Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 105
“Epoy pi lembariba pare pi nja ku nja”
Wateng’ yiyoyic mwa i lembang’ola pa Yehova pi ng’om ma nyen
11 Wakenenu lembe moko ma Yehova ugam ung’olo ni dhanu pare ma con m’ubed uyenyo nen ni lembe ma copere ngo. Eng’olo ni Abraham giku Sara ma nwang’u dong’ gidaru tii nia gibinyolo nyathin ma nico. (Tha. 17:15-17) Eng’olo bende ni Abraham nia ebimiyo ng’om mi Kanan ni nyikwaye. I kind oro ma dupa ma nyikway Abraham, niwacu Juisrael gibino ng’eca i ng’om mi misiri, ugam unen ve nia lembang’ola maeno bitimere ngo zoo de. Re elund etimere. I ng’eye, Yehova uwacu nia Elizabethi ma dong’ utii binyolo nyathin. Eng’olo bende ni Maria m’ubino nyaku ma sumba nia ebinyolo Wode en e Yehovane; eno bipong’o lembang’ola mange ma Yehova ular utimo oro ma lee dit i wang’e i podho mir Eden!—Tha. 3:15.
12 Ka wabeparu pi lembang’ola ceke ma Yehova ugam utimo man kite m’ebed epong’o kogi, wabinyang’ nia karaman etie ku copo ma lee; e yiyoyic ma watie ko i lembang’ola pare ma nia ebimiyo ng’om ma nyen bidoko tek nisagu. (Som Yocuwa 23:14; Isaya 55:10, 11.) Yiyoyic ma tek maeno biketho wabiyikara ma ber pi nikonyo jumange ginyang’ nia lembang’ola ma Mungu utimo pi ng’om ma nyen utie ngo lek kadi lembe ma juparu apara. Yehova uyero en gire pi polo ma nyen ku ng’om ma nyen kumae: “Lembe maeni gi mandha man ma jugeno.”—Nyu. 21:1, 5.
it-2-E mba. 1201 udu. 2
Lembe
Giracwiya ma yuyo n’i igi ku ma yuyo mbe i igi ceke gin’i the cik mi lembe pa Mungu man ecopo tiyo kugi pi nipong’o lembakeca pare. (Zb 103:20; 148:8) Jucopo geno lembe pa Mungu kum etimo lembe m’eng’olo. (Poy 9:5; Zb 105:42-45) Calu m’eyero en gire, lembe pare “bedo rondo ku rondo.” Lembe parene bidok ungo i bang’e ma fodi lembakeca m’eore pire upong’o ngo.—Isa 40:8; 55:10, 11; 1Pe 1:25.
Lonyo mi tipo
w86-E 1/11 mba. 19 udu. 15
Aradu, gin ma wuromo timo kara juruot mwu ubed kud anyong’a man i acel
15 “Jutwiyo [tiend Yozefu] ku kongo man juroyo ng’ute i cuma. Nitundo i saa ma lembe pare utimere kakare, Lembe pa Yehova re m’udwoke leng’.” (Zaburi 105:17-19) Yosefu uneno can pi oro 13, man jutwiye i kol nituc ma lembang’ola pa Yehova utimere kakare. Lembe m’ekadhu kud i iyene ubinye. Yehova ngo re m’unyayu can i kume ento eweko enen can pi thelembe moko. Nyo Yosefu ugeno “Lembe pa Yehova” kadok nwang’u ebino nwang’ere ku peko maeno de? Nyo ecego kite ma tung’ tung’ m’ukwayere uketho i iye cirocir, molo, bedo ng’atu ma tek i thenge mi tipo man nyo andha ekeco nitimo tic ma tek ma nyo juromo miyo i kore? Yosefu uwok kud i peko maeno calu mola ma julilo ku mac; m’eleng’ man ma pire tek i wang’ Mungu uketho edog etiyo kude i ayi ma wang’u ijo i ng’eye.—Thangambere 41:14, 38-41, 46; 42:6, 9.
YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 106
“Wigi uwil i kum Mungu ma Jalar migi”
“Ng’a ma n’i thenge pa Yehova?”
13 Kite ma Yehova unyutho ko tego pare ni nyithindho mir Israel uketho kumgi ucaku miel. Pieno, Musa uidho iwi got Sinai man ecidh eweco pigi i bang’ Yehova. (Ai 20:18-21) Re Musa udwogo ngo pio pio i kagonjo. E nyithindho mir Israel ginwang’u nia ve gini i kol i langa, pilembe jatela migi mbe. Dong’ gitimo ang’o? Copere gijengiri akeca iwi Musa ma jatela migi. Cwinygi ucaku pido, man giyero ni Harun kumae: “Tim iwa mungu, ma bitelo wiwa; kum pi Musa maeni, ma ng’atu m’uwodhowa kud i ng’om Misiri, wang’eyo gin m’uwok i kume ngo.”—Ai 32:1, 2.
Lonyo mi tipo
w06-E 15/7 mba. 13 udu. 9
Lembe ma dongo mi theng buku mir adek kud ang’wen mi Zaburi
106:36, 37. Verse maeni udiko thier ma jutimo ni ayi gin m’acwiya ku lam ma juthiero ni pajogi. Eno ubenyutho nia pajogi copo caku telo wi ng’atu m’ubetimo ni mungu m’araga. Biblia ubekwayuwa kumae: “Wugwokuru i kum ayi gin m’acwiya.”—1 Yohana 5:21.
YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 107-108
“Wudwok foyofoc ni Yehova pilembe e ber”
w07-E 15/4 mba. 20 udu. 2
Wek cokiri upak Yehova
2 I cokiri junwang’u ngo kende kende ungu mi dhanu m’ucokiri mananu kumeni. Etie ngo dikiri mi dhanu moko m’uai i kit kwo m’urombo kunoke ma paru migi rombo iwi lembe m’uneno tuko kunoke galuwang’. Ento, yub m’umakere kara cokiri ubed unuti utie pi nipaku Yehova Mungu. Calu ma buku mi Zaburi uketho nwoc iwi lembene, thelembe mi cokiri utie ma rom eno niai con. Zaburi 35:18 uyero kumae: “E abidwoko iri foyofoc i cokiri ma dit; Abipeki i kind piro mi dhanu.” I ayi ma rom eno, Zaburi 107:31, 32 ubemiyo amora i kumwa kumae: “Dong’ dhanu gidwok foyofoc ni Yehova pi mer pare ma lokere ngo man pi tic pare ma wang’u ijo m’etimo pi wot dhanu. Dong’ gipake i cokiri mi dhanu.”
w15-E 15/1 mba. 9 udu. 4
Dwok foyofoc ni Yehova kara inwang’ mugisa
4 Tek wamito wabed nja kud adunde ma dwoko foyofoc, ukwayu ngo wiwa uwil i kum mugisa ma Yehova ucuku bemiyo iwa, wanyam i lembe iwi mugisane man wapar lembe kilili iwi mer pare ma lokere ngo. Kinde ma jagor Zaburi utimo kumeno, iye uwang’ lii nineno lembe ma beco dupa ma Yehova utimo.—Som Zaburi 40:5; 107:43.
Lonyo mi tipo
it-2-E mba. 420 udu. 4
Moab
I ng’eye, kinde ma Daudi bende udoko ubimo, lwiny ugam unyay i kind thek mir Israel ku Moab. Jumoab gibino i the loc mir Israel man gibed giculo palata ni Daudi. Copere nia i ajiki mi lwiny maeno re ma Daudi upimo ju ma co mi Moab ma kiedo lwiny ku thol man eketho junego thol ario. Ubenen ve nia Daudi uketho givuto i ng’om man girieyo leni; epimo lenine ku thol pi nineno thol ario m’ukwayu junegi man acel m’ukwayu udong’ kwo. (2Sm 8:2, 11, 12; 1Kei 18:2, 11) Copere nia de i saa maeno re ma Benaya ma wod Yehoyada ‘unego awiya ma co ario pa Ariel mi Moab.’ (2Sm 23:20; 1Kei 11:22) Aloci ma Daudi udaru ko Jumoab upong’o lembila ma Balaam ugam uewo oro ma kadhu 400 i wang’e kinde m’eyero kumae: “Nyakaluku biwok kud i bang’ Yakobo, man uluthker biting’ere malu kud i Israel. Ma jiji mbe ebing’enyo bende terwang’ Moab man upoko wi wot jurop ceke.” (Wel 24:17) Copere bende nia jagor Zaburi ubino weco pir aloci ma rom eno kinde m’eyero nia Moab utie “sani mi logo” pa Mungu.—Zb 60:8; 108:9.
YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 11–NINDO 1, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 109-112
Dik cingi ku Yesu m’ubimo!
w06-E 1/9 mba. 13 udu. 6
Lembe ma dongo mi theng buku mir abic mi Zaburi
110:1, 2—“Rwoth pa [Daudi]” niwacu Yesu Kristu, utimo ang’o kinde m’ebedo i cing’ Mungu ma yor acwic? I ng’ey ma Yesu ucer, edok i polo man ekuro kud i cing’ Mungu ma yor acwic nituc m’edoko ko Ubimo i oro 1914. I saa maeno, Yesu ubimo iwi umego pare ma juwiro ku tipo, etelowigi i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub man eyikogi pi nibimo karacelo kude i Ker pare.—Matayo 24:14; 28:18-20; Luka 22:28-30.
w00-E 1/4 mba. 18 udu. 3
Ju ma gikiedo i dhu Mungu gibithum!
3 Dhanu pa Yehova gicaku nwang’iri i wang’ jai niai i caku mi rundi dage mi 20. I ng’om ma pol, dhanu ma reco giyenyo gicer tic mi rweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Ng’atu m’ubino cwalugi utie jadegi mwa ma dit, Wonabali, ‘m’ubewotho kun ku kun calu umvor m’uberundo, m’ubesayu ng’atu m’ecam.’ (1 Pethro 5:8) I ng’ey ma “nindo ma juketho mi thek” upong’o i oro 1914, Mungu uketho Wode ni Ubimo ma nyen mi ng’om, eng’olo ire kumae: “Cidh ibim i kind judegi peri.” (Luka 21:24; Zaburi 110:2) Ku tego ma Yesu utie ko, eriemo Sitani kud i polo man ebaye ceng’ini ku ng’om. Sitani ung’eyo nia saa pare udong’ nyanok, uketho ebedhwolo kwinyo pare iwi Jukristu ma juwiro ku tipo ku juwodhgi. (Thangambere 12:9, 17) Lwiny maeno ma gibekiedo thiri thiri i dhu Mungu ukelo adwogi ma kani?
be-E 76 mba. 2
Tim mediri
Nitiyo ku giramiya peri uketho i iye nimaku yub. Nyo ibed imaku de yub mi rweyo lembanyong’a ku jumange? Nyo ibed isayu de kaka mi konyo dhanu m’i cokiri peri m’utundo ma nyen, ma gin aradu kunoke ma weg goru? Nyo ibed imiyiri de pi niketho leng’o i OtKer kunoke nikonyo tic i ayi ma tung’ tung’ i coko ma dongo mir adhura kunoke i coko mange? Nyo icopo miyiri pi nibetimo tic pa jayab yo ma jakony pi dwi moko? Nyo icopo timo tic pa jayab yo ma nja kunoke nikonyo i cokiri ma yeny utie lee i iye? Kan itie umego, nyo ibetimo tego nipong’o lembe ma giragora ukwayu pi nidoko jakony tic kunoke jadit cokiri? Kite m’ibemiyiri ko pi nikonyo tic man niyiyo rwom ma jubemiyo i kori ubenyutho nia ibetimo mediri.—Zb. 110:3.
Lonyo mi tipo
it-1-E mba. 524 udu. 2
Lembariba
Lembariba mi bedo jalam i ayi pa Melkisedek. Juweco pi lembariba maeno i Zaburi 110:4, man jagor buku mi Juebrania ugoro i Juebrania 7:1-3, 15-17 nia lembaribane uweco pi Yesu. Etie lembariba ma Yehova utimo ku Yesu kende. Ubenen nia Yesu uweco pi lembariba ma rom eno kinde m’etimo lembariba mi bimo i Ker karacelo ku julub pare. (Luk 22:29) Nikum kwong’ pa Yehova, Yesu Kristu ma tie wod Mungu mi polo bibedo jalam i ayi pa Melkisedek. Melkisedek ubino ubimo man jalam pa Mungu iwi ng’om. Yesu Kristu de bibedo jabim man jalam ma dit, re iwi ng’om ungo ento i polo. Jukethe mi nja i ticne i ng’ey m’eidho i polo. (Ebr 6:20; 726, 28; 8:1) Calu ma Yesu utie Ubimo man Jalam ma dit i the telowic pa Yehova, lembariba maeno bigalu mi nja.—Ebr 7:3.
YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 113-118
Wabiculo ang’o ni Yehova?
w01-E 1/1 mba. 11 udu. 13
Wek mer ugieri
13 Nimakere ku wec pa Yesu, gin ma kwong’a man ma pire tek ma wacikara nitimo utie nimaru Yehova. Ento nimaru Yehova utie ngo gin ma wanyolara ko anyola. Wacikara nicego merne acega. Wang’ ma kwong’a ma wawinjo pi Yehova, wamoko ndhu wang’ acel i kume. Nok nok, waponjo kite m’eyiko ko ng’om kara kodhidhanu ukwo i iye. (Thangambere 2:5-23) Waponjo gin m’etimo ni dhanu; saa ma dhanu dubo wang’ ma kwong’a ekunowa ngo ento emaku yub pi niwaruwa. (Thangambere 3:1-5, 15) Ekwo ma ber ku ju m’ugwoko bedoleng’ migi man emiyo Wode m’acel kulong’ kara dubo mwa uwekere. (Yohana 3:16, 36) Ng’eyong’ec mwa m’umedere iwi lembe maeno uketho foyofoc ma watie ko i bang’ Yehova de umedere. (Isaya 25:1) Ubimo Daudi uyero nia emaru Yehova pilembe egwoke ku mer. (Zaburi 116:1-9) Tin Yehova dieng’ kudwa, etelo wiwa, edwokowa tek man etielo cwinywa. Tek wabemedara niponjo lembe i wiye, mer mwa yor i bang’e de medere kumeno.—Zaburi 31:23; Zefania 3:17; Jurumi 8:28.
w09-E 15/7 mba. 29 udu. 4-5
Jol ku foyofoc man mii kud adundeni ceke
Jagor Zaburi upenjere kumae: “Abiculo ang’o ni Yehova pi lembe ceke ma beco m’etimo ira?” (Zab. 116:12) Enwang’u bero ma kani? Yehova ukonye kinde m’ebino nwang’ere ku “can man litho.” M’umedo maeno, Yehova ‘ulare kud i tho.’ Kawoni dong’ ebemito etim lemoko pi ‘niculo’ Yehova. Jagor Zaburi maeno romo timo ang’o pi niculo Yehova? Eyero kumae: “Abipong’o lembang’ola ma ku kwong’ m’atimo ni Yehova.” (Zab. 116:3, 4, 8, 10-14) Ekeco nipong’o lembang’ola ceke m’etimo ni Yehova man etimo gin ceke ma Yehova ukwayu i bang’e.
In de icopo timo kumeno. Nenedi? Nwang’u ibekwo saa ceke nimakere ku cik pa Mungu man cik pare mir ukungu. Pieno, keth thier m’ibetimo ni Yehova ubed ni gin ma pire tek i kwo peri man wek tipo pa Mungu utel wii i gin ceke m’ibetimo (Ekl. 12:13; Gal. 5:16-18) I andha re, iromo culo ngo Yehova pi gin ceke m’etimo iri. Re, ‘mutoro nego adunde Yehova’ kan ibemiyiri ku cwinyi zoo i tic pare. (Rie. 27:11) Etie rwom ma lee ninyayu mutoro i adunde Yehova i ayi maeno!
Buku mi Lembe mi Julawi ubeponjowa ku lembang’o
9 Ponji mir ario: Watimo ni Yehova pi ninyutho foyofoc mwa ire. Kara wanyang’ ma ber i ponji maeno, wakewec iwi kit lam mange ma nyithindho mir Israel gibed githiero, niwacu lam mi kwiyocwiny. Buku mi Lembe mi Julawi ukoro nia Jaisrael ubed umiyo lam mi kwiyocwiny pi ninyutho “foyofoc” pare. (Law. 7:11-13, 16-18) Emiyo lamne pilembe en re m’emaru, ento ungo nia pilembe ecikere nimiye. Eno ubino lam ma ng’atuman ubed umiyo ku berocwinye nikum mer m’emaru ko Mungu pare, Yehova. Ng’atu m’uthiero lam maeno gicamu ring’one karacelo ku juruot pare man jalam. Re wathkum leine moko jubed juthiero ni Yehova kende. Ebino wathkum ne ma kani?
10 Ponji mir adek: Mer cwaluwa nitimo ni Yehova ku tego mwa ceke. Yehova ubed uneno miyo mi kum lei ni gin ma pire tek dit ire. Enyutho bende wathkum lei mange ma pigi tek ma jubed juthier ire, calu ve rong’ini. (Som Lembe mi Julawi 3:6, 12, 14-16.) Pieno, ka Jaisrael uting’o miyo ku wathkum lei maeno ma pigi tek man ethierogi ku berocwinye ni Yehova, anyong’a nego Yehova lee mandha. Eno nyutho kamaleng’ nia ebemito emii gin ma ber m’usagu zoo ni Mungu. Kumeno bende, mer ma Yesu umaru ko Yehova uketho emiyere zoo pi nitimo ire. (Yoh. 14:31) I andha, gin m’ubed unyayu anyong’a akeca i Yesu ubino nitimo yeny pa Mungu; egam emaru cik pa Mungu lee mandha. (Zab. 40:8) Ma jiji mbe, mutoro unego Yehova magwei kinde m’eneno nia Yesu uwodhere ku berocwinye pi nitimo ire!
11 Tic ma watimo ni Yehova de tie ve lam mi kwiyocwiny, pilembe nikadhu kud i ticne re ma wanyutho nia wamaru Yehova. Wamiyara zoo nitimo ire pilembe wamare kud adundewa ceke. M’umbe jiji, anyong’a nego Yehova mi tuko ngo kan ebeneno jurutic pare milioni dupa gibetimo ire nikum mer ma gimare ko, man ma gimaru ko cik pare! Yehova neno ngo kende kende tic ma wabetimo ire, ento eneno bende thelembe m’ubecwaluwa nitimo ire; eno copo tielo cwinywa lee. Ku lapor, ka nyo idaru tii man dong’ icopo timo ngo ni Yehova i kadhiri ma nwang’u imaru, poy nia eng’eyo mupaka peri. Icopo nwang’u nia ibetimo ni Yehova nyanok, re ng’ey nia eneno mer ma thuc mir adundeni m’ubecweli nitimo ire nimakere ku copo peri. Anyong’a nege kan eneno ibetimo ire ku tego peri ceke.
Lonyo mi tipo
w12-E 15/5 mba. 22 udu. 1-2
Penji mi jusom
Tipo ma leng’ ucwalu jagor Zaburi niwero wec ma e: “Tho mi ju ma gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova pire tie tek lee i wang’e.” (Zab. 116:15) Yehova neno kwo pa jatic pareman ni gin ma pire tek i wang’e. Ento, Zaburi 116 uweco ngo pi tho pa ng’atu acel kende.
Ka jubemiyo korolembe iwi tho pa Jakristu moko, etie ber ungo nitiyo ku Zaburi 116:15 pi niweco pi ng’atu m’uthone, kadok nwang’u etho m’egwoko bedoleng’ pare ni Yehova. Pirang’o? Pilembe wec pa jagor Zaburi utie ku thelembe dupa. Wecne benyutho nia Mungu kwanu tho mi ju ma gigwoko bedoleng’ migi ire ma gin’i ungu ni gin ma pire tek lee i iye, uketho eromo weko ngo lembene utimere.—Nen Zaburi 72:14; 116:8.
YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 119:1-56
“Jalawobi copo gwoko yo pare bedo ma leng’ nenedi?”
w87-E 1/11 mba. 18 udu. 10
Nyo itie leng’ i lembe ceke?
10 I juefeso 5:5 Paulo umiyo cimowang’ ma e: “Kum wung’eyo lembe maeni man wunyang’ i iye cuu nia ng’atu ma timo lembsasa mi tarwang’, kadok ng’atu m’ucido, kadi ng’atu ma ketho cwinye hai i kum piny, ma en e jarwo ni ayi gin m’acwiya, umbe ku giralaga acel de i Ker pa Kristu man pa Mungu.” Kubang’ oro, dhanu elufu ma lee ginwang’u juk kunoke jukoyogi cen kud i cokiri nikum dubo mi tarwang’, ma en e dubo ma judubo ‘i kum kumjo gijo.’ (1 Jukorintho 6:18) Wang’ ma pol lembe maeno wok pilembe ng’atini “ubegwokere ngo nimakere ku lembe pa Mungu.” (Zaburi 119:9) Ku lapor, umego ma dupa gibedo ngo ku wang’gi tekene gicidho i yom. Wigi wil ku coko man gicaku theyo mer ku dhanu m’ung’eyo ngo cik pa Mungu ma gin’i yom kugi. Jukristu moko giparu nia dhanu maeno gitie ‘dhanu ma ber’ e gidikiri kugi i lembe ma ketho jubedo ku jiji i wigi. M’umedo maeno, jumoko gidaru theyo mer ku jutic wagi nikadhu mukero. Jadit cokiri moko ugam ung’iyo lee mandha ku jatic wadi ma dhaku uketho eweko juruot pare man ecaku kwo ku dhakune! I ng’eye jukoye cen kud i cokiri. Eno ubenyutho nia wec ma nwang’ere i Biblia ma nia, “dikiri ma judikiri ko ku ju ma pigi rac nyotho pi jo ma ber” utie lemandha!—1 Jukorintho 15:33.
w06-E 15/6 mba. 25 udu. 1
“Amoko i kum poyowic peri”
YEHOVA bemiyo poyowic ni dhanu pare kara ukonygi ninyego ku peko mi nindo maeni ma ciro tek. Wanwang’u poyowicne moko nwang’u wabesomo Biblia, nwang’u junyutho iwa lembe moko kunoke nikadhu kud i dwoko wang’ penji mir umego ku nyimego mwa i coko. Dupa m’i kind lembe ma wasomo i Biblia man ma wawinjo i coko utie ngo iwa lembe ma nyen. Copere nyo wadaru somo pigi i wang’e. Re calu wiwa wil, watie ku yeny mi poyowic i lembe m’uneno lembakeca pa Yehova, cik pare man telowic pare. Wacikara nimaru poyowic pa Mungu. Gidwoko paru mi wiwa nyen man gikonyowa niketho wiwa i kum thelembe ma cwaluwa nibedo ku kit kwo ma foyo i Mungu. Eno re m’uketho jagor Zaburi uwer ni Yehova kumae: “Amoko i kum poyowic peri.”—Zaburi 119:24.
w10-E 15/4 mba. 20 udu. 2
Lok weng’i cen kud i kum gin ma konyne mbe!
2 Gin ma waneno copo nyothowa. Winjiri m’i kind wang’wa ku adundewa tie tek akeca uketho gin ma waneno copo nyolo kunoke medo awanya ma rac i adundewa. Bende calu ma wabekwo i ng’om m’unyothere man m’upong’ kud awanya ma reco pilembe Sitani Won abali re m’ubetelo wiye, wanwang’ara i wang’ cal ma tung’ tung’ man propagand ma romo wingo wiwa kadok nwang’u wabolo wang’wa nyanok kende i iye de. (1 Yohana 5:19) Dong’ etie lembe mi zungo ngo ka jagor Zaburi ukwayu Mungu kumae: “Lok wang’a cen kara kud enen gin ma konyne mbe; Gwoka abed kwo i yo peri.”—Zab. 119:37.
Lonyo mi tipo
w05-E 15/4 mba. 10 udu. 2
Gen Lembe pa Yehova
2 Zaburi mi 119 uketho nwoc akeca iwi bero mi Lembe pa Mungu. Copere nyo jagor Zaburi ugore nimakere ku kite ma nyiguta ubed ulwobere ko kara make i wic ubed yot. Verse m’i iye ma tundo 176 ujengere iwi kit gor mi nyiguta mi Juebrania m’ulwobere. I giragora mi Juebrania, Zaburi maeno utie kud udukuwec mi wer 22; udukuwecneman utie ku leni 8 m’ubed ucaku zoo ku nyiguta m’urombo. Zaburi maeni uweco pi Lembe pa Mungu, cik pare, poyowic pare, yo pare, ng’ol pare, telowic pare, lembang’ola pare, telowic mi pokolembe man wec pare. Thiwiwec maeni man m’ulubo biweco pi Zaburi 119 nimakere ku lok ma tap mi gor mi Juebrania. Niparu pi lembe ma jutic pa Yehova mi rundi ma con ku mi rundi mwa gikadhu kud i iye ucikere nimedo mer mwa pi wer maeno ma Mungu uyiyo i wiye man ucikere nimedo foyofoc mwa pi lembe pa Mungu m’ugorere, Biblia.
YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 119:57-120
Kite ma waromo ciro ko peko
w06-E 15/6 mba. 20 udu. 2
“Amaru cik peri mire maa!”
2 Iromo penjiri kumae: “cik pa Mungu romo doko nenedi ukungu mi jukocwiny ni jagor Zaburi?” Gin m’ukonye lee ubino ning’eyo nia Yehova ubedieng’ kude. Calu ma jagor Zaburi ung’iyo lee ku cik maeno m’upong’ ku mer i iye, ebino kud anyong’a kadok nwang’u ebino nwang’ere ku peko ma judegi pare gibino nyayu i kume. Eng’eyo nia Yehova ukwo kude ma ber. M’umedo maeno, nitiyo ku telowic mi cik pa Mungu uketho jagor Zaburi maeno udoko riek nisagu judegi pare man ugwoko bende kwo pare. Woro cikne umiyo ire kwiyocwiny man pidocwiny ma leng’.—Zaburi 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.
w00-E 1/12 mba. 14 udu. 3
Nyo imaru poyowic pa Yehova lee?
3 Pi poyowic pa Mungu ubino tek lee i jagor Zaburi m’uwer kumae: “Atimo pio man agalu ngo niworo lembang’ola peri. Thol mi jutimrac utieka, ento wiya uwil ungo i kum cik peri.” (Zaburi 119:60, 61) Poyowic pa Yehova romo konyowa niciro ragedo pilembe wang’eyo andhandha nia Wegwa m’i polo copo codo thol mi macero ma judegi mwa gitwiyo i wang’wa. I saa m’ukwayere, egonyowa kud i macero ma kumeno kara warwey lembanyong’a mi Ker cuu.—Marko 13:10.
w06-E 1/9 mba. 14 udu. 4
Lembe ma dongo mi theng buku mir abic mi Zaburi
119:71—Peko romo miyo iwa bero ma kani? Peko romo ketho wajengara zoo iwi Yehova, warwo i bang’e ku cwinywa ceke, waponjo Biblia aketha cwinywa man watiyo ku lembe m’i iye. M’umedo maeno, timo mwa i saa mi peko romo nyutho kura mwa moko m’ukwayu wayiki. Peko bidwokowa ngo kwiny tekene waweko ebinywa.
w17.07-E mba. 13 udu. 3, 5
“Wuwak ku ju m’ubewak”
3 M’umbe jiji, Yehova ma tie Wegwa mi polo ma won ngisi re m’utie ukungu mi jukocwiny. (Som 2 Jukorintho 1:3, 4.) Yehova ma tie lapor m’usagu zoo mi kethiri kaka jumange, utego cwiny dhanu pare ku wec ma e: “An, en e an, an a ng’atu m’ajukowu.”—Isa. 51:12; Zab. 119:50, 52, 76.
5 Cwinywa copo bedo tek nia Yehova bikonyowa. Pieno ukwayu ngo wabed ku jiji nikoro ire can ma n’i cwinywa nikadhu kud i rwo. Etie lembe ma tielocwiny ning’eyo nia Yehova nyang’ i kum can mwa man emiyo iwa tielocwiny ma watie ku yenyne dit apila! Dong’ etimo lembene nenedi?
Lonyo mi tipo
w06-E 1/9 mba. 14 udu. 5
Lembe ma dongo mi theng buku mir abic mi Zaburi
119:96—Wec ma nia ‘piny ceke ma leng’ utie ku mupaka’ e ubenyutho ang’o? Jagor Zaburi ubeweco iwi nen ma dhanu utie ko iwi piny ma leng’. Copere ebino paru nia dhanu utie ku nen m’ujik iwi piny ma leng’. Tung’ ku nen mi dhanu, lembang’ola pa Mungu umbe ku mupaka. Telowic ma nwang’ere i lembang’olane konyowa i lembe ceke m’i kwo mwa. Biblia uyero kumae: “Aneno nia piny ceke ma leng’ utie ku mupaka, ento lembang’ola peri umbe ku mupaka.”
YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 119:121-176
Kite ma waromo uro ko adieng’acwiny ma tijgi mbe
Wek cik man cik mir ukungu pa Mungu uponj pidocwinyi
5 Ka wabemito nia cik pa Mungu ukonywa, wacikara ngo kende kende nisomogi kunoke ning’eyogi. Wacikara bende nimarugi man niworogi. Biblia uyero iwa kumae: “Wudag gin ma rac, man wumar gin ma ber.” (Amo. 5:15) Dong’ waromo timo kumeno nenedi? Ubekwayu waponj nineno lembe i kite ma Yehova neno ko. Kepar nia ibenindo cuu ngo, pieno munganga ung’olo iri nia icam cam ma giero kum, itim jimnastik lee, man itim alokaloka mange i kwo peri. E ilubo lembe m’ekwayu itim, man lembene ukonyi. Ma jiji mbe, icopo foyo munganga eno lee dit pi lembe m’eng’olo nia itim.
6 Kumeno bende, Jacwic mwa umiyo iwa cik kara ugwokwa i kum adwogi ma reco ma dubo kelo, man kara uyik kwo mwa udok ma ber. Ku lapor, Biblia uponjo nia wacikara ngo nicwayu vupo, nikwalu kwo, nitimo tarwang’, nibedo weg rop, man nibedo ku gin moko ci ma tie ku ribiri ku pajogi. (Som Lembrieko 6:16-19; Nyu. 21:8) Ka wabeneno adwogi ma beco ma wabenwang’u nikum woro Yehova, mer ma wamare ko man ma wamaru ko cik pare medere magwei.
w93-E 15/4 mba. 17 udu. 12
Aradu—Wubelubo tok ang’o?
12 M’usagu zoo, wucikuru niponjo nidagu gin ma rac. (Zaburi 97:10) Iromo dagu nenedi lembe moko ma ku kwong’a ubeyenyo nen ni lembe ma ber man ma nyang’u jo? Nwang’u icuku beparu pi matoke mi lembene! “Kud wuwonduru: Jucopo cayu Mungu ngo. Kum gin ma tek ng’atu moko ubecoyo, gica re m’ebikayu bende; kum ng’atu m’ubecoyo i kume gire bikayu top mi kum.” (Jugalatia 6:7, 8) Tek ibenweng’iri i wang’ abidhe mi pong’o awanya ma rac mi kum, kepar pir adwogi ma lembene bikelo, niwacu can m’ebinyayu i Yehova Mungu. (Nen Zaburi 78:41.) Kepar bende pi ic ma copo podho i saa m’imaru ngo kunoke pi twoyo ma dak adaka calu ve SIDA. Kepar bende pi peko ma lembene romo kelo i kite m’iwinjiri ko man kite m’aveni copo ai ko kud i kumi. Adwogi mi lembene moko copo lubi pi oro dupa. Dhaku moko ma Jakristu uyero kumae: “I wang’ ma wagamara ku won ot para nwang’u dong’ ng’atuman m’i kindwa ular ubed utimo ribiri i wang’e. Kadok nwang’u kawoni wan ario zoo watie Jukristu de, re ribiri ma ng’atuman ubed utimo con eca utie ukungu mi teliri man nyeko i gamiri mwa.” Gin mange m’umito ngo wii uwil ko utie nia ibibayu rwom m’itie ko i dilo kunoke juromo koyi cen kud i cokiri mi Jukristu! (1 Jukorintho 5:9-13) Nyo andha waromo yiyo wabay lembe ma thorukeno zoo pir anyong’a ma junwang’u pi kare ma nyanok kende?
Lonyo mi tipo
“Cwinyi bed tek nia Lembe pa Mungu “en e andha”
2 Wa jurutic pa Yehova cwinywa tek nia Yehova tie “Mungu mi lemandha” man nia saa ceke gin m’ebemito utie pi bero mwa. (Zab. 31:5; Isa. 48:17) Wang’eyo nia wacopo bedo ku genogen iwi gin ma wabesomo i Biblia, kum “ukungu mi lembe [pa Mungu] en e andha.” (Som Zaburi 119:160.) Wang’eyo bende nia lembe ma jararieko moko uyero utie lemandha, ekiewo kumae: “Vupo acel de mbe i lembe ma Mungu uwacu, kunoke nia lembe m’eyero bitimere ngo. Dhanu pa Mungu gitie ku genogen iwi lembe ma Mungu uyero pilembe gigeno Mungu m’uyere.”
YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 12–NINDO 5, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU ZABURI 120-126
Gicoyo ku piwang’, ento gikayu kud anyong’a
w04-E 1/6 mba. 16 udu. 10
Mugisa ni ju ma gibemiyo dwong’ ni Mungu
10 Ka wadaru yeyo mberembere mi lubo tok Yesu, eno nwang’u wabenyego i dhu Sitani. Yakobo 4:7 utie ku lembang’ola ma e: “Wujai ni Wonabali, e ebiringowu bor.” Re eno ubenyutho ngo nia etiye lembe ma yot. Pi nitimo ni Mungu, kwayu tego ma lee. (Luka 13:24) Ento Biblia ung’olo i Zaburi 126:5 kumae: “Ju ma gibecoyo kodhi ku piwang’ gibikayu ku kok mir anyong’a.” Eyo, wabetimo ni Mungu ma foyo ku lembe ceke ma wabetimo ire. Etie “ng’atu ma miyo sukulia ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke,” man emiyo mugisa ni ju m’ubemiyo ire dwong’.—Juebrania 11:6.
Yiyoyic peri bibedo tek rukani?
17 Nyo ibeywak pi ng’atu moko m’imaru m’utho? Nwang’ saa m’isom ko pi dhanu m’ucer ma Biblia uweco pigi, kara yiyoyic peri i genogen mi cer udok tek. Nyo can n’i cwinyi pi wedi peri moko ma jukoyo kud i cokiri? Tim ponji peri ma segi kara inyang’ in giri nia twiny ma Mungu bemiyo, utie kwa twiny ma ber. Kadok ibenweng’iri ku peko ma nenedi, tii ku kaka maeno pi nitielo yiyoyic peri. Konj lembe mir adundeni ceke iwi Yehova. Kud ikoyiri kendi, ento bed ceng’ini kud umego ku nyimego. (Rie. 18:1) Dikiri i tic ma romo konyi niciro, kadok saa m’itimo tije piweng’i re ma cwir kan iparu pi lembe m’ukadhu de. (Zab. 126:5, 6) Kud iwek nicidho i coko, i tic mi lembanyong’a, man kud iwek nisomo Biblia. Keth wii i kum mugisa mi n’indo m’ubino ma Yehova uketho ubedo agwoka piri. Kan ineno kite ma Yehova ubekonyi ko, e yiyoyic peri i iye bimedere nidoko tek nisagu.
w01-E 15/7 mba. 18-19 udu. 13-14
Dul tic mi kayu cam!
13 Wec ma nwang’ere i Zaburi 126:5, 6, utie ku jukocwiny ma lee ni jutic pa Mungu ma gibetimo tic mi kayu cam man asagane ni ju ma gibenwang’iri ku ragedo; wecne ni e: “Ju ma gibecoyo kodhi ku piwang’ gibikayu ku kok mir anyong’a. Ng’atu m’ubewok woko, kadok ku wak, m’eyeyo usau pare mi kodhi, bidwogo ku kok mir anyong’a, m’eyeyo kanga cam pare.” Wec ma jagor Zaburi uyero iwi coyo man kayu cam ubenyutho kite ma Yehova ugam udieng’ ko ku dong’ Juyahudi m’udwogo kud i ng’eca mi Babeli man kite m’emiyo ko igi mugisa. Gibino kud anyong’a ma lee kinde ma jugonyogi; ento copere nia giwak kinde ma gicaku coyo cam i ng’om ma jufuro ngo pi oro ma tundo 70. Re kadok kumeno de, ju ma gimediri ku coyo cam man tic mi giedo, gikayu nying’ cam ma cuu man ginwang’u anyong’a i tic ma tek ma gitimo.
14 Pii wang’wa romo cwir ka wabenwang’ara kud amulaic, man ka wabeneno can karacelo ku juyic wadwa pi bedopwe mwa. (1 Pethro 3:14) I tic mwa mi lembanyong’a, waromo nwang’u nia i acaki lembe utie tek iwa, pilembe nwang’u wabeneno nia wambe ku bodho i tije. Ento tek wamedara nicoyo kodhi man nikwoyo pii, Mungu biketho gibidongo, saa moko i ayi ma nwang’u wageno de ngo. (1 Jukorintho 3:6) Lapor m’unyutho lembe maeno utie adwogi ma wanwang’u kinde ma wabepoko Biblia man girasoma m’ujengere i wiye ni dhanu.
Lonyo mi tipo
cl-E mba. 73 udu. 15
Tego mi gwok—“Mungu en e kapondo mwa”
15 Wakewec ku kwong’a iwi gwok mi thenge mi kum. Wa jumulembe pa Yehova, ukwayu wang’ey nia Yehova begwokowa kumeno i ungu. Ka nwang’u ungo re, nwang’u watie dek i dhu Sitani. Kepar pi lembe ma e: Gin ma Sitani ma tie “jabim mi ng’om maeni,” romo maru etim nikadhu daru the thier ma leng’ de mbe. (Yohana 12:31; Lembanyutha 12:17) Gavmenti moko m’i ng’om maeni ma gi weg tego ma lee, gigam gicero tic mwa mi lembanyong’a man giii nidaruwa pet. Re asu dhanu pa Yehova gicungo ma tek man gimediri nirweyo m’umbe niweko! Pirang’o ugam ucopere ngo ni thek m’utie ku tego nijigo tic mir ungu mi Jukristu maeno ma gi nyanok man m’ubenen nia gimbe ku copo mi cero bang’gi? Pilembe Yehova ugwokowa i the tego mi vombe!—Zaburi 17:7, 8.