KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr24 Dwi mir 7 mba. 1-12
  • Cindi “Buku mi coko mi Kwo man tic”

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi “Buku mi coko mi Kwo man tic”
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2024
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 7
  • YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 7
  • YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 7
  • YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 7
  • YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 7–NINDO 4, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 8–NINDO 1, DWI MIR 9
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2024
mwbr24 Dwi mir 7 mba. 1-12

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 57-59

Yehova jwigo tego mi judegi mi dhanu pare

bt mba. 220-221 udu. 14-15

“Nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu”

14 Stefano umiyo lembatuca ku tegocwinye i wang’ ma judegi pare ginege. (Tic. 6:5; 7:54-60) Kinde ma “ragedo ma dit” uwok i saa maeca, i julub ceke ulal i Yudea man i Samaria; jukwenda kendgi re ma gidong’. Ento lembe maeno ujigo ngo tic mi miyo lembatuca. Filipo ucidho i Samaria man ewok ‘erweyo pi Kristu,’ bende tije umiyo adwogi ma ber. (Tic. 8:1-8, 14, 15, 25) M’umedo maeno, Biblia uyero kumae: “Ju ma gigam gilal ni kum ragedo m’uwok i ng’ei tho pa Stefano gicidho bor nitundo i Fenisia, Kupro, man Antiokia, ento giyero lembe ni Juyahudi kendgi. Re jumoko m’i kindgi m’uai kud i Kupro man i Kurene gibino i Antiokia, man gicaku weco ku dhanu ma giweco dhu Jugiriki, ma gibetwong’o pi lembanyong’a pa Rwoth Yesu.” (Tic. 11:19, 20) I saa maeca, ragedo uketho rwonglembe mi Ker umew.

15 I rundi mwa, lembe ma rom eno utimere bende i Union Soviétique ma con. Asagane i kum oro 1950 ku wiye, jutero jumulembe pa Yehova ma kuca elufu swa i ng’om mi Sibérie. Calu ma julalu igi i kabedo ma tung’ tung’, lembanyong’a de uwotho mew kumeca i ng’om ma lac maeno. Nwang’u Jumulembe gicinwang’u ngo nyanok de sente ma romo konyogi niwotho pi kilometre elufu apar (10000) pi nirweyo lembanyong’a! Ento, gavmenti en gire re m’uketho giwotho i ng’ombe. Umego moko uyero kumae: “Judongo pa gavmenti re ma giketho dhanu elufu swa mi Sibérie ma gibino ku pidoic ma ber gituc ning’eyo lemandha.”

Wagol lonyo mi tipo

w23.07 mba. 18-19 udu. 16-17

“Cung nging’ nging’, m’ilokiri ngo”

16 Keth adundeni ucung nging’ nging’. Ubimo Daudi uyero nia ebiweko ngo mer m’emaru ko Yehova urwiny ki; pieno ewero kumae: “Adundena moko ki, e Mungu.” (Zab. 57:7) Wan bende wacopo bedo kud adunde m’ucungo nging’ nging’, niwacu m’ugeno Yehova. (Som Zaburi 112:7.) Wakenen kite ma lembuno ukonyo ko umego Bob, ma wadaru weco pire. Kinde m’ewinjo nia jubikanu rimo ceng’ini ka lembe ma romo wok, edwoko wang’ acel nia tek jubinwang’u thelembe moko mi dwoko rimo i kume, ebiwok ndhu kud i odiyathne. I ng’eye Bob uyero kumae: “Adok ungo ku ng’eya iwi yub para man abino mbe ku lworo nyanok de.”

17 Bob ucungo nging’ nging’ pilembe elar emaku yub mi cungo ma tek bor i wang’ nicidho i odiyath. Ang’o m’ukonye? Mi kwong’o, emito enyay anyong’a i Yehova. Mir ario, eponjo mii gin ma Biblia ku girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia uyero iwi kwo man rimo. Mir adek, egam eyiyo andha nia nilubo telowic pa Yehova kelo bero ma rondo ku rondo. Wan bende waromo bedo kud adunde ma nging’ nging’ kadok nwang’u wabekadhu kud i amulaic ma nenedi de.

YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 60-62

Yehova miyo iwa bedomoth, gwok, man eketho wabedo ma kumwa ukwiyo

it-2-F mba. 1089 udu. 9

Ot ma tek

I ayi mi lapor. Dhanu ma ginyutho yiyoyic man woro ni Yehova ginwang’u bedomoth ma lee, tap calu ma Daudi uwero kumae: “[Yehova] ibedo kapondo ira, Ot ma tek ni jadegi.” (Zb 61:3) Dhanu ma ging’eyo thelembe pa nyinge, ma gigene, man ma gibelwong’iri ku nying’ne, gimbe ku thelembe mi bedo ku lworo, pilembe: “Nying’ Yehova en e ot ma tek ma wiu. Won bedopwe ringo i ie, e ebedo museme.”​—Rie 18:10; nen bende 1Sm 17:45-47.

it-2-F mba. 1061 udu. 3

Hema

Jubed jutiyo bende ku “hema” wang’ ma pol i ayi mi lapor. Hema pa ng’atini ubino kabedo pare mi yom man kagwok pi yamu, koth man ceng’. (Tha 18:1) Nimakere ku kura ma con iwi lembe m’uneno jol, cwiny welo ubed ubedo tek nia jubidieng’ kugi man jubinyutho igi woro kinde ma ng’atu moko ujologi i hema pare. Pieno, kinde ma Lembanyutha 7:15 uyero pir udul ma dit nia Mungu “biguro hema pare i wigi,” eno ubenyutho gwok man bedomoth. (Zb 61:3, 4) Isaya uweco pi yikiri ma Sayuni ma ci Mungu uyikere ko pi wote m’ecinyolo. Juyero ire kumae: “Med ka hema peri.” (Isa 54:2) Pieno, emedo kagwok mir awiya pare.

w02-F 15/4 mba.16 udu. 14

Cik pa Mungu utie pi bero mwa

14 Wacopo jengara iwi cik pa Mungu pilembe cikne wilere ngo. I saa maeni ma wabekwo i iye ma lembe udoko rac magwei i iye, Yehova utie cana ma cungo nging’ nging’ man ma bedo rondo ku rondo. (Zaburi 90:2) Eyero pire gire kumae: “An a Yehova, alokra ngo.” (Malaki 3:6) Jucopo jengiri iwi cik ceke mir ukungu pa Mungu ma nwang’ere i Biblia, kum gikoc bor dit ku paru mi dhanu ma bewilere saa moko ci. (Yakobo 1:17) Ku lapor, pi oro ma dupa jururieko ma giponjo lembe iwi kura mi dhanu (psychologue) giwacu nia niweko awiya gitim lembe calu ma gimaru utie rac ungo, ento i ng’eye gidog ginwang’u nia paru migine utie cuu ngo. Cik mi ng’om man telowic ma gimiyo iwi lembe m’uneno ponjo awiya utie kud adwogi ma cuu ngo. Ento, lembe pa Yehova lokere ngo. Pi oro ma dupa, Biblia umiyo juk iwi kite ma jurunyodo gicopo ponjo ko awiya migi ku mer. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Wun wu wego, kud wubed wunyay ng’eicwiny i awiya mwu, ento wumeduru nitungogi ma nwang’u wubeponjogi man wubetwinyogi nimakere ku telowic pa Yehova.” (Juefeso 6:4) Etie lembe ma tielocwinyjo lee ning’eyo nia waromo jengara iwi cik mir ukungu pa Yehova; cikne gibilokiri ki ngo!

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 1/6 mba. 11 udu. 6

Lembe ma dongo mi theng buku mir ario mi Zaburi

62:11. Mungu jengere ngo iwi tego m’uai kaka mange. Etie ukungu mi tego. ‘Tego en e pare.’

YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 63-65

“Mer mi bero peri e ber ma sagu kwo”

w01-F 15/10 mba. 15-16 udu. 17-18

Ng’a ma bikoyowa ku mer pa Mungu?

17 Pi mer pa Mungu utie tek i ii i mukero ma rukani? Daudi ukiewo kumae: “Kum mer mi bero peri e ber ma sagu kwo, Dendhoga bipeki. Kum kumeno abimio mugisa iri kinde m’abedo kwo: Abithang’u cinga malu ni kum nyingi.” Nyo in de ibewinjiri calu Daudi? (Zaburi 63:3, 4) I andha, nyo ng’om maeni copo miyo iwa de gin moko ma ber nisagu bedo ku mer pa Mungu man nibedo ku winjiri ma ceng’ini kude? Ku lapor, nyo nisayu tic mi sente ma lee utie ber ndhu andha nisagu kwiyocwiny man mutoro ma junwang’u tek jutie ku winjiri ma ceng’ini ku Mungu? (Luka 12:15) Jukristu moko jurido dhoggi nia gikwer Yehova kan ungo jubenegogi andha. Lembe maeno uwok i kum Jumulembe pa Yehova dupa i kambi mi masendi mi Junazi i lwiny mir ario mi ng’om zoo, re gibedo ayika nitho tek ukwayere. Ju ma gibemediri nibedo i mer pa Mungu cwinygi romo bedo tek nia ebimiyo igi kwo ma rondo ku rondo, ma eno ke gin ma ng’om romo miyo ngo iwa nyanok de. (Marko 8:34-36) Ento lembe mange bende utie dupa ma beco.

18 Etie lembe ma copere ngo nikwo rondo ku rondo m’umbe Yehova, re kepim niparu kite ma kwo romo bedo rac ko ka nwang’u jubekwo rondo ku rondo m’umbe Jacwic. Kwone romo bedo vi, m’umbe ku thelembe mandha. Yehova umiyo ni jutic pare tic ma nyayu anyong’a ma gitim i nindo maeni mi kajik ceng’. Pieno waromo bedo ma cwinywa tek nia kinde ma Yehova ma tie Jamii kwo ma tie ku thelembe, bimiyo kwo ma rondo ku rondo, kwone bibedo ber akeca, lembe ma beco bibedo lee dit ma watim man ma waponji. (Eklizia 3:11) Kadok nwang’u wabiponjo lembe ma nyen iwi Yehova pi oro elufu swa de, asu wabidaru ngo ning’eyo katuc mi “berocwiny pa Mungu, rieko pare man ng’eyong’ec pare.”​—Jurumi 11:33.

w19.12 mba. 28 udu. 4

“Wumi foyofoc i gin ceke”

Pire tie tek nidwoko foyofoc asagane ni Mungu. M’umbe jiji, saa moko nyo idaru paru pi giramiya ma tung’ tung’ mi tipo ku mi kum ma Mungu udaru miyo, ku m’ebemedere nimiyo. (Poy. 8:17, 18; Tic. 14:17) Ento kakare nidieng’ ungo ku lembe ma Mungu ubetimo iri, etie ber nia ibed iting’ saa pi niparu cuu iwi lembe ma tung’ tung’ ma Mungu ubetimo iri, man ni wedi peri. Kan ibewotho paru cuu pi bero ceke ma Jacwic peri ubetimo iri, mer m’imare ko bimedere man ibinwang’u nia karaman emeri lee man ebefoyo kudi. ​—1 Yoh. 4:9.

w15-F 15/10 mba. 24 udu. 7

Mediri ninyamu i lembe mi tipo

7 Somo piny kwayu ngo tego ma lee hai, ento nyamu i lembe kwayu ng’atini uketh wiye cuu i lembene. Eno re m’uketho ung’ith mi dhanu ma leng’ ungo beyenyo kwa nitimo lembe ma yot. Pieno, saa ma ber mi nyamu i lembe utie saa mi yom, ma nwang’u fodi wii ubetiyo ma ber i iye, man i kabedo ma woy umbe lee i iye. Jagor Zaburi unwang’u nia saa ma ber ire mi nyamu i lembe ubino kinde m’ecew diewor kud i wang’ nindo. (Zb. 63:6) Yesu m’ubino ng’atu ma ung’ith pare ubed utiyo ma ber mandha, ung’eyo bero ma junwang’u ka jubenyamu i lembe man juberwo i kabedo ma ling’.​—Luka 6:12.

w09-F 15/7 mba. 16 udu. 6

Lub lapor pa Yesu​—Ponj ku mer

6 Wabed wamaru niweco pi lembe ma wamaru. Tek wabeweco pi lembe moko ma pire tek i iwa, yaw yaw ma watie ko nen i timo mwa ceke. Lembe maeno timere asagane ka wabeweco pi ng’atu ma wamaru. Wang’ ma pol, kumwa miel amiela nikoro ni ju mange lembe ma wang’eyo iwi ng’atune. Wapake, wayunge, man wacero bang’e. Watimo kumeno pilembe nwang’u wabemito jumange de kindgi ubed ceng’ini ku ng’atune man gimar kite pare tap calu wan.

Wagol lonyo mi tipo

w07-F 15/11 mba. 15 udu. 6

Nyo wec peri betielo de cwiny jumange?

Etie yot magwei nirwombo ot nisagu nigiero agiera. Lembe m’uneno rwombo piny man nigomo, juromo tiyo ko bende pi wec m’uai kud i dhogwa. Calu ma watie ku dub’alaga, wan ceke wabed watimo kosa man wang’ic. Ubimo Suleman uyero kumae: “Ng’atu ma pwe mbe i ng’om, ma timo ber, ma dubo de ngo.” (Eklizia 7:20) Etie yot nineno ng’ico pa ng’atu moko man nicaku cimo wang’e ku wec ma timojo rac. (Zaburi 64:2-4) I thenge m’ucelu ke, ekwayu bodho pi niyero wec ma cuu.

YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 66-68

Yehova yeyo ter mwa kubang’ ceng’

w23.05 mba. 12 udu. 15

Kite ma Yehova dwoko ko wang’ rwo mwa

15 Wang’ rwo mwa bedwogo ngo saa ceke i ayi ma nen terere kamaleng’. Ento dwokowang’ rwo mwa utie gin ma watie ku yenyne pi nigwoko bedoleng’ mwa ni Wegwa m’i polo. Pieno, bed iyeny nineno kite ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo peri. Nyamego moko ma nyinge Yoko ugam unwang’u nia Yehova ubedwoko ngo wang’ rwo pare, e ecaku kiewo lembe m’ebekwayu pire i bang’ Yehova i buku. Nindo moko i ng’eye, edok eneno i bukune man enwang’u nia Yehova udaru dwoko wang’ rwo pare ma pol, kadok moko ma nwang’u wiye udaru wil i kumgi de. Kubang’ saa, kwayu wabed wapar pi kite ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo mwa.​—Zab. 66:19, 20.

w10-F 1/12 mba. 23 udu. 6

Nyuth nia ibedieng’ ku junyodo m’ubetungo awiya migi kendgi

Yehova utiyo ku tipo pare pi niketho jugor wer ma leng’ kunoke Zaburi ma Juisrael gibed giwero i saa mi thier ma leng’. Kepar tielocwiny ma mon tho karacelo kud awiya ma kic gibed ginwang’u kinde ma gibewero wec mi wer ma tipo uyuyo i wiye m’ubepoyo wigi nia Yehova utie “Wego” man “Japoklembe” migi man nia ebikonyogi. (Zaburi 68:5; 146:9) Wan bende wacopo yero wec mi tielocwiny ni junyodo ma gibetungo awiya migi kendgi man gicopo poy pi wecne pi oro ma dupa i ng’eye. Kadok nwang’u oro 20 udaru kadhu de, re Ruth m’ubegwoko awiya pare kende ubepoy asu i kum wec ma wego moko uyero ire. Eyero kumae: “Ah, ibetungo awiya peri ario ma co no ber dit. Mediri kumeno.” Ruth uyero kumae: “Niwinjo wec ma wego maeno uyero ukonya lee mandha.” Ku lemandha, “leb ma yo en e yen mi kwo” man ecopo tielo cwiny janyodo m’ubetungo awiya pare kende i ayi ma nwang’u waparu de ngo. (Lembrieko 15:4) Kepar pi lembe moko ma segi m’icopo foyo ko janyodo moko m’ubetungo awiya pare kende.

w09-F 1/4 mba. 31 udu. 1

Wego mi nyithikic

“Mungu en e won kic . . . i kabedo pare ma leng’.” (Zaburi 68:5) Wec maeno ma tipo ma leng’ uyuyo i wiye ubeponjowa ku lembe moko ma mulo adunde iwi Yehova, niwacu edieng’ ku dhanu ma jacer bang’gi umbe. Kite m’edieng’ ko pir awiya ma junyodo migi utho, unen kamaleng’ i cik m’emiyo ni Juisrael. Dong’ wakeng’i kaka ma kwong’a ma juweco i iye pi “kic,” i buku mi Ai 22:22-24.

w23.01 mba. 19 udu. 17

Yehova ubekonyi kara lembe ubed iri miero

17 Som Zaburi 40:5. Ng’atu ma tic pare tie idho got, lembakeca pare bedo niidho malu i tatu wiye. Re kinde m’ebeidho, kaka moko bedo nuti m’ewok ecungo i iye pi nineno piny ma beco m’umoyere. I ayi ma rom eno, in de kewoth becungo thiri thiri pi niparu pi kite ma Yehova ubekonyi ko kadok kud i kind peko m’ibeciro. Kubang’ reto kunoke uthieno, penjiri kumae: ‘Tin Yehova ukonya i yo ma kani? Kadok fodi peko para uthum ungo, Yehova ubekonya nenedi niciro pekone?’ Kenen ka nyo icopo nwang’u gin acel kende ci ma Yehova utimo iri pi nikonyi.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 1/6 mba. 10 udu. 5

Lembe ma dongo mi theng buku mir ario mi Zaburi

68:18​—Jukani ma gibino “giramia i kind dhanu”? Eno ubedo ju ma co m’i kind dhanu ma jumaku ni ng’eca saa ma jubemaku Ng’om mi Lembang’ola. I ng’eye, jugam juoro ju ma co maeno pi nikonyo Julawi ku tic.​—Ezra 8:20.

YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 7–NINDO 4, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 69

Kite ma jular juweco ko iwi kwo pa Yesu i Zaburi mi 69

w11-F 15/8 mba. 11 udu. 17

Gikuro Masiya

17 Jubidagu Masiya mananu. (Zb. 69:4) Jakwenda Yohana ukiewo wec pa Yesu m’eyero kumae: “Ka nwang’u gineno ngo udu m’atimo [i kind dhanu], ma ng’atu mange de mbe m’utimo, nwang’u dubo bedo mbe i wigi; re kawoni ginena man gidaga, gidagu bende Vwa. Ento gin maeni utimere kara lembe ma jukiewo i Cik migi upong’ kakare, m’uwacu kumae: ‘Gidaga mananu.’” (Yohana 15:24, 25) Wang’ ma pol, “Cik” benyutho Lembagora i zoone. (Yohana 10:34; 12:34) Kpawa mi buku mir injili ukoro nia jugam judagu Yesu, asagane judong dini mi Juyahudi. M’umedo maeno, Kristu uyero nia, “ng’om umbe ku thelembe mi daguwu, ento an edaga, kum abetuco lembe i wiye nia tic pare gi reco.”​—Yohana 7:7.

w10-F 15/12 mba. 8 udu. 7-8

Nyuth amora pi thier mandha

7 Lembe moko m’utimere i kwo pa Yesu unyutho amora m’ebino ko. Lembene utimere ma fodi ecaku tic pare acaka, tap i Kadhukuwijo mi oro 30 N.N.Y. Yesu karacelo ku julub pare gibino i Yerusalem man gineno “ju m’ubelworo dhieng’, rombe, man akuru i hekalu, man bende ju m’ubewilo sente ma gibedo i kabedo migi.” Yesu utimo ang’o man lembe m’etimone ubedo kud adwogi ma kani iwi julub pare?​—Som Yohana 2:13-17.

8 Lembe ma Yesu uyero man m’etimo i saa maeca upoyo wi julub pare i kum wec mi lembila moko ma Daudi ukiewo i Zaburi, m’uyero kumae: “Ngiri mi ot peri cama.” (Zb. 69:9) Pirang’o? Kum lembe ma Yesu utimo ubino kud ariti ma lee. Judongo ma neno wi hekalu, niwacu julam, jugorcik man jumange re ma gibed gicwaku man giweko kuloka ma rac maeno utimere i hekalu keca. Yesu ujai i kum lembe ma judong dini maeno gipangu; pieno etuco wiye man enyothe. Kinde ma julub gineno lembene, ginyang’ ndhu nia ‘ngiri mi ot pa Mungu,’ kunoke amora pi thier mandha re m’ubino i kum Yesu. Dong’, amora utie ang’o? Nyo ekoc ku timo lembe moko ku pidoic mir ularng’adi?

g95-F 22/10 mba. 31 udu. 4

Nyo can ma juwinjo i cwinyjo copo negojo?

Jumoko giyero nia acel m’i kind lembe m’unego Yesu Kristu ubino litho m’enwang’ere ko i adundene. Lembila ular uyero pire kumae: “Cac uturo adundena; man lembe nura hai.” (Zaburi 69:20) Nyo ukwayu wanyang’ i thelembe mi wec maeno tap calu ma jukiewe ko eno? Copere; pilembe i wang’ nitho Yesu uwinjo litho ma lee, i kume kende ngo ento bende i adundene. (Matayo 27:46; Luka 22:44; Juebrania 5:7) M’umedo maeno, can m’enwang’ere ko lee i adundene re m’uketho “rimo ku pii” ucwir kud i wang’ rem ma jucobe ko ku tong’ i ng’ey tho pare. Copere nia kinde m’adundene ucot kunoke ung’abere, ler moko ucoko dhu rimo i dhu kore man ulwego vur moko; e vurne ucaku cwiro piny m’unen ve “rimo ku pii.”​—Yohana 19:34.

it-2-F mba. 600 udu. 2

Kwir

Lembila m’uweco pi Masiya ular unyutho nia jubimiyo ire “kwir” ka cemo. (Zb 69:21 B.L.L) Lembe maeno utimere kinde ma jumiyo ire pigulok ma jujebo ku giramadha ma kec i wang’ nigure. Ento kinde m’ebilo giramadha maeno ma nwang’u jumiyo kara ujwig litho pare, ekwero nimadhe. Matayo (27:34) utiyo ku wec mi dhu Jugiriki ma nia khole kinde m’ebino kiewo kpawa maeno; wec ma rom eno nwang’ere i Zaburi 69:21 i Lembagora mi Jugiriki ma julwong’o la Septante. Marko ulund uweco pi gin ma kwiyo lak litho (Mar 15:23); eno uwodho paru ma nia “kwir” kunoke “giramadha ma kec” ubino “gin ma kwiyo lak litho.” Paru mange utie nia jujebo giramadha maeno ku giramadha ma kec man ku gin ma kwiyo lak litho.

Wagol lonyo mi tipo

w99-F 15/1 mba. 18 udu. 11

Warwo ma wating’o cingwa malu

11 Dhanu ma pol girwo kende kende pi nikwayu piny moko, ento mer ma wamaru ko Yehova ucikere nicwaluwa nidwoko ire foyofoc man nipake i rwo mwa ma segi man m’i kind dhanu. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Cwinywu kud ung’abere pi gin moko ki, ento i lembe ceke ku rwo man kwayukwac karacelo ku dwoko foyofoc, wuketh Mungu ung’ey pi kwac mwu; e kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye bigwoko adundewu man pidoiwu nikadhu kud i bang’ Kristu Yesu.” (Jufilipi 4:6, 7) Eyo, m’umedo kwayukwac man kwac, wacikara nidwoko foyofoc ni Yehova pi mugisa ceke ma wabenwang’u i thenge mi kum ku mi tipo. (Lembrieko 10:22) Jagor Zaburi uwero kumae: “Thier lam mi foc ni Mungu; Man itim lembang’ola peri ni Ng’atu ma Malu Ngbir.” (Zaburi 50:14) Wer mi rwo ma Daudi uwero ubedo ku wec ma mulo adunde ma e: “Abipaku nying’ Mungu ku wer. Man abiyunge ku foyofoc.” (Zaburi 69:30) Nyo wan de wacikara ngo nitimo lembe ma rom eno i rwo mwa ma segi man m’i kind dhanu?

YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 70-72

Yer pi tego pa Mungu ni dhanu m’utuk mange

w99-F 1/9 mba. 18 udu. 17

Aradu, wuponj copo mwu mi ng’iyo i lembe!

17 Kara kud wupodh i uwic pa Sitani, ukwayu saa ceke wubed ku weng’wu, man i saa m’ukende ke ku tegocwiny ma lee. Pi kum saa moko wubikoso winjiri kud aradu wedu man ku dhanu mange bende. Jagor Zaburi ugam urwo kumae: “Kum in i genogen para, E Rwoth Yehova: In i genogen para ugambre kum aradu para. E Mungu, iponja ugambre kum aradu para; Ugambre con cil ku kawono de ayero pi tic peri ma wang’u ijo.” (Zab. 71:5, 17) Daudi ubino ng’atu ma cwinye tek. Enwang’u tegocwinyne saa ma kani? Enwang’e ugambre kum aradu pare. Egam enyutho tegocwiny ma porere ngo kadok ma nang’ fodi ekiedo ngo i dhu Goliath de: Enego lamvor kud urudi. (1 Samwel 17:34-37) Kadok kumeno de, re eng’eyo nia Yehova re m’umiyo ire tegocwinyne, uketho elwong’e nia “i genogen para ugambre kum aradu para.” Jengiri pare iwi Yehova umiyo ire tego uketho evoyo amulaic moko ci m’enwang’ere ko. Tek in de ijengiri iwi Yehova, ibinwang’u nia eno tie lemandha, kum ebimiyo iri tegocwiny man copo m’ibivoyo ko ng’om.’​—1 Yoh. 5:4.

g04-F 8/10 mba. 23 udu. 3

Wacopo kwo nenedi ku ju m’utii?

Jagor Zaburi urwo kumae: “Kud ibaya i nindo mi tio; Kud ikuna kinde ma tego para doko nok.” (Zab. 71:9) Mungu ‘bayu’ ngo jutic pare m’ubegwoko bedoleng’ migi, kadok nwang’u gibeparu nia tijgi udoko mbe de. Jagor Zaburi uwinjere ngo nyanok de nia Yehova uweke, ento eng’eyo nia ukwayu ejengere iwi Jacwic pare kadok nwang’u edaru tii de. Wan de Yehova wekowa ngo ka wabegwoko bedoleng’ mwa kumeno, emiyo iwa tego man ekonyowa i nindo ceke mi kwo mwa. (Zab. 18:25) Re wang’ ma pol emiyo iwa kit kony ma kumeno nikadhu kud i bang’ juyic wadwa.

w14-F 15/1 mba. 23 udu. 4-5

Tim ni Yehova ma fodi nindo ma rac k’uwok ungo

4 Tek weng’i uteng’ini man oro peri ulwar, penjiri ku penji ma e: ‘Acopo timo ang’o kawoni ku kwo para saa maeni ma fodi atek man ma fodi kero para nuti?’ Lembe m’ing’eyo i kind oro dupa m’idaru kwo i iye calu Jakristu, umiyo iri kaka dupa ma beco ma dhanu mange umbe kudo. Icopo koro pi gin m’iponjo iwi Yehova ni ju ma fodi gitie aradu. Pi nitielo cwiny jumange, icopo koro igi pi lembe ma beco m’ineno i kwo peri nikum timo ni Mungu. Ubimo Daudi ugam urwo kara etim lembuno, ekiewo kumae: “E Mungu, iponja ugambre kum aradu para . . . Eyo, cil kinde m’ati man wia ju lwar, e Mungu, kud ikuna, cil m’abiyero pi tego peri ni dhanum’utuk mange, pi tego peri ni dhanu ceke m’ubino kubang’gi kubang’gi.”​—Zab. 71:17, 18.

5 Icopo koro nenedi ni jumange pi rieko maeno m’inwang’u i kind oro ma dupa? Nyo icopo lwong’o ngo aradu ma gibetimo ni Mungu kara wunamb kugi pi ninwang’u tielocwiny? Nyo icopo kwayugi ngo nia iwok kugi i tic mi lembanyong’a kara ginen anyong’a m’ibenwang’u i tic pa Yehova? Con Elihu uwacu kumae: “Wek oro uweci, man wek udul oro gitwong’ rieko.” (Yob 32:7) Jakwenda Paulo de ukwayu mon ma dongo ma Jukristu nia giketh cwiny mon m’aradu ku wec migi man timo migi. Ekiewo kumae: “Kwayu jumamon ma giteng’ini gibed . . . juponji mi lembe ma ber.”​—Tit. 2:3.

Wagol lonyo mi tipo

it-1-F mba. 825 udu. 7

Efrath

Mupaka mi ng’om ma jumiyo ni Israel. I lembariba ma Mungu utimo kud Abraham, Mungu ung’olo nia ebimiyo ng’om ni nyikway Abraham “niai i kulo mi Misiri nitundo i kulo ma dit, niwacu kulo Efrath.” (Tha 15:18) Mungu ubed udwogo kendo kendo iwi lembang’ola maeno ni thek mir Israel. (Ai 23:31; Poy 1:7, 8; 11:24; Yoc 1:4) 1 Lemkei 5:9 ukoro nia nyikway Ruben m’ular ukwo i wang’ bimobim pa Daudi, ginyay man “gibed gikwo nitundo i dhu langa mi dhu Kulo Efrath.” Ento calu ma ku “yo nyangu mi Gilead” kulone utie kago i bor mi kilometre 800 (1Ke 5:10), eno copo nyutho nia ng’om mi dhanu mi suru pa Ruben umulo kum yo nyangu mi Gilead nitundo i dhu langa mi Siria, ma langane ke ucidho nitundo cil i kum Efrath. (L.M.B,“cil kum kamondo mi langa ugambre kulo Frati;” B.L.L, “cil i kamondo mi langa, i ng’et kulo Eufrath;” B.M.A, “ni tundo i acaki pa hanga mujik i dhu kulu Eufrate.”) Lembang’ola pa Yehova udok upong’o dong’ ma gwei i the bimobim pa Daudi man pa Suleman, kinde ma wang’ kiew mi bimobim mi ng’om mi nyithindho mir Israel uyarere umwonyo ker mi Juaramea mi Zoba man nitundo i kum kulo Efrath, ma copere emulo kum kulone ma yo malu mi Siria. (2Sm 8:3; 1Ub 4:21; 1Ke 18:3-8; 2Ke 9:26) Calu ma Efrath ubino pii ma pire tek akeca, pieno wang’ ma pol jubed julwong’e kende kende nia “Kulo.”​—Yoc 24:2, 15; Zb 72:8.

YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 73-74

Wacopo timo ang’o ka kumira ucaku negowa i kum ju ma gitimo ngo ni Mungu?

w20.12 mba. 19 udu. 14

‘Yehova . . . bodho ju ma cwinygi tur’

14 Jagor Zaburi mi 73 ubino Jalawi. Ebino ku rwom ma dit mi timo tic kaka ma jutimo iye thier ni Yehova. Kadok kumeno de, re saa moko enwang’ere ku turcwiny i kwo pare. Pirang’o? Kumira ucaku nege i kum jutim rac man i kum jukuhaya. Kumira ubino nege ngo i kumgi pilembe ebemito etim lembe ma rac calu gin, ento pi piny migi m’unyai. (Zab. 73:2-9, 11-14) Ubino nen ve gitie ku piny ceke: lonyo, kwo ma ber man kwiyocwiny. Kinde m’eneno lembuno, cwinye tur, uketho ewacu kumae: “Andha alwoko adundena mananu, Man alogo cinga m’umbe dubo.” Ubenen kamaleng’ nia, lembuno uketho eyenyo weko timo ni Yehova.

w20.12 mba. 19-20 udu. 15-16

‘Yehova . . . bodho ju ma cwinygi tur’

15 Som Zaburi 73:16-19, 22-25. Jalawine ‘umondo i kamaleng’ pa Mungu.’ Ubenen nia kuca, karacelo ku juyic wadi, enwang’u kaka m’enyamu ko cuu i lembe m’ebino kadhu kud i iye, man erwo pi lembene. Eno uketho enwang’u nia karaman paru pare ubino rac. Parune nwang’u dong’ uketho ecaku bewotho i yo ma copo ketho kindgi bedo bor ku Yehova. Enyang’ bende nia jutim rac gin’i “ka ma foth” man ‘gibithum pet ku ndiri.’ Ugam ukwayere nia Jalawi eno ubed ku nen ma rom ku pa Yehova kara cwinye kud utur man kumira kud unege i kum jutim rac. Saa m’etimo lembuno, kwiyocwiny pare udwogo kendo kakare man edoko jamutoro. Eyero kumae: “Ng’atu moko mbe i ng’om m’ayenyo ma sagu [Yehova].”

16 Ponji ma wacopo nwang’u. Kumira kud unegwa i kum jutim rac ma gibenen nia ve gikwo ma ber. Anyong’a migi tie ngo anyong’a mandha, kum anyim migi bigalu ngo. (Ekl. 8:12, 13) Ka waweko kumira unegwa i kumgi, cwinywa bitur man wabinyotho winjiri mwa ku Yehova. Pieno, tek inwang’u nia kumira moko ubemondo i ii i kum lembe mi jutim rac m’ubenen ber, tim calu ma Jalawi utimo: Wor juk ma Mungu ubemio iri, man dikiri karacelo ku ju m’ubetimo yeny pare. Kan imaru Yehova nisagu piny mange ceke, e ibinwang’u anyong’a mandha man ibiwotho i yo mi “kwo mandha.” ​—1 Tim. 6:19.

w14-F 15/4 mba. 4 udu. 5

Lub lapor mi yiyoyic pa Musa

5 Wacopo cerara nenedi i kum “anyong’a mi dubo ma kadhu akadha”? Wii kud uwil nia, anyong’a mi timo dubo tie gin ma kadhu akadha. Ku wang’ mi yiyoyic, nen nia “ng’om ubekadhu woko man awanya ma racne de.” (1 Yoh. 2:15-17) Par pi lembe ma judubo m’uloko ngo cwinygi binwang’iri ko. Gin’i ‘ka ma foth . . . Gibithum pet ku ndiri!’ (Zab. 73:18, 19) Tek ibenweng’iri i wang’ abidhe mi mondo i timo ma rac mi dubo, penjiri kumae: ‘Eni abemito anyim para ubed nenedi?’

w13-F 15/2 mba. 25-26 udu. 3-5

Kud iwek gin moko uceri ku nwang’u dwong’ pa Mungu

3 Cwiny jagor Zaburi ubino tek nia Yehova bitiele ku cinge ma yor acwic man ebimiyo ire dwong’. (Som Zaburi 73:23, 24.) Yehova timo lembe maeno nenedi? Yehova dodo jutic pare ma mol nikadhu kud i yung m’emiyo igi i ayi ma tung’ tung’. Ekonyogi ninyang’ i yeny pare. (1 Kor. 2:7) Pi nimiyo yung’ ni ju ma gibewinjo lembe pare man ma gibewore, Yehova ketho gibed ku winjiri ma ceng’ini kude.​—Yak. 4:8.

4 Yehova uyungo jutic pare ku tic ma beco mi Jukristu. (2 Kor. 4:1, 7) Man ticne miyo igi dwong’. Yehova ung’olo ni ju ma gibetiyo ku rwom mi tic m’umiyere igi pi nipake man pi nikonyo jumange kumae: “Abiyungo ju ma gibeyunga.” (1 Sam. 2:30) Dhanu maeno gibedo ku rwong’gi ma ber i wang’ Yehova man jutic pa Mungu mange bende weco pigi ber.​—Rie. 11:16; 22:1.

5 Ka dong’ anyim mi dhanu ma ‘gibekuro Yehova man ma gimoko i kum yo pare’ ke bibedo nenedi? Jung’olo igi lembe ma e: ‘Yehova biyungi kara icam ng’om ni aba. Kinde ma jukabu judubo, ibineno maeni.’ (Zab. 37:34) Gibekuro kud ava nineno yung’ ma yawe mbe mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo.​—Zab. 37:29.

Wagol lonyo mi tipo

it-2-F mba. 132 udu. 8

Nyang’ ma dit mi pii

Zaburi mi 74 ukoro lembe iwi kite ma Mungu ubodho ko dhanu pare, man verse mir 13 kud 14 uweco i ayi mi lapor iwi kite m’ebodho ko Juisrael kud i Misiri. I verse maeni jutiyo ku wec ma nia “rau mi nam [Ku dhu Juebrania thanninim, ka gidupa ke tannin]” kaka ma rom ma juweco pi “nyang’ ma dit mi pii.” Wec ma nia nituro wi nyang’ ma dit mi pii copo nyutho aloci ma Mungu uloyo ko Farao kud udul mony pare kinde ma Juisrael gibeai kud i Misiri. Lok mi Lembagora mi dhu Juebrania i dhu Aramea utiyo ku wec ma nia “ju ma tek pa Farao” kaka “wi nyang’ ma dit mi pii.” (Nen bende Eze 29:3-5, kaka ma juporo Farao ku “thwol ma dit” m’uvuto i die kulo Nil; bende Eze 32:2.) Ubenen nia Isaya 27:1 utiyo ku wec ma nia nyang’ ma dit mi pii (B. L. L,“thwol”) pi niweco pi bimobim moko, niwacu dilo moko m’uromo ng’om zoo ma ng’atu m’ubebimo wiye julwong’o nia “thwol” man “ng’ec.” (Nyu 12:9) Lembila maeno utie acel m’i kind lembila m’unyutho pi dok mi Juisrael i ng’om migi, pieno masendi ma Yehova ‘bisendo ko’ nyang’ ma dit mi pii ucikere nimulo kum Babeli. Verse mir 12 ku mir 13 uweco pir Asiria man Misiri. Pieno, nyang’ ma dit mi pii ma juweco pire i verse maeni ubenyutho dilo moko m’uromo ng’om zoo kunoke bimobim moko m’ujai ni Yehova man ni jutic pare.

YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 75-77

Pirang’o ukwayu ngo wabed watinga’ra?

w18.01 mba. 28 udu. 4-5

Nen tung’ tung’ m’utie i kind ju m’ubetimo ni Yehova ku ju m’ubetimo ngo ire

4 I ng’ei ma Paulo ukiewo nia dhanu bimariri gigi man gibibedo jumar sente, emedo nia dhanu bibedo jukulula, ju ma gidodri wi juwagi, man ju ma giting’iri. Wang’ ma pol dhanu ma gitie ku kura maeno, ginwag’iri nia gisagu jumange, pilembe ya gileng’ dit, gitie ku copo moko, gitie ku piny kunoke nyo gitimo tic moko ma lee i kwo migi. Dhanu ma kumeno gimito nia jumange zoo uworgi awora. Jatim sayusac moko ukiewo iwi ng’atu ma ting’ere kumae: “I adundene, etie ku nyathi pemblam moko m’ebed erum i wang’e, ke pi nimiyo woro ire gire.” Jumange uyero nia kuhaya utie rac magwei, ma kadok jukuhayane gin gigi de giwinjiri rac ka gibeneno dhanu mange ubehayiri.

5 Biblia ulwong’o bende ting’iri nia “wang’ mi kuhaya.” Eno tie gin ma Yehova udagu magwei. (Rie. 6:16, 17) I andha, kuhaya ketho kindjo bedo bor ku Mungu. (Zab. 10:4) Etie kite ma rac pa Wonabali. (1 Tim. 3:6) Re lundo lembe mi can utie nia kadok jurutic pa Yehova moko de gigam giweko kuhaya umondo i igi. Ku lapor, ubimo mi Yuda ma nyinge ubino Uzia ugwoko bedoleng’ pare ni Mungu pi oro ma dupa. Re Biblia ukoro pire kumae: “Ento kinde m’edoko tek, adundene tingre malu, ketho nia etimo rac, man edubo ni Yehova Mungu pare.” Uzia umondo i hekalu man ewang’u udok ma ng’wice ng’ar, ma ke nwang’u embe ku twerone. Oro moko i ng’eye, ubimo Hezekia de kuhaya umondo i iye, kadok nwang’u enyutho kuhayane nyanok kende de.​—2 Kei. 26:16; 32:25, 26.

w23.04 mba. 5 udu. 11-12

Udu ma Yesu utimo ubemiyo iwa ponji ma kani?

11 Waromo nwang’u ponji ma kani i udu ma Yesu uloko ko pii udoko ni piguloki? Ponji ma wanwang’u utie ninyutho jwigiri. Yesu uyungere ngo pir udu maeno; i andha ebed eyungere ngo nyanok de pi lembe m’ebed etimo. Ento ejwigere man ebed edwoko dwong’ ku yung ceke ni Won thiri thiri. (Yoh. 5:19, 30; 8:28) Ka walubo lapor pa Yesu ma watie ku nen mi jwigiri i wiwa giwa, wabiyungara ngo pi gin moko ci ma watimo. Kadok nwang’u wabetimo ang’o i tic pa Yehova de, kud wayungara ko giwa; ento wayung Mungu ma yawe mbe m’umiyo iwa rwom mi timo ire. (Yer. 9:23, 24) Ukwayu wamii ire yung m’eromo ko. Ka ku kony pa Yehova ngo, waromo timo ngo lembe ma ber acel de.​—1 Kor. 1:26-31.

12 Wakenen ayi mange ma waromo lubo ko jwigiri pa Yesu. Kepar pi lembe ma e: Jadit cokiri moko uting’o saa ma lee pi nikonyo jakony tic moko m’aradu ku yiko korolembe pare ma kwong’a. Ku kony pa jadit cokiri eno, umego m’aradune umiyo korolembe ma mit ma dhanu mi cokiri ceke ufoyo. I ng’ey coko, ng’atu moko ubino i bang’ jadit cokirine man eyero kumae: ‘Umego ginde umiyo korolembe ma ber ba, kumeni ngo nia?’ Nyo ukwayu jadit cokirine uyer nia ‘eyo, re akoyo saa lee pi nikonye!’ Kunoke nyo ecikere niyero ku jwigiri kumae: ‘Eyo, etim’andha. An de anyong’a nega i kume!’ Ka watie ku jwigiri, wabanju ngo nia juyungwa pi gin ma ber ma watimo ni jumange. Cwinywa kwiyo ning’eyo nia Yehova neno man ekwanu ku gin ma wabetimo. (Nen bende Matayo 6:2-4; Ebr. 13:16) Andha, wanyayu anyong’a i Yehova ka wabelubo lapor pa Yesu mi nyutho jwigiri.​—1 Pet. 5:6.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 15/7 mba. 11 udu. 3

Lembe ma dongo mi theng buku mir adek kud ang’wen mi Zaburi

76:10​—“Kwinyo mi dhanu” copo paku Yehova nenedi? Ka Mungu uweko dhanu gibed ku ng’eicwiny i kumwa pilembe watie jutic pare, lembene copo kelo adwogi ma ber. Peko moko ci ma waromo nwang’ara ko romo bedo iwa ni twiny ku yore moko. Yehova weko wanen can kende kende kara wanwang’ ponji pi niteng’ini. (1 Pethro 5:10) ‘Ku dong’ kwinyo mi dhanu, Mungu bitwiyere.’ E ka wanwang’ara ku peko m’uterowa nitundo i tho ke? Maeno de copo paku Yehova pilembe dhanu ma gibenenowa kinde ma wabeciro ku gwokobedoleng’, gicopo caku yungo Mungu.

YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 8–NINDO 1, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 78

Koso gwokobedoleng’ mi Juisrael utie iwa lapor mi cimowang’

w96-F 1/12 mba. 29-30

Pirang’o ukwayu “nipoy pi nindo ma con”?

Ku lemarac, Juisrael gibed gipodho wang’ ma pol i dubo mi wil ku lembe ma jubed jutimo igi. Lembene ukelo adwogi ma kani? “Man gilokri kendo gibidho Mungu de, Man ginyayu ng’ecwiny i Ng’atu Maleng’ mir Israel. Gipoi kum cinge ngo, Kadi ceng’ m’ewarugi i ie ku ba jasend.” (Zaburi 78:41, 42) E i ng’eye, calu ma wigi wil i kum cik pa Yehova, Yehova bende uwenjogi.​—Matayo 21:42, 43.

Jagor Zaburi uweko lapor ma cuu kinde m’ekiewo kumae: “Abiweco pi tic pa Yehova; Kum abipoi pi tic peri ma wang’u ijo ma con. Ia bipido bende kum tic peri ceke, Man abiparu pi tic peri.” (Zaburi 77:11, 12) Ninyamu i lembe i ayi maeno, man nibepoi i kum lembe ma Yehova utimo iwa ku mer miyo amora i kumwa, tielo cwinywa, man eketho wabedo ku foyofoc i bang’e. Bende, “nipoy pi nindo ma con” copo kabu olo kud i kumwa man copo miyo iwa amora mi timo lembe ceke ma wacopo kara wacir ku gwoko bedoleng’.

w06-F 15/7 mba. 17 udu. 16

“Wumeduru nitimo lembe ceke m’umbe ng’ur”

16 Kura mi ng’ur ketho waketho wiwa zoo i kumwa giwa man i kum peko mwa; bende eketho wakwanu ngo ku mugisa ma Yehova ubemiyo iwa. Kara kud wabed ku kura mi bewagara hai, ukwayu wabed wapar lee mandha pi mugisa maeno. Ku lapor, ng’atuman m’i kindwa utie ku rwom ma lee mi lwong’ere ku nying’ Yehova. (Isaya 43:10) Wacopo bedo ku winjiri ma ceng’ini kude, man waromo weco i bang’ ‘Jawinj rwo’ saa moko ci. (Zaburi 65:2; Yakobo 4:8) Kwo mwa utie ku thelembe mandha pi lembe wanyang’ iwi dito ma malu ngbir pa Yehova man wabepoy nia watie ku rwom mi gwoko bedoleng’ mwa ni Mungu. (Lembrieko 27:11) Wacopo dikara nja i tic mi rweyo lembanyong’a mi Ker. (Matayo 24:14) Yiyoyic ma watie ko i jamgony ma Yesu umiyo, ketho wabedo ku pidocwiny ma leng’. (Yohana 3:16) Eno tie mugisa ma yawe mbe m’usagu lembe moko ci ma wabeciro.

w11-F 1/7 mba. 10 udu. 3-4

Nyo timo mwa ketho Yehova winjere de i ayi moko?

Jagor Zaburi uyero kumae: “Gijai ire i langa wang’ udul!” (Verse mi 40) Verse m’ulubo umedo kumae: “Gilokri kendo gibidho Mungu de.” (Verse mi 41) Poy nia jagor Zaburi uweco pi dagutielo m’uterogi i jai. Pidoic ma rac maeno uwok i igi i langa nyanok i ng’ey ma juwodhogi kud i Misiri. Dhanu ucaku ng’ur i kum Mungu, ma gipenjiri ka nyo andha etie ayika man etie kud ava mi konyogi. (Wel 14:1-4) Buku moko ma konyo julok Biblia uyero nia wec ma nia “gijai kendo kendo” jucopo “loke i ayi mange nia ‘gidwoko adundegi nwang’ ni Mungu’ kunoke ‘giyero ni Mungu nia “mbe.”’” Ento nikum ngisi pare, Yehova utimo kisa ni dhanu pare kinde ma giloko cwinygi. Re asu gidok gimediri migi nijai calu ma con.​—Zaburi 78:10-19, 38.

Yehova uwinjere nenedi saa ceke ma dhanu maeno ma gicungo ngo iwi lembe acel gibed gijai ire? Verse mi 40 uyero kumae: “Ginyayu can i ie.” Lok mange uyero nia “gitimo lembe m’unyayu can i iye.” Jam timo sayusac moko mi Biblia ukoro kumae: “Keni jumito koro nia Juebrania gibino ku timo ma nyayu can i ijo, tap calu timo pa nyathin m’ukoso woro man m’ujai.” Calu nyathin ma woro ngo cik nyayu can ma lee i cwiny junyodo pare, Juisrael bende “ginyayu can i Ng’atu ma Leng’ mir Israel.”​—Verse 41; B. L. L.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 15/7 mba. 11 udu. 4

Lembe ma dongo mi theng buku mir adek kud ang’wen mi Zaburi

78:24, 25​—Pirang’o julwong’o mana nia “cemo [m’i] polo” man “kwen pa ng’atu ma tek”? Wec maeno ceke ubenyutho ngo nia mana ubino cemo mi jumalaika. Ebino “kwen m’i polo” pilembe ebed eai kud i polo. (Zaburi 105:40) Calu ma jumalaika, kunoke ‘ju ma tek,’ gibedo i polo, wec ma nia “kwen pa ng’atu ma tek” niwacu mi jumalaika, copo nyutho kende kende nia Mungu ma bedo i polo re m’umiyo mana. (Zaburi 11:4) Copere bende nia Yehova utiyo ku jumalaika pi nimiyo mana ni Juisrael.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini