m’ibewinjiri ko pilembe itie kendi de, re ecopo poyo wii nia Mungu tie kapondo peri; ukwayu ibed ku genogen nia en re m’ebidaru peko peri.
w12 15/1 mba. 15 udu. 2
Keth ponji peri umii iri anyong’a man bero
1 BED IRWO: Lembe mi kwong’o ma wacopo timo utie nirwo. (Zab. 42:8) Pirang’o? Wacikara nineno ponjo Lembe pa Mungu ni thenge acel mi thier ma wabetimo ire. Pieno, mito wakway Yehova umii iwa pidoic ma ber man emii iwa tipo pare ma leng’. (Luka 11:13) Barbara m’utie misioner pi oro m’ulwar uyero kumae: “Abed arwo nja i wang’ nisomo man niponjo Biblia. E i ng’eye anwang’u nia Yehova ni karacelo kuda man nia anyong’a nege i kum lembe m’abetimo.” Nirwo i wang’ nitimo ponji tuc niyabu paru man adundewa pi nijolo cam mi tipo.
w16.09-F mba. 5 udu. 11-12
“Cingi kud ukonjre”
11 Wanwang’u bende tego i ponji ma Mungu miyo iwa nikadhu kud i coko, coko ma dongo mi twodiri ku mir adhura, man bende i somo mi theokrasi. Ponji maeno copo konyowa nibedo kud ava mi timo ni Mungu, niketho lembakeca mi tipo man nipong’o rwom mwa ceke mi jukristu. (Zab. 119:32) Nyo in de ibed imiiri kara inwang’ bero i kum ponji maenogi?
12 Yehova ukonyo Juisrael kara givoy lwiny i dhu Juamalek man i dhu Juethiopia. Emiyo bende tego ni Nehemia ku Juyahudi mange pi nidaru giedo mi gang’ kidi. I ayi ma rom eno, kara watim tic mi lembanyong’a ma ber, Mungu bimiyo iwa tego ma wacung ko ma tek i wang’ jai, adegi man adieng’a. (1 Pet. 5:10) Wayenyo ngo nia Yehova ukonywa i ayi mir udu. Ukwayu wan de watim lembe moko. Eno uketho i iye nisomo Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, niyikara pi coko mwa ma tung’ tung’ man nidikara i igi kubang’ yenga; nitungo paru mwa man adundewa nikadhu kud i ponji ma segi man thier mi juruot, bende nijengara saa ceke iwi Yehova nikadhu kud i rwo. Dong’ kud wawek gin moko ci ucerwa ku tiyo cuu ku yore ma Yehova ubetiyo ko pi niteng’owa man nitielowa. Kan ibenwang’u nia amora peri jwik i kum lembe moko m’i kind ma jukwanu eno, kway kony i bang’ Mungu. I ng’eye ibineno kite ma tipo pare ‘ubetimo ko i ii, kara ibed kud ava man kero mi timo yeny pare.’ (Filip. 2:13) Dong’ icopo timo ang’o pi nitielo jumange?
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 417 udu. 8
Utho
I Lembagora jubed juweco pir utho wang’ ma pol kinde ma jubeweco pi kabedo mi lapor. Saa ma Yob ubino weco pi peko pare, eyero nia edoko “umin utho.” (Yob 30:29) Kinde ma jagor Zaburi uweco pir aloci ma juloyo ko dhanu pa Mungu, copere nia eporo lembene ku kabedo mi lwiny m’utho gicoko dhoggi i iye pi nicamu ju ma junego; pieno ewak kumae: “Iturowa rac i ka ma utho ni i ie.” (Zb 44:19; nen bende Zb 68:23) Kinde ma Jubabeli gitieko Yeruzalem i oro 607 W. N. Y., ndru ma dit upodho i adhurane uketho kisa unego ngo mego kadok i kum nyodo m’i igi. Eno re m’uketho Yeremia uyero nia, tung’ ku meg utho ma dieng’ ku nyithindgi, cwiny ‘dhanu pa Mungu’ udoko kwar i mukero ma lee dit.—Wak 4:3, 10.
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 45-47
Wer ma juwero pi nyom p’Ubimo
w14-F 15/2 mba. 9-10 udu. 8-9
Anyong’a negi pi nyom pa Nyathi rombo!
8 Som Zaburi 45:13, 14a. Biblia uyero nia nyamugole “en e dwong’ kwa” pi nyom p’Ubimo. I Lembanyutha 21:2, juporo nyamugolene kud adhura, niwacu Yeruzalem ma nyen; man juyero nia ‘erukere ni nico pare.’ Adhura maeno m’i polo utie ku “dwong’ pa Mungu” man eberiang’ini “calu kidi moko ma pire tek lee dit, calu yaspi m’uberieny ve kidi ma iye pelele ma julwong’o kristhal.” (Nyu. 21:10, 11) Jukoro pi leng’o ma yawe mbe mi Yeruzalem ma nyen i buku mi Lembanyutha. (Nyu. 21:18-21) Jagor Zaburi uyero dre pi nyamugole maeno nia “e dwong’ kwa”! Etie kumeno andha pilembe nyomne bikadhu i polo.
9 Cwar mugole ma jubetero mugolene i bang’e utie Masiya ma Rwoth. Eyiko mugole pare, ‘elwoke elony ku pii mi lembe pa Mungu.’ Etie “leng’ man poyo mbe i kume.” (Efe. 5:26, 27) Ukwayu bende mugolene urukere ma leng’ pi nyom maeno. Erukere de andha! “Kendi pare en e mi thondh mola ma kwar,” man “jubitere bang’ ubimo ku kendi mi ruko.” Biblia uyero pi nyom pa nyathi rombo kumae: “Juyiyo ire nia eronyere ku bongu ma nwang’ m’uberiang’ini man ma leng’; pilembe bongu ma nwang’ ubenyutho tic mi bedopwe mi jumaleng’.”—Nyu. 19:8.
Buku mi Lembanyutha ubeponji ku lembang’o pi nindo m’ubino
10 Yehova bitimo ang’o pir ali maeno ma jutugo iwi dhanu pare? Eyero iwa kumae: “Kwinyo para bibino malu i odiuma.” (Eze. 38:18, 21-23) Lembanyutha thek 19 ukoro gin ma bitimere i ng’eye. Yehova bioro Wode pi nigwoko dhanu pare man ninyotho judegi migi. Yesu karacelo kud udul mony mi polo man ju m’ebibimo kugi 144 000, gibikiedo lwiny maeno i dhu Gog mi Magog. (Nyu. 17:14; 19:11-15) Lwinyne bithum nenedi? Jubinyotho dhanu ku dilo ceke m’ujai ni Yehova mi magwei!—Som Lembanyutha 19:19-21.
11 Kepar kite ma ju m’ugwoko bedoleng’ migi biwinjiri ko saa ma gineno nia giboth kud i lwiny m’unyotho judegi pa Mungu ceke! Iwi ng’om zoo anyong’a re m’ubenego dhanu! Kadok anyong’a bibedo dit i polo i ng’ey ma junyotho Babeli ma dit de, re gin mange nuti ma binyayu anyong’a lee nisagu. (Nyu. 19:1-3) Etie lembe ma pire tek akeca ma jukiewo pire i buku mi Lembanyutha, niwacu “nyom pa Nyathi rombo.”—Nyu. 19:6-9.
12 Nyom pa Nyathi rombo bikadhu i saa ma kani? Nyanok i wang’ kiedo lwiny mi Armagedon, binwang’u dhanu 144000 ceke gidaru idho i polo. Ento eno bibedo ngo saa mi nyom pa Nyathi rombo. (Som Lembanyutha 21:1, 2.) Nyom pa Nyathi rombo bikadhu i ng’ey lwiny mi Armagedon, saa ma nwang’u junyotho iye judegi pa Mungu ceke.—Zab. 45:3, 4, 13-17.
it-1-F mba. 1041 udu. 2
Lwiny
Kinde ma lwiny maeno bithum, ng’om bibedo ku kwiyocwiny pi oro elufu acel. Zaburi m’uyero nia ‘[Yehova] ukwio lwiny cil i kajik mi ng’om; Eturo atum, man etong’o i tong’ bwa; Ewang’u magali i mac,’ upong’o wang’ ma kwong’a kinde ma Mungu ukelo kwiyocwiny i ng’om mir Israel man erungo i jambali mi judegi mi Juisrael. I ng’ey ma Yesu biloyo ju ceke ma gibenyayu lwiny i nindo mi lwiny mir Armagedon, kwiyocwiny biromo gund ng’om zoo. (Zb 46:8-10) Dhanu ma gibinwang’u bero mi kwo rondo ku rondo, gibibedo dhanu ma githiedho “palamularu migi ni kwejdhiang’, man tong’ migi ni uligu mi lwero piny” man ma “kadok ponjo ng’eyo ali de gibiponjo kendo ngo.” “Kum dhu Yehova mir udul uyero maeni.”—Isa 2:4; Mik 4:3, 4.
Wagol lonyo mi tipo
w17.04-F mba. 11 udu. 9
Lembang’o ma bibedo mbe kinde ma Ker pa Mungu bitundo?
9 Ang’o ma biwilo dilo ceke ma reco? Nyo dilo moko bibedo nuti de iwi ng’om i ng’ei Armagedon? Biblia uyero kumae: “Nimakere ku lembang’ola pare, wabekuro polo ma nyen ku ng’om ma nyen ma i igi bedopwe bibedo nuti.” (2 Pet. 3:13) Polo ma con ku ng’om ma con, m’ubenyutho bimobim ma reco mi dhanu ku dikiri ma tung’ tung’ ma gibetelo wiye, bibedo mbe. Jubiwilogi kud ang’o? Wec ma nia “polo ma nyen ku ng’om ma nyen,” ubenyutho nia bimobim ma nyen bibedo nuti man bimobimne bitelo wi dikiri ma nyen iwi ng’om. I Ker ma Yesu bibimo wiye, kite pa Yehova m’etie ko ngo Mungu mi yakini binen kamaleng’. (1 Kor. 14:33) Lembe bipangere ma ber i “ng’om ma nyen.” Jumaco ma cuu bibedonuti pi niyiko lembe. (Zb. 45:16) Yesu karacelo ku dhanu 144000 ma bibimo kude re ma gibitelo wi jumaco maeno. Kepar pi nindo ma jubiwilo dilo ceke ma reco ku dilo acel, m’udiko kind dhanu zoo man ma kanyaka mbe iye!
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 48-50
Junyodo, wukony juruot mwu gigen dilo pa Yehova
Thier mandha bimedo anyong’a peri
11 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabeponjo Lembe pare man wabeponjo awiya mwa ging’eye. Nindo mi sabatu ubino nindo ma nyithindho mir Israel gibed gitimo ngo tic migi mi kum, ento gibed giketho wigi zoo i kum winjiri migi ku Yehova. (Ai 31:16, 17) Nindo maeno jumoko m’i kindgi ubed uponjo lembe iwi Yehova man iwi bero pare ni awiya migi. Tin bende, ng’atuman ucikere nikoyo saa mi somo man mi ponjo Lembe pa Mungu. Eno utie thenge acel ma watimo ko thier ni Yehova man ma ketho wacoro ceng’ini kude. (Zab. 73:28) Ka wabeponjo lembene karacelo ku juruot mwa ke, eca nwang’u wabekonyo awiya mwa de gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Wegwa m’i polo ma jamer.—Som Zaburi 48:13.
w11-F 15/3 mba. 19 udu. 5-7
Itie ku thelembe mi bedo kud anyong’a
“Wuwoth kum Sayuni, man wudhoke; Wukwan odkurne; Wuketh cwinywu kum ka ma tek pare; Wupar pi udiker pare: Kara wuyer pire ni dhanum’utuk ma cen.” (Zab. 48:12, 13) I verse maeni, jagor Zaburi umiyo amora i kum Juisrael nia ginen Yeruzalem cuu mandha. Kepar pi kite ma Juisrael ma gibed gicidho i foc ma kubang’ oro i adhura ma leng’ maeno man ma gineno hekalu ma leng’ ma jugiero i iye gibed gikoro ko lembene ni jumange! M’umbe jiji lembene ucwalugi ‘niyero pire ni dhanum’utuk ma cen.’
Kepar pir ubimo ma dhaku mi Ceba, m’ukeuyiyo ngo lembe ceke ma juyero ire iwi dwong’ mi Ker pa Suleman man iwi rieko pare. Ang’o m’uketho edog eyiyo nia lembe ceke m’ewinjo utie lemandha? Eyero kumae: “Ayiyo ngo lembe ma jukorone nitundo m’abino an gira man aneno ku wang’a gira.” (2 Kei. 9:6) I andha, gin ma waneno ‘ku wang’wa’ copo bedo kud atelatela ma lee i wiwa.
Icopo konyo awiya peri nenedi nineno lembe ma beco mi dilo pa Yehova ku ‘wang’gi gigi’? Tek Bethel mi Jumulembe pa Yehova nwang’ere ceng’ini ku kabedo m’ikwo i iye, mak yub mi ciliewe. Ku lapor kud i kabedo ma Mandy giku Bethany gidongo i iye, Bethel mi ng’om migi nwang’ere i kilometre 1500. Kadok kumeno de, junyodo migi gibed gipangu niciliewo Bethelne, asagane kinde ma gibedongo. Gikoro kumae: “Ma fodi wacidho ngo i Bethel, wabed waparu nia etie kabedo ma lembe m’i iye tek lee man mi dhanu m’utii. Ento kuca, wawok wanwang’u aradu ma gibetimo tic ma tek ni Yehova man ticne ubemiyo igi anyong’a! Wanyang’ kamaleng’ nia lembe m’ubetimere i dilo pa Yehova utie ngo kende kende lembe ma wabed waneno i kabedo ma wabed wakwo i iye, man liew ceke ma watimo i Bethel ubed umedo iwa tego i thenge mi tipo.” Calu ma Mandy giku Bethany gineno lembe m’ubetimere i dilo pa Mungu ku wang’gi, eno ucwalugi nicaku tic pa jayab yo man i ng’eye julwong’ogi pi nitimo i Bethel pi nindo moko.
w12-F 15/8 mba. 12 udu. 5
Kwo calu ng’atu ma n’i the Ker pa Mungu!
5 Bed iponj kpawa. Ng’atu m’ubemito doko acel m’i kind dhanu mi the bimobim moko ucikere nilar ng’eyo lembe moko iwi kpawa mi bimobimne. Kumeno bende, dhanu ceke ma gibemito gibed lwak mi the Ker pa Mungu, gicikiri ning’eyo lembe i kadhiri ma gicopo iwi Kerne. Wakewecu iwi lapor mi wot Kora ma gibed gitimo ni Mungu i Israel ma con. Anyong’a unegogi i kum Yeruzalem man kabedo mi timo thier m’ubino i iye; gibino bende kud anyong’a mi koro kpawa mir adhurane. Giedo ngo re m’utelo nen migi, ento lembe m’adhurane man kabedo mi thier ma n’i iye ubenyutho re m’utelo nen migi. Yeruzalem ubino “adhura p’Ubimo ma dwong’” Yehova, kum ebino kabedo ma dit mi thier ma leng’. Keca re ma jubed juponjo iye cik pa Yehova. Yehova unyutho bero pare ni dhanu m’ebed ebimo wigi i Yeruzalem. (Som Zaburi 48:1, 2, 9, 12, 13.) Calu gin, nyo in de itie kud ava mi ponjo man mi koro ni jumange kpawa mi theng’ dilo pa Yehova m’iwi ng’omi? Kan ibemediri niponjo lembe iwi dilo pa Yehova man iwi kite m’ebemedere ko nikonyo dhanu pare, e ibineno Ker pa Mungu ni gin m’unuti andha. Ava mi rweyo lembanyong’a mi Ker bimedere ameda i ii.—Yer. 9:24; Luka 4:43.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 799 udu. 7
Lonyo
Calu ma thek mir Israel ubino thek m’ulony, eno uketho gibed gicamu man gibed gimadhu; (1Ub 4:20; Ekl 5:18, 19) lonyo migine ubed ugwokogi kud i kum peko ma can nyayu. (Rie 10:15; Ekl 7:12) Kadok nwang’u Yehova uyiyo nia anyong’a uneg Juisrael kinde ma gibecamu lonyo migi ma ginwang’u ku tic ma tek de (nen bende Rie 6:6-11; 20:13; 24:33, 34), re enyutho igi bende nia kudi wigi uwil nia en re m’emiyo igi lonyo man kud giketh genogen migi i lonyone. (Poy 8:7-17; Zb 49:6-9; Rie 11:4; 18:10, 11; Yer 9:23, 24) Jubed jupoyo wigi nia lonyo tie piny ma kadhu akadha (Rie 23:4, 5), jucopo ngo nimiye ni jamgony pi nibodho ng’atu m’ubecitho (Zb 49:6, 7), man ekonyo ngo ng’atu m’udaru tho (Zb 49:16, 17; Ekl 5:15). Junyutho igi nia nimoko hai i kum lonyo i ayi m’umaku piny ungo romo terogi i timo ma reco man romo ketho gikoso bero pa Yehova. (Rie 28:20; nen bende Yer 5:26-28; 17:9-11.) Jumiyo amora i kumgi bende nia ‘giyung Yehova ku piny migi ma pigi tek.’—Rie 3:9.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 51-53
Mak yub pi niuro kosa ma dongo
Wacopo gwoko adundewa nenedi?
4 I Lembrieko 4:23, wec ma nia “adunde” nyutho “ng’atu ma yor i ic.” (Som Zaburi 51:6) I ayi mange, “adunde” nyutho paru mwa m’upondo, kite ma wawinjara ko, gin ma cwaluwa nitimo lembe moko, man ava ma watie ko. Etie ngo kite ma jumange neno kowa yo woko, ento etie ng’atu ma yor i iwa.
5 Wacikara nigwoko adundewa mi lapor tap calu ma wagwoko ko kumwa. Nenedi? Mi kwong’o, kara kumwa ubed ma leng’, wacikara nicamu cam ma cuu man nitimo jimnastik wang’ ma pol. Kumeno bende, kara wamedara nibedo ma ber i thenge mi tipo, wacikara nisomo Biblia nja man nisomo girasoma mwa mange; wacikara bende ninyutho saa ceke nia watie ku yioyic i Yehova. Wanyutho yioyicne nwang’u wabetiyo ku gin ma wabeponjo, man wabeweco pi yiyoyic mwa ni jumange. (Rum. 10:8-10; Yak. 2:26) Mir ario, ka wabed waneno kumwa kende, wacopo paru nia wambe ku tho moko, ma ke nyo nwang’u yor i kumwa watie ku tho moko. Kumeno bende, wacopo paru nia calu ma wabetimo lembe ma tung’ tung’ mi tipo, watie ku yiyoyic ma tek, ma ke nyo saa moko wabeweko awanya ma rac ubeguro ulage i adundewa. (1 Kor. 10:12; Yak. 1:14, 15) Ukwayu wapoy nia Sitani ubemito enyoth paru mwa ku paru pare ma rac. I andha ebed etimang’o pi ninyotho paru mwa? Wacopo gwoko paru mwa nenedi?
w15-F 15/6 mba. 14 udu. 5-6
Wacopo bedo leng’
5 Ka wabed warwo pir anyego ma wabenyego ko i dhu paru ma reco, eca nwang’u wabenyutho ni Yehova nia wajengara zoo i wiye. Tek wabecoro ceng’ini i vute nikadhu kud i rwo, en de ebicoro i vutwa. Tipo pare ma leng’ m’emiyo iwa ku berocwinye konyowa ninyego i dhu paru ma reco man eketho wagwoko kurajo ma leng’. Dong’ wek wanyuthu ni Mungu nia watie kud ava ma dit mi ketho pidoic mir adundewa unyai mutoro i iye. (Zab. 19:14) Nyo wabed wakwayu de Yehova ku molo nia ekeng’ii ka nyo adundewa utie ku ‘yo moko ma rac,’ niwacu paru ma reco man atelatela ma romo terowa i dubo? (Zab. 139:23, 24) Nyo wabed wakwaye nja de kara ekonywa wagwok bedoleng’ mwa kinde ma wabenwang’ara i wang’ abidhe?—Mat. 6:13.
6 Kite ma wadongo ko man kura mwa ma con copo ketho timo moko ma Yehova udagu guro ulage lee i iwa. Kadok kumeno, Yehova copo konyowa nitimo alokaloka m’ukwayere kara watim ire i ayi ma foyo iye. Ubimo Daudi de uyiyo lembe maeno. I ng’ey m’etimo abor ku Bath-ceba, ekwayu Yehova kumae: “Cwi adunde ma leng’ yor i ia, . . . Man idwok cwinya nyen atira yor i ia.” (Zab. 51:10, 12) Timo mi dubo copo nyang’ lee i kumwa, ento Yehova copo medo i iwa ava mi wore. Kadok nwang’u awanya ma rac udaru guro ulage i iwa man ebebimo wi paru mwa de, Yehova copo telo wiwa kara wawor cik pare man wakwo nimakere ku cikne. Ebiyiyo tak de ngo nia lembe moko ma rac ubim wiwa.—Zab. 119:133.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 663 udu. 5-6
Doeg
Ebino Jaedom man ebed etimo i bang’ Ubimo Saul calu jadit ma neno wi jukwac. (1Sm 21:7; 22:9) Copere nia Doeg ugam ujolo yiyoyic mi Juyahudi. Saa moko nyo “jucere i wang’ Yehova” i Nob, nikum lembang’ola m’etimo, kunoke cilo m’ebino ko, kadi ke nyo pilembe junwang’u dhobu i kume. Calu m’ebino keca, eneno kinde m’Ahimelek ma jalam ma dit umiyo mukathi m’anyutha man pala pa Goliath ni Daudi. I ng’eye, kinde ma Saul ucaku dhaw iwi jutic pare nia gibecamu gamba i kume, Doeg utuco pi lembe m’eneno i Nob. Saul ucoko dhu julam ceke man epenjo Ahimelek ku penji moko; e i ng’eye eng’olo ni jukur nia gineg julam zoo. Saa ma jukur gikwero, Saul ulund ung’olo ni Doeg; e m’umbe lworo, Doeg unego julam 85. Yong’ey timo ma rac maeno, Doeg udok unyotho adhura mi Nob. Enego dhanu ceke mir adhurane, uketho i iye aradu ku judongo man udul lim migi.—1Sm 22:6-20.
Calu ma wec mi caku mi Zaburi 52 unyutho, Daudi ukiewo pi Doeg kumae: “Lebi pido pi dubo kende, Calu riedi ma bith, m’ubetimo kud abombi. Imaru gin ma rac ma sagu gin ma ber, Man ndra ma sagu weco bedopwe. Imaru lembe ceke ma nyotho jo, E in i leb mir abombi.”—Zb 52:2-4.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 54-56
Mungu n’i ng’eti
w06-F 1/8 mba. 22 udu. 10-11
Bed riek—Lwor Mungu!
10 Nindo moko, Daudi ucidh upondo i bang’ Akic m’ubimo mi Gath. Gath ubino adhura mi Jufilisti man bende thugi Goliath. (1 Samwel 21:10-15) Jutic p’ubimone gituco wi Daudi nia etie jakwor mi ng’om migi. Daudi utimere nenedi i wang’ lembe ma pek maeno? Ekonjo lembe mir adundene ceke i wang’ Yehova. (Zaburi 56:1-4, 11-13) Kadok nwang’u kite ma Daudi uranjere ko ni abelu re m’uketho eboth de, re enyang’ nia i andha mugisa ma Yehova umiyo iwi kero m’etimo re m’ubodhe. Jengiri ma Daudi ujengere ko iwi Yehova man genogen m’ebino ko i wiye unyutho nia andha etie ng’atu ma lworo Mungu.—Zaburi 34:4-6, 9-11.
11 Calu Daudi, wacopo nyutho nia watie dhanu ma lworo Mungu nwang’u watie ku genogen iwi lembang’ola pare ma nia ebikonyowa ninyego ku peko mwa. Daudi uwacu kumae: “Wek yo peri ba Yehova; Gene bende, man ebiketho etimbre.” (Zaburi 37:5) Eno ubenyutho ngo nia wabol peko mwa i kor Yehova ci wadol mwa cingwa man wakur ndhu nia en re m’ebitimo lembe ceke. Daudi uneno ngo nia erwo pi nikwayu kony ci dong’ egwak cinge. Etiyo ku rieko ma Yehova umiyo ire pi nivoyo peko m’eni iye. Egam ung’eyo bende nia jucopo jengiri ngo iwi kero pa dhanu kende. Wan de ukwayu wabed ku nen maeno. Ka watimo kadhiri ma wacopo, wawek lembe mange i cing Yehova. I andha, wang’ ma pol gin ma wacopo timo utie ndhu kende kende nijengara iwi Yehova. Eno tie yore ma lworo pa Mungu nen ko kamaleng’ i kwo mwa. Waromo nwang’u jukocwiny i wec pa Daudi m’eyero kumae: “Lembapora pa Yehova ni ba ju m’ulwore.”—Zaburi 25:14.
cl-F mba. 243 udu. 9
Gin moko mbe ma ‘bicero Mungu ku maruwa’
9 Yehova neno bende cirocir mwa ni gin ma pire tek. (Matayo 24:13) Poy nia Sitani ubemito ijai ni Yehova. Saa ceke ma kan ibegwoko bedoleng’ peri ni Yehova, eca nwang’u ibenyutho ni Sitani nia etie jandra. (Lembrieko 27:11) Saa moko ninyutho cirocir bedo yot ungo. Remokum, can sente, adieng’acwiny, man peko mange ma tung’ tung’ copo ketho nindo ceke mi kwo mwa bedo iwa yot ungo. Genogen ma galu bende copo turo cwinywa. (Lembrieko 13:12) Cirocir ma wanyutho kinde ma wabenwang’ara ku kit peko ma kumeno re ma tie gin ma pire tek i Yehova. Eno re m’uketho Daudi ukwayu Yehova nia egwok piwang’e “i cupa;” emedo ku tegocwinye wec ma e: “Gini kitabu peri ngo?” (Zaburi 56:8) Eyo, Yehova poy pi piwang’ man peko ma waciro pi nigwoko bedoleng’ mwa ire. Enenogi ni gin ma pigi tek akeca.
Mer konyowa nivoyo lworo
16 Sitani ung’eyo nia wamaru kwo mwa. Eloko nia wacopo weko piny moko ci ma watie ko, kadok winjiri mwa ku Yehova kara wabed kwo. (Yob 2:4, 5) Eno tie vupo maa! Re calu e “ng’atu m’utie ku copo mi nego nek,” ebetiyo ku lworo mi tho ma n’i iwa kara wawek Yehova. (Ebr. 2:14, 15) Saa moko dhanu ma Sitani ubetiyo kugi, giwacu nia ginegowa ka wamoko asu i kum yiyoyic mwa. Saa mange ke, Sitani kiyowa kinde ma waberemo lee pi nicwaluwa watim lembe m’uturo cik pa Mungu. Dokta kunoke wedi mwa ma gijuyic ungo, gicopo diyowa nia wayii jucik rimo i kumwa, ma ke lundo etie lembe m’uturo cik pa Mungu. Kunoke ng’atu moko romo cwaluwa nia wayii kit thieth moko m’ukoc ku cik mir ukungu mi Biblia.
17 Kadok wamito ngo nia watho de, re wang’eyo nia Yehova bimaruwa asu tek watho. (Som Jurumi 8:37-39.) Tek jurimb Yehova utho, Yehova poy pigi, ebedo ire ve asu gitie kwo. (Luka 20:37, 38) Etie kud ava mi cerogi kud i tho. (Yob 14:15) Yehova uculo welpiny ma lee kara ‘wanwang’ kwo ma rondo ku rondo.’ (Yoh. 3:16) Wang’eyo nia Yehova umaruwa lee man ebedieng’ piwa. Pieno, kakare niweke saa ma waberemo kunoke kinde ma jubemito negowa, ukwayu wajengara i wiye kara wanwang’ jukocwiny, rieko, man tego. Eno tap gin ma nyamego Valérie ku won ot pare gitimo.—Zab. 41:3.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 646 udu. 2-3
Ning’eyo lembe moko ma fod’ekutimere
Acibe ma Yuda ucibo ko Yesu upong’o lembila man unyutho nia Yehova giku Wode gilar ging’eyo lembe ma bitimere. (Zb 41:9; 55:12, 13; 109:8; Tic 1:16-20) Re eno ubenyutho ngo nia Yehova ular pangu nia Yuda re ma bicibo Yesu. Lembila ma tung’ tung’ ular uewo nia jarimb Yesu ma ceng’ini re ma bicibe, ento lembilane unyutho ngo tap tap nia ng’a dhe ma bicibe kud i kind jurimbene. Bende, cik mir ukungu mi Biblia ucwaku ngo paru ma nia Mungu ular upangu timo pa Yuda con con. Jakwenda Paulo ukoro pi cik mir ukungu pa Mungu kumae: “Kud iketh cingi nyapio pio iwi ng’atu moko ki man kud idikiri i dubo mi jumange; gwokiri giri leng’.” (1Tm 5:22; nen bende verse mir 3:6.) Kara Yesu ung’ii jukwenda pare 12 ku rieko, erwo i bang’ Won diewor traka i wang’ ning’iyogi. (Luk 6:12-16) Ka nwang’u andha Mungu ular upangu nia Yuda re ma bicibo Yesu, nwang’u lembene cirombo ngo ku telowic pare, man nwang’u eno uciketho en de edikere i dubo pa Yuda.
Pieno, ubenen kamaleng’ nia saa ma jung’iyo Yuda nibedo jakwenda, ebino mbe nyanok de ku pidoic mir acibe i adundene. Eweko ‘ulag gin moko ma iye jukwir utwii i iye’ man unyothe; pieno eweko timo pare ma beco man kakare nilubo telowic pa Mungu, elubo telowic pa won abali uketho ecaku kwalu kwo. (Ebr 12:14, 15; Yoh 13:2; Tic 1:24, 25; Yak 1:14, 15; nen YUDA Na. 4.) Kubang’ nindo m’ubekadu, timo pa Yuda umedere ninyothere uketho Yesu usomo lembe mir adundene man uewo nia en re m’ebicibe.—Yoh 13:10, 11.