Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 79-81
Mar nying Yehova kum nying’ne dwong’
w17.02 mba. 9 udu. 5
Jamgony utie “Giramiya . . . ma ber” m’uai kud i bang’ Wego
5 Waromo nyutho nenedi nia wamaru nying’ Yehova? Nikadhu kud i timo mwa. Yehova ubekwayu nia wabed leng’. (Som 1 Pethro 1:15, 16.) Eno ubenyutho nia ukwayu watim thier ni Yehova kende man wawore kud adundewa ceke. Kadok nang’ jubenyayu ragedo i kumwa de, waii nikwo nimakere ku cik pare mir ukungu ma pwe. Ka timo mwa tie ber, waketho der mwa rieny man lembene yungo nying’ Yehova. (Mat. 5:14-16) Calu m’ukwayu wabed leng’, wanyutho nikadhu kud i kit kwo mwa nia cik pa Yehova tie cuu man nia adote pa Sitani utie ndra ma hoi. Ka watimo kosa, calu ma wan ceke wabed wakier, wayewo dubo mwa man waweko ndhundhu timo ceke ma reco ma cido nying’ Yehova.—Zab. 79:9.
ijwbv thiwiwec mir 3 udu. 4-5
Jurumi 10:13—‘Lwong’ nying’ Yehova’
I Biblia wec ma nia ‘nilwong’o nying’ Yehova,’ thelembe tie ngo kende kende ning’eyo nying’ Mungu man nitiyo kude i thier ma jubetimo ire. (Zaburi 116:12-14) Eketho i iye nigeno Mungu man nisayu kony i bang’e.—Zaburi 20:7; 99:6.
Pi nying’ Mungu ubino tek lee i Yesu Kristu. Rwo m’eponjo ko julub pare ucaku ku wec ma e: “Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’,” kunoke judwoke leng’. (Matayo 6:9) Yesu unyutho bende nia tek wabemito wanwang’ kwo ma rondo ku rondo, wacikara ning’eyo Yehova, niwore man nimare.—Yohana 17:3, 6, 26.
Lonyo mi tipo
it-2 mba. 111
Yosefu
Nying’ ma Yosefu ubino nying’ mi yung. Calu ma Yosefu ubino ku dito i kind wot Yakobo, eno uketho jubed jutiyo ku nyinge saa moko pi niweco pi thek ceke mir Israel (Zb 80:1) kunoke pi thek m’udog ucoko dhoggi ni bimobim ma yo malu. (Zb 78:67; Amo 5:6, 15; 6:6) Nying’ Yosefu nwang’ere bende i lembila mi Biblia. I gin ma wok i wang’ ma Ezekiel uneno, Yosefu unwang’u makapiny ario. (Eze 47:13) Jucaku nying’ Yosefu i kum dhugang’ mir adhura ma julwong’o nyinge nia “Yehova ni kuca” (Eze 48:32, 35), man nimakere ku lembe ma jukoro iwi kite ma Yehova udiko ko kind dhanu pare, juyero nia Yosefu utie jadit mi theng thek acel man Yuda ke utie jadit mi theng thek ma kucelo. (Eze 37:15-26) Lembila ma jabila Obadia uewo unyutho nia ‘ot pa Yosefu’ bidiko cinge i kum nyoth ma jubinyotho ko “ot pa Esau” (Oba 18), man lembila pa Zekaria ke ulund uyero nia Yehova ubodho ot pa ‘Yosefu.’ (Zek 10:6) Kaka nicaku nying’ Efraim, nying’ Yosefu re ma julund jucaku i kum suru acel m’i kind suru mir Israel mi tipo.—Nyu 7:8.
Calu ma jukwanu nying’ Yosefu i Lembanyutha 7:8, eno ubenyutho nia lembila ma Yakobo uewo pi Yosefu iwi kavuto pare kinde m’ebecitho umulo bende kum Israel mi tipo. Etie lembe ma kakare ka Yehova Mungu ma jatego pa Yakobo, uketho Kristu Yesu ubed Jakwac ma ber m’uthiero kwo pare pi “rombe.” (Yoh 10:11-16) Kristu Yesu utie bende kidi mi gul ma hekalu pa Mungu, niwacu Juisrael mi tipo ucungo i wiye. (Efe 2:20-22; 1Pe 2:4-6) Bende, Jakwac man Kidi maeno utie karacelo ku Mungu ma Jategokpo.—Yoh 1:1-3; Tic 7:56; Ebr 10:12; nen bende Tha 49:24, 25.
YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 82-84
Mar rwom m’itie ko
wp16.6 mba. 8 udu. 2-3
Ponji ma wacopo nwang’u nia kud i bang’ winyo mi kor polo
Dhanu mi Yeruzalem gigam ging’eyo ugwelo cuu dit kum wang’ ma pol gibed gigiero udigi i pond ot. Ugwelone ma pol ubed ugiero udigi i hekalu ma Suleman ugiero. Kubang’ oro, ugwelo m’ubed ugiero udigi i hekalu gibed ginwang’u nia etie kabedo ma gitie agwoka i iye man ma gicopo tungo iye nyithindhgi m’umbe peko acel de.
Jagor Zaburi mi 84, m’utie acel m’i kind wot Kora ubed utimo i hekalu yenga acel kubang’ dwi abusiel. Ebed eneno od’ugwelo maeno i hekalu. Calu m’ebino kud ava mi bedo nja i ot pa Yehova tap ve ugwelo maeno, eyero kumae: “Karamb ber mi hema peri mire ma, E Yehova mir udul! Ava lelagang’ pa Yehova nego ng’eyong’ec para, eyo, evoc pire; . . . Eyo, kira nwang’u ot pare, Man ugwelo unwang’u ot ire gire, ka m’ecopo nyolo ie nyithindhe, En e pemblam peri, E Yehova mir udul, Ubimo para, man Mungu para!” (Zaburi 84:1-3) Nyo wan de karacelo kud awiya mwa ma thindho wabed wanyutho foyofoc ma rom eno pi rwom ma watie ko mi bedo wang’ ma pol ku cokiri mi dhanu pa Mungu?—Zaburi 26:8, 12.
w08 15/7 mba. 30 udu. 3-4
Bed ku nen m’uromo iwi copo peri, e anyong’a binegi
Tio man twoyo romo jwigo copo mwa mi timo tic pa Yehova. Kan itie janyodo, icopo nwang’u ve nia ibenwang’u bero nyanok magwei i kum ponji peri ma segi man coko mwa pilembe ibetiyo ku saa ma lee man tego peri pi nigwoko awiya peri ma thindho. Ento kan iketho wii hai i kum mupaka peri, eno copo ceri nineno gin m’itie ku copo mi timo.
Oro elufu ma lee ukadhu niai ma Jalawi moko ubedo kud ava mi timo lembe moko ma copere ngo ire. Ebino ku rwom mi timo i hekalu yenga ario kubang’ oro. Re kadok kumeno de, ebino kud ava mi timo nja ceng’ini ku pemlam. (Zab. 84:1-3) Ang’o m’ukonyo Jalawi maeno ma won bedopwe nifoyo ku rwom m’ebino ko? Enyang’ nia nitimo kadok nindo acel kende i hekalu utie rwom ma porere ngo. (Zab. 84:4, 5, 10) Kumeno bende, kakare niketho wiwa hai i kum gin ma wambe ku copo mi timo, wacikara ni ii nineno man nifoyo ku gin ma watie ku copo mi timo.
Piri tie tek i Yehova Mungu peri!
12 Kan ibecur ku twoyo moko i kwo peri, ng’ei nia Yehova ung’eyo peko m’ibekadhu kud i iye. Kwaye kara ekonyi ibed ku nen ma ber iwi twoyo m’ubesendi. Yeny i Biblia wec ma copo tielo cwinyi ma Yehova ukanu iri. Keth wii akecane i kum verse m’unyutho nia Yehova neno jutic pare ni dhanu ma pigi tek lee. Kan itimo kumeno, ibinyang’ nia Yehova nyutho bero ni dhanu ceke ma gibetimo ire ku bedopwe.—Zab. 84:11.
Lonyo mi tipo
it-1 mba. 816
Nyithikic
Kinde ma jucaku dieng’ ungo ku dhanu ma wedi migi utho man ma jacer bang’gi mbe, Yehova utiyo ku wec ma nia “kic” pi ninyutho bedopwe man gondiri mi Juisrael. Kinde ma fodi thek maeno ubino ma ber i thenge mi tipo, gibed gidieng’ ku nyithikic. Re saa ma bedopwe ujwik i ng’om mir Israel, juwenjo nyithikic, man eno ubino lanyuth ma kamaleng’ nia thek maeno ubenyothere. (Zb 82:3; 94:6; Isa 1:17, 23; Yer 7:5-7; 22:3; Eze 22:7; Zek 7:9-11; Mal 3:5) Kwong’ pa Yehova ubino iwi dhanu m’ubed usendo nyithikic. (Poy 27:19; Isa 10:1, 2) Yehova uyero nia etie Jawar (Rie 23:10, 11), Jakony (Zb 10:14), man Wego (Zb 68:5) mi kic. En re m’epoko lembe migi (Poy 10:17, 18), enyutho igi kisa (Hos 14:3), emiyo igi gony (Zb 146:9), man egwoko kwo migi.—Yer 49:11.
Acel m’i kind lembe ma ketho jung’iyo Jukristu mandha utie kite ma gidieng’ ko ku montho man nyithikic. Yakobo ma jalub ukiewo ni Jukristu kumae: “Kum i wang’ Mungu ma Wegwa, ayi ma leng’ mi timo ire m’umbe cilo ni e: Nigwoko nyithikic ku montho i masendi migi man nigwokiri i kum cilo m’i ng’om.”—Yak 1:27.
YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 85-87
Rwo konyowa niciro
w12 15/5 mba. 25 udu. 10
Nyo iberienyo dwong’ pa Yehova?
10 Kara warieny dwong’ pa Yehova, ukwayu ‘wamedara nirwo.’ (Rum. 12:12) Wacikara nirwo nia Yehova ukonywa watim ire i ayi m’umaku piny. Kara watund i kum lembakeca maeno wacopo kwaye emii iwa tipo pare ma leng’, emed yiyoyic mwa, ekonywa nicerara i wang’ abidhe man emii iwa copo mi ‘koro lembe mi lemandha kubang’e kubang’e.’ (2 Tim. 2:15; Mat. 6:13; Luka 11:13; 17:5) Tap calu ma nyathin ma nyanok jengere iwi won, wan de wacikara nijengara iwi Wegwa mi polo, Yehova. Ka wakwaye ekonywa watim ire ku copo mwa ceke, cwinywa bed tek nia ebikonyowa de andha. Kud wapar nyanok de nia wabeduyo cwinye! Ento nikadhu kud i rwo, wek wapake, wafoye man wasay telowic pare asagane tek wabekadhu kud i peko; wakwaye bende ekonywa watim ire i ayi ma paku nyinge.—Zab. 86:12; Yak. 1:5-7.
Kite ma Yehova dwoko ko wang’ rwo mwa
17 Som Zaburi 86:6, 7. Cwiny Daudi ubino tek nia Yehova uwinjo man udwoko wang’ rwo pare. In de icopo bedo ku tegocwiny ma rom eno. Lapor ma tung’ tung’ ma juweco pigi i thiwiwec maeni ubetego cwinywa nia Yehova romo miyo iwa rieko man tego ma watie ku yenyne pi niciro peko mwa. Ecopo tiyo ku juruot mwa mi tipo kunoke kadok dhanu ma gibetimo ngo ire de pi nimiyo iwa kony i ayi moko.
18 Kadok nwang’u Yehova copo dwoko ngo wang’ rwo mwa i ayi ma nwang’u wageno de, re wang’eyo nia ebidwoko wang’gi. Ebimiyo iwa piny ma watie ku yenyne, ke tap i saane. Dong’ mediri nirwo man cwinyi bed tek nia Yehova bigwoki kawoni man i nindo m’ubino ‘ebiyeng’o gin ceke ma kwo kubang’gi’ i ng’om ma nyen.—Zab. 145:16.
Lonyo mi tipo
it-1 mba. 1058 udu. 5
Adunde
Nitimo kud “adunde ma zoo.” Kara adunde ng’atini utii cuu, ukwayu ebed ma boo; ento adunde mi lapor copo pokere. Daudi urwo kumae: “Rib adundena kum lworo nyingi,” enyutho ko nia ng’atini romo maru kunoke eromo lworo gin moko kud adunde m’uripo ngo acel. (Zb 86:11) Dhanu m’adundegi upokere gitie dhanu ma “pidoigi ario,” niwacu gitimo ngo ni Mungu i ayi m’ukwayere. (Zb 119:113; Nyu 3:16) Ng’atini copo bedo bende kud ‘adunde m’uripo ngo’ (niwacu kud adunde ario), kan ebeii nitimo ni rwodhi ario man dhoge ubeyero lembe m’ukoc ku ma wiye ubeparu. (1Ke 12:33; Zb 12:2) Yesu utuco ku kwinyo wi umbili mi dhanu m’adundegi ario.—Mat 15:7, 8.
YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 88-89
Bimobim pa Yehova utie ber nisagu zoo
w17.06 mba. 28 udu. 5
Cer bang’ Bimobim ma malu ngbir pa Yehova!
5 Yehova re m’utie ku twero mi bedo Jabim ma malu ngbir pi thelembe mange ma e: Ebimo ku bedopwe mandha. Eyero kumae: “An a Yehova m’atimo mer mi bero, ku pokolembe, man bedopwe, i ng’om: kum anyong’a nega kum gin maeni.” (Yer. 9:24) Ejengere ngo iwi cik ma dhanu ma leng’ ungo uketho pi ning’iyo gin ma pwe man m’atira. Kite pare mi poko lembe pwe n’i bang’e gire man ejengere de iwi kite maeno pi nimiyo cik ma jukiewo akiewa ni dhanu. “Bedopwe man pokolembe en e thepiny mi komker [pare],” pieno cwinywa romo bedo tek nia cik man cik pare mir ukungu ku telowic pare ceke gitie pwe. (Zab. 89:14; 119:128) Kadok nang’ Sitani ucayu Bimobim pa Yehova de, re lundo niketho bedopwe urom ng’om zoo uvoye.
w17.06 mba. 29 udu. 10-11
Cer bang’ Bimobim ma malu ngbir pa Yehova!
10 Yehova tie ngo Jabim ma Won adici man ma i lembe pare tek. Bimobim pare kelo bedagonya man anyong’a. (2 Kor. 3:17) Daudi uweco pi lembene kumae: ‘Dwong’ ku leng’o n’i kaka ma Mungu ni iye; tego kud anyong’a n’i kabedo pare.’ (1 Kei. 16:7, 27) I ayi ma rom eno, jagor Zaburi ma nyinge Ethan ukiewo kumae: “Mugisa ni dhanu m’ung’eyo badwal mir anyong’a: E Yehova, giwotho i der mi weng’i. Anyong’a negogi ceng’ du ni kum nyingi; Man judodogi ni kum bedopwe peri.”—Zab. 89:15, 16.
11 Nibenyamu i lembe thiri thiri iwi bero pa Yehova ketho wayiyo ma cwinywa tek nia Bimobim pare re ma ber nisagu zoo. Eno ketho wan de wawinjara calu jagor Zaburi m’ukiewo kumae: “Ceng’ acel i lelagang’ peri e ber ma sagu ceng’ rubanga!” (Zab. 84:10) Ecopere nenedi? Calu ma Yehova utie Jacwic mwa, eng’eyo gin ma watie ku yenyne kara wabed kud anyong’a, man epong’o yenyne kubang’e kubang’e. Gin moko ci m’ekwayu i bang’wa utie pi bero mwa man lembene dok nyayu anyong’a de i iwa giwa. Kadok nwang’u lembe m’ebekwayu i bang’wane ubekwayu nia watwonara ku gin moko ma pigi tek de, re asu wanwang’u bero.—Som Isaya 48:17.
w14 15/10 mba. 10 udu. 14
Bed ku yiyoyic ma nging’ nging’ iwi Ker
14 Wakenen lembe ma Yehova ung’olo ni Daudi m’ubino ubimo mir Israel ma con nikadhu kud i lembariba m’etimo ku Daudi. (Som 2 Samwel 7:12, 16.) Yehova uketho lembariba maeni ku Daudi kinde ma Daudi ubino bimo i Yeruzalem, eng’olo ire nia Masiya biai kud i the kwaru pare. (Luka 1:30-33) Kumeno re ma Yehova unyutho leni ma tap ma kodhi biai kud i iye, man eketho nia ng’atu m’utie ku twero mi lagu ker pa Daudi re ma bibedo ’ku ng’ol’ mi bimo i Ker pa Masiya. (Eze. 21:25-27) Nikadhu kud i bang’ Yesu, Ker pa Daudi ’bicungo mi nja.’ Pieno, kodhi pa Daudi “bibedo mi nja, Man Komker pare calu ceng’.” (Zab. 89:34-37) Ku lemandha, bimobim pa Masiya binyothere ngo man lembe ma bimobimne bitimo bigalu mi nja!.
Lonyo mi tipo
cl mba. 281 udu. 4-5
“In kendi re m’i leng’”
4 Wec ma nia “Bedoleng’” ma jutiyo ko i Lembagora mi Juebrania, utie bero ma junyutho ku mer ma moko ki ki ki i kum gin moko man ma jik ungo nituc ma lembakeca ma juketho pi gin ne upong’o ko. Eketho lembe lee i iye nisagu nibedo kende kende dhanu mandha. I andha, ng’atini romo nyuthere ni dhanu mandha kende kende pilembe ubekwayere. Ento, bedoleng’ lundo ujengere iwi mer. M’umedo maeno, juromo tiyo ku wec ma nia “mandha” pi niweco pi piny ma kwo umbe i igi. Ku lapor, jagor Zaburi ulwong’o dwi nia “jamulembe mandha i kor polo” pilembe erieny kubang’ uthieno. (Zaburi 89:37) Re kadok kumeno de, juromo yero ngo nia dwi gwoko bedoleng’ pare. Pirang’o? Pilembe bedoleng’ utie kite ma mer re ma cwalujo ninyutho; pieno etie kite ma giracwiya ma yuyo mbe i igi romo nyutho ngo.
5 Kite ma jutiyo ko ku wec ma nia bedoleng’ i Lembagora, thelembene tie yaw yaw. Kite m’enen ko nyutho nia winjiri ma cuu unuti i kind ng’atu m’ubenyuthe ku ng’atu ma jubenyuthe ire. Bedoleng’ ma kumeno lokere ngo. Etie ngo ve mujanga ma yamu leko kun ku kun. Bedoleng’ kunoke mer ma lokere ngo lundo ketho ng’atini cungo nging’ nging’ man emiyo ire tego mi voyo peko moko ci kadok ebed dwong’ rukani de.
YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 9–NINDO 6, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 90-91
Gen Yehova kara nindo peri medere
wp19.3 mba. 5 udu. 3-5
Dhanu ubesayu nimedo nindo migi mi kwo
Jururieko ceke ngo m’uyiyo nia thieth ma dwoko jo aradu copo ketho ng’atini kwo lee nisagu kadhiri ma dhanu ubekwo ko kawoni. Ku lemandha, genogen mi medo nindo mi kwo pa dhanu umedere lee niai rundi dage mir 19. Re lembe maeno uwok nikum lem leng’o m’umedere, yub ma cuu m’umakere pi niuro ukudi ma tung’ tung’, yath ma keyo kum man agwera (vaccin). Jururieko moko ma ponjo lembe iwi kite ma kura mi junyodo kadhu ko i bang’ awiya (généticiens) giyiyo nia dhanu kwo i mukero m’ukethere kunoke ngo.
Oro ma romo 3500 udaru kadhu niai ma Musa ukiewo kumae: “Nindo mi rundi mwa gi pier abiro, Kadi ni kum tego rundi pier abora; Ento kuhaya migi tic mi muli ku can kende; Kum ecidho pio, man wacidho.” (Zaburi 90:10) Kadok nang’ dhanu gitimo kero ma lee pi nimedo nindo mi kwo de, re asu nindone tie pare kubang’e ve ma Musa ukoro.
Lei moko ma kwo i the nam ma kwar m’urombo ku lum (hérisson de mer) kunoke kit dholu moko giromo kwo pi oro ma kadhu 200. Kit yen ma julwong’o séquoia géant giromo kwo pi oro elufu ma lee. Ka wabeporo nindo mi kwo mwa ku mi cwic maeno ku mange de dupa, wacopo penjara nia, ‘nyo nindo mi kwo mwa m’utie kende kende oro 70 kunoke 80 e ndhu e mandha eni?’
wp19.1 mba. 5, sanduku
Nying’ Mungu tie ng’a?
Dhanu ma dupa gibed gipenjiri ka nyo Mungu uai kani. Copere nia in de idaru penjiri ku penji maeno. Nyo ibepenjiri nia, tek Jacwic re m’ucwiyo polo ku ng’om ku piny ceke m’i igi, dong’ Mungu ke uai kani?
Jururieko giyiyo nia polo ku ng’om ku giracwiya ceke ma kumgi nen utie kud acaki. Verse ma kwong’a mi Biblia de ucwaku paru maeno, eyero kumae: “Ku kwong’a Mungu ucwiyo polo ku ng’om.”—Thangambere 1:1.
Polo ku ng’om gicwiyiri ngo gigi; giai ungo kud i gin moko ngo. Umbe copo ngo niwodho piny moko. Ka nwang’u piny moko ular ubino mbe i wang’ acaki mi polo ku ng’om, e nwang’u tin de polo ku ng’om gibedo mbe. Kadok nwang’u etie iwa tek ninyang’ cuu cuu de, re piny moko ma bedo rondo ku rondo man ma kume nen ungo ubino nuti pi nicwiyo polo ku ng’om. Etie Yehova Mungu ma tie tipo ma won tego man rieko ma porere ngo.—Yohana 4:24.
Biblia uyero pi Mungu kumae: “Ma fodi juwodho got ungo, Kadi ma fodi k’icwio ng’om ku piny de ngo, Ugambre rondo ku rondo, in i Mungu.” (Zaburi 90:2) Eno ubenyutho nia Mungu ubino nuti rondo ku rondo. Pieno re ma “ku kwong’a,” ecwiyo polo ku ng’om.—Lembanyutha 4:11.
Mer konyowa nivoyo lworo
16 Sitani ung’eyo nia wamaru kwo mwa. Eloko nia wacopo weko piny moko ci ma watie ko, kadok winjiri mwa ku Yehova kara wabed kwo. (Yob 2:4, 5) Eno tie vupo maa! Re calu e “ng’atu m’utie ku copo mi nego nek,” ebetiyo ku lworo mi tho ma n’i iwa kara wawek Yehova. (Ebr. 2:14, 15) Saa moko dhanu ma Sitani ubetiyo kugi, giwacu nia ginegowa ka wamoko asu i kum yiyoyic mwa. Saa mange ke, Sitani kiyowa kinde ma waberemo lee pi nicwaluwa watim lembe m’uturo cik pa Mungu. Dokta kunoke wedi mwa ma gijuyic ungo, gicopo diyowa nia wayii jucik rimo i kumwa, ma ke lundo etie lembe m’uturo cik pa Mungu. Kunoke ng’atu moko romo cwaluwa nia wayii kit thieth moko m’ukoc ku cik mir ukungu mi Biblia.
17 Kadok wamito ngo nia watho de, re wang’eyo nia Yehova bimaruwa asu tek watho. (Som Jurumi 8:37-39.) Tek jurimb Yehova utho, Yehova poy pigi, ebedo ire ve asu gitie kwo. (Luka 20:37, 38) Etie kud ava mi cerogi kud i tho. (Yob 14:15) Yehova uculo welpiny ma lee kara ‘wanwang’ kwo ma rondo ku rondo.’ (Yoh. 3:16) Wang’eyo nia Yehova umaruwa lee man ebedieng’ piwa. Pieno, kakare niweke saa ma waberemo kunoke kinde ma jubemito negowa, ukwayu wajengara i wiye kara wanwang’ jukocwiny, rieko, man tego. Eno tap gin ma nyamego Valérie ku won ot pare gitimo.—Zab. 41:3.
Lonyo mi tipo
Nyo andha itie ku malaika ma jagwok?
Biblia uponjo ngo nia ng’atuman acel acel utie ku malaika pare ma begwoke. I andha re, Yesu uyero nindo moko kumae: “Kud wucay acel m’i kind ju ma thindho maeni, kum awacu iwu nia jumalaika migi i polo, ubeneno wang’ Vwa m’i polo saa ceke.” (Matayo 18:10) Yesu umito yero ngo nia ng’atuman utie ku malaika pare ma begwoke, ento ebino yero kende kende nia jumalaika gidieng’ lee ku ng’atuman m’i kind julub pare. Pieno, dhanu ma giworo Mungu i andha gimaku ngo yub mi kasegu ma romo terogi i ariti ma nwang’u giparu ko nia malaika pa Mungu bigwokogi.
Nyo eno ubemito nyutho nia jumalaika gikonyo ngo dhanu? Kumeno ngo. (Zaburi 91:11) Jumoko gibed ginwang’u nia Mungu udaru tiyo ku jumalaika pi nikonyogi man nitelo wigi. Kenneth, ma juweco pire i thiwiwec mi kwong’o de uwinjere kumeno. Wacopo yero ngo nia ecwayu ndra kunoke ngo. Jumulembe pa Yehova gibed gineno thiri thiri kony mi jumalaika kinde ma gin’i tic mi lembanyong’a. Ento calu ma kum jumalaika nen ungo, wacopo yero ngo ka nyo Mungu tiyo kugi i mukero ma rukani pi nikonyo ng’atuman i lembe m’ebenwang’ere i iye. Ento, etie ber nia wabed wafoy Jategokpo pi kony ceke m’ebemiyo iwa.—Jukolosai 3:15; Yakobo 1:17, 18.
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 92-95
Timo ni Yehova utie kit kwo ma ber m’usagu zoo!
Aradu, nyo wubeketho wiwu zoo i kum lembakeca mi tipo?
5 Thelembe mi kwong’o man ma pire tek akeca mi ketho lembakeca mi tipo utie pi ninyutho foyofoc mwa ni Yehova pi mer pare man pi lembe ceke m’edaru timo iwa. Jagor Zaburi moko ugam uyero kumae: “En e gin ma ber ya jufoi Yehova . . . Kum in, Yehova, inyayu mutoro i ia ni kum tic peri: abisagu ni kum tic mi cingi.” (Zab. 92:1, 4) Kepar pi piny ceke ma Yehova umiyo iri: Emiyo iri kwo, Biblia, cokiri, genogen mi kwo rondo ku rondo i Paradiso; eketho bende ing’eyo lemandha i wiye. Kan ibeketho lembakeca mi tipo, nwang’u ibenyutho ni Yehova nia ibefoye pi lembe maeno ceke, man lembuno biketho ibibedo ku winjiri ma ceng’ini magwei kude.
Ng’a m’ubetelo wi paru peri?
8 Calu janyodo ma ber, Yehova ubemito awiya pare gibed ku kwo ma ber m’usagu zoo. (Isa. 48:17, 18) Pieno, ebeponjowa ku cik mir ukungu iwi kura m’ukwayu wabed kudo, man kite ma wacopo kwo ko ku dhanu mange. Bende, Yehova ubekwayuwa waponj nineno lembe i kite m’eneno ko, man wakwo nimakere ku cik pare. Nitimo kumeno cerowa ngo ku bedagonya, ento ketho wadoko riek man konyowa nimaku yub m’atira. (Zab. 92:5; Rie. 2:1-5; Isa. 55:9) Asu wabibedo ku lembe ma wamaru, man ng’iyong’ic ma wabitimo bimiyo iwa mutoro. (Zab. 1:2, 3) M’umbe jiji, ka watie ku paru pa Yehova, wanwang’u bero i ayi ma tung’ tung’!
Piri tie tek i Yehova Mungu peri!
18 Kadok watii, kwayu wang’ei nia asu Yehova utie ku tic ma wacopo timo. (Zab. 92:12-15) Yesu uponjo nia kadok watie ku copo ma nok kunoke wabeparu nia gin ma wabetimo ni Yehova kabang’e mbe de, re Yehova neno gin moko ci ma wabetimo ire ni gin ma pire tek. (Luka 21:2-4) Pieno, keth paru peri iwi gin m’icopo timo. Ku lapor, icopo koro pi Yehova ni dhanu, icopo rwo pir umego ku nyimego man icopo tielo cwiny jumange kara gimediri nigwoko bedoleng’ migi. Yehova neni nia itie jatic wadi pilembe itie ayika niwore, ento ungo pi gin m’itie ku copo mi timo.
Lonyo mi tipo
cl mba. 176 udu. 18
‘Ei! Rieko pa Mungu lee mire ma!’
18 Kenen ayi ma Jakwenda Paulo uweco ko iwi kite ma rieko pa Yehova utie segi ko, eyero kumae: “Ei! Berocwiny pa Mungu, rieko pare man ng’eyong’ec pare lee mire ma! Ninyang’ i pokolembe pare man i yo pare utie lembe ma tek mire ma!” (Jurumi 11:33) Kite ma Paulo ucaku ko verse maeno ku wec ma nia “Ei,” ubenyutho nia iye wang’ lii. Wec mi dhu Jugiriki m’etiyo ko nia, “lee mire ma” urombo ku wec ma nia, “longoro ma there mbe.” Pieno, wecne miyo paru ma terere iwi ng’atini iwi kite ma rieko pa Mungu dwong’ ko. Ka wabeparu pi rieko pa Yehova, dog bedo ve wabeneno ora moko ma thuc ma kajikne mbe; kunoke ve wabeneno kabedo moko ma ndam man ma lac ma jucopo ng’eyo ngo gunde man ma calne de juromo kubo ngo. (Zaburi 92:5) Nyo eno tie ngo paru m’ukwayu ucwalwa ninyutho jwigiri?
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 96-99
‘Twong’ lembanyong’a’!
Lembanyong’a tie ang’o?
JUKRISTU gicikiri nirweyo “lembanyong’a mi Ker” nwang’u gibenyutho pire ni dhanu man gibekoro nia Kerne re m’utie bimobim ma bitelo wi ng’om zoo ku bedopwe. Ento i Biblia, jutiyo ku wec ma nia “lembanyong’a” i yore mange bende. Ku lapor, juweco pi “lembanyong’a mi both” (Zaburi 96:2); “lembanyong’a pa Mungu” (Jurumi 15:16); man “lembanyong’a iwi Yesu Kristu.”—Marko 1:1.
I adundo, lembanyong’a uketho i iye lemandha ceke ma Yesu uyero man ma julub pare gikiewo. I wang’ nidok i polo, eyero ni julub pare kumae: “Pieno wucidhi, man wuketh dhanu m’i thek ceke udok julub, wumii igi batizo i nying’ Wego, i nying’ Wod man i nying’ tipo ma leng’; wuponjgi nia giwor gin ceke m’ang’olo iwu.” (Matayo 28:19, 20) Pieno tic mi Jukristu mandha utie ngo kende kende ninyutho pi Ker, ento gicikiri nitimo tego migi ceke pi niketho dhanu udok julub.
Lembang’o ma bitimere i nindo mi pokolembe?
Calu ma jukubo i cal, dhanu dupa gibed giparu nia i nindo mi pokolembe dhanu bilioni swa bicokiri i wang’ Komker pa Mungu man jubipoko lembe i wigi nimakere ku lembe ma gibed gitimo con; jumoko jubimiyo igi sukulia mi kwo i polo, jukurucel ke jubibologi i mac ma kuthum. Ento Biblia unyutho nia, thelembe mi nindo mi pokolembe utie nibodho dhanu kud i peko ma jubenyayu i kumgi mananu. (Zaburi 96:13) Mungu ung’iyo Yesu ubed ni Japoklembe ma biketho bedopwe i kind dhanu.—Som Isaya 11:1-5; Tic mi Jukwenda 17:31.
w12 15/9 mba. 12 udu. 18-19
Kwiyocwiny pi oro elufu acel man rondo ku rondo!
18 Bedo i acel maeno ugam ujik kinde ma Sitani ucwalu dhanu nijai i kum Bimobim ma malu ngbir pa Yehova. Bimobim pa Masiya ucaku dwoko nok nok bedo i acel maeno niai i kum oro 1914. (Efe. 1:9, 10) I the bimobim mi oro elufu acel, lembe ma beco ma fodi kawoni gitie “piny ma nen ungo” gibinen kamaleng’. I ng’eye ke, “ajiki” mi bimobim mi oro elufu acel pa Kristu biromo. E ang’o ma bitimere? Kadok nwang’u jumiyo “dito ceke . . . i polo kud i ng’om” ni Yesu de, re etie ngo ng’atu ma laru dito. Embe ku paru mi mayu dito pa Yehova. Ku jwigiri “ebidwoko Ker i bang’ Mungu ma en e Wego.” Ebitiyo ku dito pare ma segine “pi dwong’ pa Mungu.”—Mat. 28:18; Filip. 2:9-11.
19 E i ng’eye, dhanu ma gibikwo i the Kerne iwi ng’om gibidoko ku kum m’umbe dubo. Gibilubo lapor pa Yesu; ku molo man m’umbe ma judiigi adiya gibiyiyo nia Yehova kende re ma tie Jabim malu ngbir. Gibinwang’u kaka mi nyutho nia gitie kud ava mi timo lembe maeno kinde ma gibikadhu m’umbe peko acel de kud i amulaic ma tokcen. (Nyu. 20:7-10) Tokcen ne, jubidaru jujai ceke uketho i iye dhanu man giracwiya mi tipo. Ebibedo nindo mi mutoro man foc ma lee! Dhanu mi ng’om zoo gibipaku Yehova kud anyong’a, kum ebidodere “malu wi kodhidhanu ceke.”—Som Zaburi 99:1-3.
Lonyo mi tipo
it-2 mba. 994
Wer
Giragora m’uweco pi “wer ma nyen” nwang’ere i buku mi Zaburi kende ngo ento bende i buku pa Isaya man i buku ma Jakwenda Yohana ukiewo. (Zb 33:3; 40:3; 96:1; 98:1; 144:9; 149:1; Isa 42:10; Nyu 5:9; 14:3) Ka jubeng’iyo i lembe m’udhoko kum wec ma nia “wer ma nyen,” junyang’ kamaleng’ nia jubed juwerogi nwang’u jubekoro lembe ma nyen iwi kite ma Yehova ubetelo ko wi Bimobim pare ma malu ngbir. I Zaburi 96:10, jutwong’o kud anyong’a wec ma mit ma e: “Yehova udoko Ubimo.” Lembe ma nyen m’umulo kum kite ma Yehova umedo ko bimobim pare, gin ma bimobine bitimo i polo man i ng’om re m’utie thiwiwec mi “wer ma nyen” maeno.—Zb 96:11-13; 98:9; Isa 42:10, 13.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 10
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 100-102
Nyuth foyofoc pi mer pa Yehova ma lokere ngo
Kite m’iromo yikiri ko pi nilimo batizo
18 Kite ma ber m’usagu zoo m’itie ko, utie mer m’imaru ko Yehova. (Som Lembrieko 3:3-6.) Merne bikonyi nivoyo peko ceke m’ibenweng’iri ko i kwo peri. Man kan itie ku kite maeno, ibijigo ngo nitimo ire kadok ibenweng’iri ku peko de. Biblia beweco wang’ ma pol pi mer ma lokere ngo ma Yehova utie ko pi jurutic pare. Mer maeno nyutho nia Yehova copo weko ngo jurutic pare man ebijigo ngo nimarugi. (Zab. 100:5) Icwiyiri i ayi pa Mungu. (Tha. 1:26) Dong’ icopo kwanyu kit mer maeno nenedi?
19 Cak ku dwoko foyofoc. (1 Thes. 5:18) Kubang’ nindo, bed ipenjiri kumae: ‘Yehova unyutho ira mer nenedi?’ I ng’eye foy Yehova nikadhu kud i rwo peri, ma nwang’u ibeweco iwi lembe ma tap m’etimo iri. Nen nia lembe ceke ma Yehova utimo iri utie pilembe emeri, tap calu ma jakwenda Paulo de uneno. (Som Jugalatia 2:20.) Kepenjiri kumae: ‘Nyo an de abemito anyuth nia amare?’ Mer m’imaru ko Yehova bikonyi niceriri i wang’ abidhe, man niciro peko dupa. Ebicweli nimediri niworo Yehova nja ma nwang’u ibenyutho ni Wuru nia imare ceng’ ceke.
“Wubed ku weng’wu man wukii!”
10 Kud i kind ariti ma wacopo nikoc kud i kumgi moko utie ninyebiri i kum ng’atu m’utie ngo jadhogwa mi gamiri, mer ku kong’o, camu m’akeca, wec ma reco, galuwang’ mi rop, pornografi, ku wagi piny ma kumenogi. (Zab. 101:3) Jakwor mwa Wonabali ubeyenyo thiri thiri kaka m’enyoth ko winjiri mwa ku Yehova. (1 Pet. 5:8) Ka wabedo ku wang’wa ngo, Sitani copo pidho i paru man i adundewa kumira, gondiri, kethocwiny hai i kum piny, adegi, ting’iri man akece. (Gal. 5:19-21) I acaki, lembuno copo nen ungo ni ariti. Re ka wamaku ngo yub pio pio pi nikabugi, gibimediri nidongo i iwa ve doy, e gibinyothowa.—Yak. 1:14, 15.
Nyo ibiwinjo de cimowang’ ma Yehova ubemiyo thwolo thwolo?
7 Nidikiri ngo ku juponji mi ndra uketho i iye lembang’o? Wajologi ngo i udi mwa kadok amotha de wamotho gi ngo. Wasomo ngo bende buku migi, walubo ngo program mi televizio ma i iye jubeweco pigi, wamondo ngo i kusika migi mir Internet, man wakiewo ngo paru mwa i kum piny ma gibeketho i yamu. Pirang’o wamaku yub ma tek maeno? Tie nikum mer. Wamaru “Mungu mi lemandha,” pieno wadagu ponji moko ci m’ubebalu lemandha ma nwang’ere i Lembe pare. (Zab. 31:5; Yohana 17:17) Wamaru bende dilo pa Yehova pilembe i iye re ma juponjowa ku lemandha ma beco dupa; uketho i iye nying’ Yehova ku thelembene, lembakeca pa Mungu pi ng’om, lemandha iwi ju m’utho man iwi genogen mi cer. Nyo ibepoy de pi kite m’igam iwinjiri ko kinde ma wang’ ma kwong’a iponjo lemandha maeno ku mange bende dupa? Nyo etie ber ndhu andha niweko ng’atu m’ubeweco rac pi dilo m’ukonyi ning’eyo tho lemandha maeno ceke unyoth wii ku ponji ma tijgi mbe?—Yohana 6:66-69.
8 Kadok nwang’u juponji mi ndra giyer ang’o ngi, wabiwinjogi ngo! Pilembe tap calu ma tek ng’atini ucidho i vuj pii m’uthwo wiye wok lal, i bang’gi de gin ma waromo nwang’u umbe. Ento, wek wabed ku lembakeca mi gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man ni dilo pare; kum pi oro ma dupa dilone udaru miyo iwa pii ma wang’e leng’, niwacu lemandha ma nwang’ere i lembe pa Mungu ma tipo ma leng’ uyuyo i wiye pi nikabu rieu mwa.—Isa. 55:1-3; Mat. 24:45-47.
Lonyo mi tipo
it-2 mba. 596
Alungu
Kan alungu ucamu uyeng’ lee, wang’ ma pol etuk man ecidho bor i kabedo ma ling’. Kuca ewok ebedo m’umbe niyiko kume ma nwang’u ekulo wiye man ekunjo ng’ute nitundo i kind goke, uketho ku bor junene ve kidi moko ma tar re m’ubedo. Winyone copo bedo i ayi maeno pi saa ma lee; timo pa winyone urombo tap ku kite ma jagor Zaburi uwinjere ko kinde m’ebino nwang’ere ku can, uketho eyero nia, “an a calu alungu m’i langa.” (Zb 102:6) I verse maeni, “langa” ubenyutho ngo ng’om ngele ento ebenyutho kabedo moko ma bor ku pacu, ecopo bedo vunga. I kind dwi moko, alungu bebedo lee i poga ma nwang’ere yo malu mi Yordan. I ng’om mir Israel, junwang’u kit alungu adek. M’upong’ lee utie kit alungu ma tar kweng’ (Pelecanus onocrotalus); ento alungu ma nyavuru vuru (Pelecanus crispus) man ma kwar (Pelecanus rufescens) giyenyo nen ungo akeca.
Alungu maru kaka ma podho mbe i iye kara dhanu kud usende. Kaka ma kumeno re m’egiero ode, egwoko tonge nitundo etokogi man edok i odene kan eai esayu cam i nam. Calu ma winyo maeno umaru nibedo kende i kabedo ma jukwo ngo i iye, jubed jutiyo kude i Biblia pi niweco pi nyoth ma lee. Pi niweco i ayi mi lapor iwi nyoth m’ubebino iwi Edom, Isaya uewo nia alungu re ma bimaku ng’ombe. (Isa 34:11) Zefania ke uewo nia alungu bibedo i kind mbegi mi Nineve, ebino nyutho nia jubinyotho adhurane kot man dhanu bibedo ngo i iye.—Zef 2:13, 14.
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 10–NINDO 3, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 103-104
Yehova poy “ya wan utur”
Bed ng’atu ma i lembe pare tek ungo calu Yehova
5 Jwigiri man kisa cwalu Yehova nibedo ng’atu ma i lembe pare tek ungo. Ku lapor, jwigiri pare unen kamaleng’ kinde m’ugam ukwayu nia enyoth dhanu ma reco mi Sodom. Yehova umiyo telowic ni won pedopwe ma Lot nikadhu kud i bang’ malaika pare nia ering i ng’om gudi. Lot ubino ku lworo mi ringo kuca. Pieno, ekwayu nia timba en ku juruot pare giring i Zoar m’ubino adhura moko ma nok ma de nwang’u ubecinyothere. Nwang’u Yehova copo rido nia Lot ulub telowic m’emiyo ire acel acel. Ento eyiyo kwac pa Lot kadok ugam ukwayere nia dong’ kud enyoth Zoar de. (Tha. 19:18-22) Oro ma dupa i ng’eye, Yehova unyutho kisa ni dhanu mi Nineve. Eoro jabila Yona ucidh utwong’ pi nyoth m’ebecikelo iwi adhura maeno man iwi dhanu m’i iye. Re kinde ma dhanu mi Nineve giloko cwinygi, kisa umaku Yehova i kumgi man eweko adhura migi.—Yon. 3:1, 10; 4:10, 11.
Jengiri iwi Yehova calu Samson
16 Kadok nwang’u Samson unwang’u litho lee nikum kosa ma pek m’etimo de, re eweko ngo nitimo yeny pa Yehova. Eno ubenyutho nia kadok jumiyo iwa juk kunoke wabayu rwom pi kosa ma watimo de, mito ngo wawek nitimo ni Yehova. Poy nia Yehova utie ayika nitimo iwa kisa. (Zab. 103:8-10) Kadok nwang’u watimo kosa de, Yehova copo miyo iwa tego mi timo yeny pare, tap calu m’emiyo ni Samson.
17 Wakewec iwi lapor p’umego moko m’aradu ma nyinge Michael. Egam emiyere lee i tic pa Yehova. Ebino jakony tic man bende jayab yo ma nja. Re ku lembe ma rac, etimo kosa moko m’uketho ebayu rwom m’ebino ko i cokiri. Eyero kumae: “Lembe ubino wotho ira ma ber mandha i tic pa Yehova. Re mbwang’ kumeni, udok ubedo ve agudo got. Aparu de ngo nia kindwa romo doko bor ku Yehova, man apenjara ka nyo andha winjiri para kude copo dok kendo kakare, kunoke nyo acopo nwang’u kaka mi timo kendo i cokiri lee calu m’i wang’e.”
18 Lembe ma ber utie nia cwiny Michael utur ungo. Emedo kumae: “Atimo kero ma lee kara winjiri para ku Yehova udok kendo kakare nikadhu kud i rwo, ponjo piny, man nyamu i lembe.” Nok nok, Michael udok unwang’u kendo rwom m’ebino ko i cokiri. Kawoni etie jadit cokiri man bende jayab yo ma nja. Emedo kumae: “Kony man tielocwiny m’anwang’u, asagane i bang’ judong cokiri, ukonya ninyang’ nia karaman fodi Yehova umara asu. Anwang’u kendo kaka mi timo i cokiri ku pidocwiny ma cuu. Lembe maeno umiyo ira ponji ma nia Yehova bitimo kisa ni ng’atu moko ci m’uloko cwinye i andha.” Cwinywa copo bedo tek nia Yehova bitiyo kudwa man ebimiyo iwa mugisa kadok watimo kosa, eno ke nwang’u wabeii nitimo alokaloka m’ukwayere man wabejengara i wiye.—Zab. 86:5; Rie. 28:13.
Icopo tundo i kum lembakeca peri mi tipo
2 Kan iketho lembakeca moko ceng’ini eni re fodi itundo ngo i kume, cwinyi kud utur nia lembe udaru voyi. Kum nitundo kadok i kum nyathi lembakeca moko de kwayu saa man tego. Lemandha utie nia kan ibeii asu nitundo i kum lembakeca peri, eno nyutho nia ibeneno winjiri peri ku Yehova ni gin ma pire tek, man ibemito imii kero peri ceke ire. Kero ceke m’ibetimo, Yehova neno ni gin ma pire tek. I andha, ekwayu ngo lembe dupa i beng’i nisagu m’icopo timo. (Zab. 103:14; Mik. 6:8) Pieno keth lembakeca m’iromo tundo i kume, ke nimakere ku lembe m’ibenweng’iri i iye. I ng’ey m’iketho lembakeca moko, icopo timo ang’o pi nitundo i kume? Wakewecu iwi lembene moko.
Lonyo mi tipo
cl mba. 55 udu. 18
“Jacwii polo ku ng’om” ucwiyo piny ku tego
18 Waromo nwang’u ponji ma kani iwi kite ma Yehova utiyo ko ku copo pare mi cwiyo piny? Iwa wang’ lee ka wabeneno kit giracwiya ma tung’ tung’. Jagor Zaburi moko uwer kumae: “E Yehova, tic peri ku diti! . . . Ng’om upong’ ku giracwia peri.” (Zaburi 104:24) Eno tie lemandha! Jururieko ginwang’u nia iwi ng’om kit giracwiya ma tung’ tung’ ma kwo n’i igi kadhu milioni acel; re nimakere ku paru ma tung’ tung’, copere nia kit giracwiyane gikadhu milioni swa. Won bodho moko copo nwang’u nia kaka piny m’ecuku beyiko ubekadhu pare kwa akadha. Ento tung’ ku dhanu, tego ma Yehova utie ko mi paru pi piny ma nyen man mi cwiyo kit piny ma tung’ tung’ thum ungo nyanok de.