KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • bt wic 8 mba. 60-67
  • Cokiri ‘ucaku kwo i kwiyocwiny’

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cokiri ‘ucaku kwo i kwiyocwiny’
  • ‘Mii lembatuca mii iwi Ker pa Mungu’
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • “Pirang’o ibenyayu ragedo i kuma?” (Tic mi Jukwenda 9:1-5)
  • “Umira Saul, Rwoth . . . uora” (Tic mi Jukwenda 9:6-17)
  • “Ecaku rweyo pi Yesu” (Tic mi Jukwenda 9:18-30)
  • “Dhanu dupa gicaku yiyo Rwoth” (Tic mi Jukwenda 9:31-43)
  • Yesu ung’iyo Saul
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
  • Daudi giku Saul
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
  • Kristu ni yo ku cing’ Mungu ma yor acwic
    Yesu en e yo, lemandha, man kwo
‘Mii lembatuca mii iwi Ker pa Mungu’
bt wic 8 mba. 60-67

WIC MIR 8

Cokiri ‘ucaku kwo i kwiyocwiny’

Saul ma janyay ragedo ma kwiny udoko jarwey lembanyong’a ma won amora

Tic mi Jukwenda 9:1-43

1, 2. Saul ugam umito nitimo ang’o i Dameski?

JURUWOTH m’upangu nitimo lembe ma rac gidhingo Dameski. Gibecigamu julub pa Yesu ma gidagu lee pi nitwiyogi man niterogi i Yeruzalem i wang’ judongo mi Sanedrini ma kwinyo udaru opo i igi.

2 Nwang’u dong’ jatel wi ungu maeno ma nyinge Saul, udaru dikere i nek pa ng’atu moko.a Ceng’ini eni, egam ecwaku nia juwagi ucany Stefano ma jalub mandha pa Yesu, ku kidi kara etho. (Tic. 7:57–8:1) Calu ma ragedo ma Saul unyayu i kum julub pa Yesu ma kwo i Yeruzalem uromo ngo wang’e, edoko ve lum ma jucwinyo mac i kume pi nimewo lak ragedo amewa. Emito edar cen the dini ma julwong’o nia “Yojuni,” m’ebed eparu nia utie dini ma rac ve thong’om.​—Tic. 9:1, 2; nen sanduku ma thiwiye tie, “Dito ma saul ubino ko i Dameski” i mbaya mi 61.

3, 4. (a) Lembang’o m’unwang’u Saul? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani?

3 Rek kumeni, der moko ucaru Saul. Ju ma gibino wotho kugi gineno derne ento gizungo lembene lee man gikoso gin ma giyer. Saul udoko abinga, e epodho i ng’om. Ma wang’e copo neno piny ungo, ewinjo dwal moko uai kud i polo m’uwacu kumae: “Saul, Saul, pirang’o ibenyayu ragedo i kuma?” Wii Saul unyothere man epenjo kumae: “In i ng’a, Rwoth?” Dwokowang’ lembe ma e ma jumiyo ni Saul ufoudare magwei: “An a Yesu m’ibenyayu ragedo i kume.”​—Tic. 9:3-5; 22:9.

4 Wacopo nwang’u ponji ma kani i wec ma kwong’a ma Yesu uyero ni Saul? Ning’iyo i lembe m’utimere kinde ma Saul ubeloko cwinye copo miyo iwa bero ma kani? Man wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i kite ma cokiri utiyo ko ku saa mi kwiyocwiny m’uwok i ng’ey ma Saul uloko cwinye?

DITO MA SAUL UBINO KO I DAMESKI

Saul unwang’u dito mi citwiyo Jukristu mir adhura mange nenedi? Dilo mi Sanedrini karacelo ku jalam ma dit gibino ku dito mi ng’iyo gin ma ber ku ma rac ni Juyahudi ma gin’i kakare ceke. Dito migine uketho i iye ning’olo nia jucidh jugam dhanu m’utimo lembe ma reco man jutergi i pido i Yeruzalem. Kumeno re ma judongo mi sinagog mi Dameski gibed gitimo ndhundhu lembe ma jalam ma dit ukiewo i barua.​—Tic. 9:1, 2.

M’umedo maeno, Juroma gigam giweko ni Juyahudi twero mi tito lembe migi gigi. Eno uketho wabenyang’ i thelembe m’uketho Juyahudi gigoyo Paulo “del pier ang’wen wodh acel” wang’ abic zoo. (2 Kor. 11:24) Buku mi 1 Jumakabeo bende ukoro pi barua moko ma jabim mi Roma moko ukiewo ni Ptolemai mir abora mi Misiri i oro 138 W.N.Y., m’ekwaye ko kumae: “Dong’ ka ju moko ma kwo migi rac giringo kud i ng’om migi ni both i beng’i, cwalgi cen i bang’ Simon ma jatyer madit wek emik igi fwod muporire ku cik migi.” (1 Mak. 15:21, B.M.A.) I oro 47 W.N.Y., Yulio Kaisari ucwaku rwom ma jular jumiyo ni jalam ma dit man twero pare mi yiko lembe moko ci m’ugwaku kum lemsuru mi Juyahudi.

“Pirang’o ibenyayu ragedo i kuma?” (Tic mi Jukwenda 9:1-5)

5, 6. Wec ma Yesu uyero ni Saul ubeponjowa ku lembang’o?

5 I saa ma Yesu ung’olo Saul i gengi mi Dameski, epenje ngo kumae: “Pirang’o ibenyayu ragedo i kum julub para?” Calu ma wanwang’u malu no, eyero kumae: “Pirang’o ibenyayu ragedo i kuma?” (Tic. 9:4) Andha, Yesu bewinjo litho mi ragedo ma julub pare gibenwang’iri ko.​—Mat. 25:34-40, 45.

6 Tek jubesendi pi yiyoyic m’itie ko i Kristu, cwinyi ubed tek nia Yehova giku Yesu zoo ging’eyo lembe m’ibekadhu kud i iye. (Mat. 10:22, 28-31) Saa moko nyo pi kawoni Yehova romo kabu ngo amulaic perine. Poy nia Yesu ugam uneno kite ma Saul udiko ko cinge i nek pa Stefano, man kite ma Saul ubed uwayu ko julub ma weg bedopwe kud i udi migi i Yeruzalem. (Tic. 8:3) Ento Yesu utimo ngo lembe moko i saa maeca. Kadok kumeno de, nikadhu kud i bang’ Kristu, Yehova umiyo ni Stefano man ni julub mange de tego ma gibino ku yenyne pi nigwoko bedoleng’ migi.

7. Icikiri nitimo ang’o kara icir ragedo?

7 In de icopo ciro ragedo tek itimo lembe m’ulubo e: (1) Keci nigwoko bedoleng’ peri, kadok nwang’u lembang’o ngi. (2) Kway kony i bang’ Yehova. (Filip. 4:6, 7) (3) Wek culo kwor i cing’ Yehova. (Rum. 12:17-21) (4) Bed ku genogen ma nia Yehova bimiyo iri tego mi ciro nitundo m’ebijigo ko amulaicne.​—Filip. 4:12, 13.

“Umira Saul, Rwoth . . . uora” (Tic mi Jukwenda 9:6-17)

8, 9. Anania ugam uwinjere nenedi pi tic ma jumiyo ire?

8 I ng’ey ma Yesu udwoko wang’ penji pa Saul ma nia, “In i ng’a, Rwoth?” emedo kumae: “Ai malu imond i adhura, man jubiwok yero iri gin m’ukwayu itim.” (Tic. 9:6) Jutero Saul ma wang’e tho i pacu pare i Dameski, kaka m’ewok ekwiro iye cam man erwo pi nindo adek. I saa ma rom eno, Yesu unyutho pi Saul ni jalub moko ma nyinge Anania m’ubino kwo i adhura maeno mi Dameski, ma ‘Juyahudi zoo giweco pire ber’.​—Tic. 22:12.

9 Copere nia wi Anania ugam ulal! Kepar nyanok: Yesu Kristu m’uai ucer man m’utie Jatel wi cokiri ubino weco i bang’e athothi, man eng’iye pi tic moko ma segi. Ebino rwom ma segi andha, ento tije maeni utie tic ma tung’! Kinde ma juyero ni Anania nia ukwayu ecidh ewec ku Saul, edwoko kumae: “Rwoth, awinjo pi ng’atu maeni i bang’ dhanu dupa, man pi lembe ceke ma reco m’etimo i kum jumaleng’ peri i Yeruzalem. Man judongo mi julam gimiyo ire dito m’ebino ko kakeni pi nitwiyo dhanu ceke ma gibelwong’o nyingi.”​—Tic. 9:13, 14.

10. Inwang’u ponji ma kani iwi Yesu i kite m’eweco ko ku Anania?

10 Yesu ujuko ngo Anania kinde m’enyutho lembe m’ubedieng’o cwinye. Ento ekoro ire terere gin m’ukwayu etim. Bende enyutho ire yung kinde m’ekoro ire thelembe m’uketho ebemito nia ecidh etim tic maeno ma segi. Yesu uyero pi Saul kumae: “Ng’atu maeni utie agulu m’ang’iyo kara uyey nyinga uter ni thek, ni jubim, man ni nyithindho mir Israel. Kum abinyutho ire kamaleng’ masendi ceke m’ebisendere ko pira.” (Tic. 9:15, 16) Anania unyutho woro ni Yesu ndhundhu. Esayu kaka Saul ma janyay ragedo man eyero ire kumae: “Umira Saul, Rwoth Yesu m’uwok iri i gengi kinde m’ibebino kakeni uora kara icak neno piny man kara tipo ma leng’ uromi.”​—Tic. 9:17.

11, 12. Lembe m’ukadhu i kind Yesu, Anania, man Saul ubemiyo iwa ponji ma kani?

11 Lembe m’ukadhu i kind Yesu, Anania man Saul uketho wabenyang’ i lembe dupa dit. Ku lapor, Yesu ubetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a ku kero pare zoo tap calu m’elar eng’olo nia ebitimo. (Mat. 28:20) Kadok nwang’u i nindo ma tin Yesu ubeweco ngo i bang’ ng’atuman athothi de, re m’umbe jiji, ebetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a nikadhu kud i bang’ jamiru mandha ma kawoni eketho iwi juruot pare. (Mat. 24:45-47) I the telowic pa Guriri m’utelowic, jubed juoro jurwey lembanyong’a man juyab yo pi ninwang’u dhanu ma gibemito giponj lembe lee iwi Kristu. Calu ma waneno i wic m’ukadhu, unwang’ere nia dupa m’i kind dhanu maeno gigam girwo pi ninwang’u telowic pa Mungu, e ndhundhu Jumulembe pa Yehova utundo i bang’gi.​—Tic. 9:11.

12 Anania uyiyo tic ma jumiyo ire ku woro, e enwang’u mugisa. Nyo ibeworo lembang’ola mi miyo lembatuca mii, kadok nwang’u ticne benyayu lworo i ii? Ni jumoko, nicidho ot kubang’ ot man nirombo ku dhanu ma ging’eyo ngo, piko lworo lee i igi. Jumange ginwang’u nia etie lembe ma tek nirweyo ni dhanu kaka ma gibetimo iye tic migi, i gengi, kunoke nikadhu kud i telefon, nyo ke barua. Poy nia Anania uvoyo lworo pare man enwang’u rwom mi konyo Saul ninwang’u tipo ma leng’.b Anania unwang’u adwogi ma ber pilembe eketho genogen pare iwi Yesu man eneno Saul calu umin. Calu Anania, wan de wacopo voyo lworo mwa tek watie ku genogen ma nia Yesu ubetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a, tek wakethara kaka jumange, man tek waneno kadok dhanu ma ng’oyo ndiri magwei de nia gicopo doko umego ku nyimego mwa.​—Mat. 9:36.

“Ecaku rweyo pi Yesu” (Tic mi Jukwenda 9:18-30)

13, 14. Tek ibeponjo Biblia ma re fodi ilimo ngo batizo, icopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Sauli?

13 Saul ugalu ngo nicaku tiyo ku ponji m’enwang’u. I ng’ey ma kume ukey, elimo batizo man ecaku dikere karacelo ku julub mi Dameski. Re etimo lembe mange de. “Ndhundhu ecaku rweyo pi Yesu i sinagog nia ng’atu maeni utie Wod Mungu.”​—Tic. 9:20.

14 Tek ibeponjo Biblia ma re fodi ilimo ngo, nyo ibibedo calu Saul man ibimaku yub mi limo batizo nimakere ku gin m’ibeponjo? Andha, Saul ugam uneno udu ma Kristu utimo ku wang’e, man m’umbe jiji eno umiyo amora mi tic i kume. Re dhanu mange de nuti ma gineno udu ma Yesu utimo. Ku lapor, ungu moko mi Jufarisayo unene kinde m’ebino keyo cing’ ng’atu moko m’utal, man Juyahudi ma wendgi lee ugam ung’eyo nia Yesu ucero Lazaru. Re ju ma dupa m’i kindgi gimediri asu niwinje ngo, gidoko kadok judhoge bende. (Mark. 3:1-6; Yoh. 12:9, 10) Tung’ ku dhanu maeno, Saul utimo alokaloka. Pirang’o Saul uyiyo nidoko jalub pa Kristu ma ke jumange giyiyo ngo e? Pilembe egam elworo Mungu nikadhu dhanu man ebino ku foyofoc lee pi kisa ma Yesu unyutho ire. (Filip. 3:8) Tek in de iyiyo ve en, ibiweko ngo gin moko acel de uceri ku dikiri i tic mi rweyo lembanyong’a man ku pong’o lembe m’ukwayere pi nilimo batizo.

15, 16. Saul utimo ang’o i sinagog ma tung’ tung’, man Juyahudi mi Dameski gijolo lembe pare nenedi?

15 Kepar pi ng’eicwiny m’unego udul dhanu man kite ma igi uwang’ ko lii kinde ma Saul ucaku rweyo pi Yesu i sinagog ma tung’ tung’! Gipenjo kumae: “Eni tie ngo ng’atu m’usendo ju ma gin’i Yeruzalem ma gibelwong’o nying’ maeni?” (Tic. 9:21) Kinde ma Saul ubino koro thelembe m’ucwale niloko paru pare iwi Yesu, enyutho “atira tira nia eni tie Kristu.” (Tic. 9:22) Nikoro lembe atira atira cwalu ngo dhanu zoo niyiyo. Eno copo wilo ngo paru mi jukuhaya kunoke mi dhanu ma gikethiri migi nikwo nimakere ku lemsuru. Re asu Saul uwekere ngo.

16 Oro adek i ng’eye, Juyahudi mi Dameski gibed gijai asu i dhu Saul. Tokcenne, gisayu yore mi nege cen. (Tic. 9:23; 2 Kor. 11:32, 33; Gal. 1:13-18) Kinde ma porolembe migine uwok kamaleng’, Saul ucaku timo tic pare i aponda man eweko julure ku katoko kud i wang’ gang’ kidi moko mir adhura. Luka ulwong’o ju ma gikonyo Saul niringo uthieno maeca nia “julub pare,” niwacu pa Saul. (Tic. 9:25) Wec maeni ubenyutho nia i kind ju ma giwinjo lembanyong’a ma Saul urweyo i Dameski, jumoko kokoro gijolo lembene ma ber man gidoko julub pa Kristu.

17. (a) Dhanu gibed gijolo lemandha mi Biblia i ayi ma nenedi? (b) Ukwayu wamedara nitimo ang’o, man pirang’o?

17 Kinde m’icaku nyutho pi lembanyong’a m’ibeponjo ni jupewu, jurimbi, man jumange, igam iparu nia gin ceke gibiyiyo lemandha mi Biblia pilembe etie terere. Saa moko nyo jumoko gifoyo, ento jumange gifoyo ngo. Copere nyo jupewu kunoke juruot peri ma dhe gibekwo kudi ve itie jadegi migi. (Mat. 10:32-38) Enke, tek ibemediri niteng’o copo peri mi nyamu i lembe nimakere ku Lembagora man imediri nikwo calu Jakristu, saa moko kadok ju ma gikethiri ni judegi peri de giromo loko paru migi.​—Tic. 17:2; 1 Pet. 2:12; 3:1, 2, 7.

18, 19. (a) Kinde ma Barnaba ucero bang’ Saul, adwogine ubino ang’o? (b) Wacopo lubo lapor pa Barnaba giku Saul nenedi?

18 Kinde ma Saul umondo i Yeruzalem, m’umbe jiji julub ginyang’ kpe nia nyo andha en de edoko jalub. Ento saa ma Barnaba ucero bang’ Saul, jukwenda giyiye, man ebedo karacelo kugi pi nindo moko. (Tic. 9:26-28) Saul ubino ku wang’e, enke lewic ubino nege ngo i kum lembanyong’a. (Rum. 1:16) Erweyo i Yeruzalem ku tegocwinye, ma ke de i kabedo maeni re m’enyayu ragedo ma tek i kum julub pa Yesu Kristu. Ndiri umaku ju ma gibed gitimo ku Saulgi saa ma gineno nia jumayu jadit migi, e gisayu yore mi nego de en nica. Biblia ukoro kumae: “Saa m’umego giwinjo lembe maeni, giloro [ku Saul] piny i Kaisaria man giwok giketho ecidho i Tharso.” (Tic. 9:30) Saul ujwigere i the telowic ma Yesu umiyo nikadhu kud i cokiri. Saul man cokiri bende unwang’u berone.

19 Nen nia Barnaba umiyere pi nikonyo Saul. M’umbe jiji timo maeni ma ber uketho jutic pa Yehova maeni ma weg amora gitudo mer ma tek mandha i kindgi. Calu Barnaba, nyo in de itie ayika nikonyo ju m’utundo ma nyen i cokiri, nirweyo kugi man nikonyogi kara gimediri i thenge mi tipo? Tek itimo kumeno ibinwang’u mugisa lee mandha. Kan itie jarwey lembanyong’a ma nyen, nyo in de icopo yiyo kony ma jubemito nikonyi ko calu ma Saul utimo? Ibimedo bodho peri mi rweyo lembanyong’a kan ibed irweyo karacelo ku jurwey m’uteng’ini i tije, anyong’a peri bimedere, man wubitudo mer ma bigalu pi kwo mwu zoo.

“Dhanu dupa gicaku yiyo Rwoth” (Tic mi Jukwenda 9:31-43)

20, 21. Dhanu pa Mungu mi rundi ma con ku ma kawoni gitiyo nenedi ku kare m’unen kinde ma gibino “kwo i kwiyocwiny”?

20 I ng’ey ma Saul udoko Jakristu man ecidho museme i Yeruzalem, “cokiri ma n’i Yudea, man i Samaria gicaku kwo i kwiyocwiny.” (Tic. 9:31) Julub gitiyo nenedi ku saa ma ber maeni? (2 Tim. 4:2) Biblia uyero nia, “gidoko tek.” Jukwenda karacelo kud umego mange ma gibino ku rwom i cokiri giteng’o yiyoyic mi julub; bende gimaku tela i cing’gi pilembe cokiri “ubino wotho i lworo pa Yehova man i jukojuk ma tipo ma leng’ ubemiyo.” Ku lapor, Pethro utiyo ku saa maeno pi niteng’o julub ma n’i adhura mi Luda i pambu mi Saron. Kero m’etimo uketho ju dupa ma gibed gikwo i kabedo maeca “gilokiri i bang’ Rwoth.” (Tic. 9:32-35) Julub gigam giketho ngo wigi i kum lembe mi kwo migi gigi ento gimiyiri pi nigwokiri i kindgi man nirweyo lembanyong’a. Adwogi mi lembene ubino ang’o? Cokiri “umedere ameda.”

21 I kum oro 1990, Jumulembe pa Yehova mi ng’om ma dupa gicaku “kwo i kwiyocwiny” ma rom kumeno. Ungu mi lemgamba ma tung’ tung’ m’ubino sendo dhanu pa Mungu pi oro ma dupa gijik, man kaka moko jucaku rweyo lembanyong’a m’umbe peko kadok nwang’u jukejukwero de. Kaka mange lundo juthumo wang’ cik m’ukwero tic mwa. Jumulembe pa Yehova elufu piere swa girweyo kamaleng’ kinde ma kare unen igi, e adwogine ubino dwong’ akeca.

22. Icopo tiyo nenedi ku nindo m’ibekwo i iye i kwiyocwinyi?

22 Nyo ibetiyo ma ber ku bedagonya m’itie ko? Tek ibekwo i ng’om ma Jukristu gitie agonya i iye, Sitani copo mito nia imiyiri zoo nisayu jukupiny kakare nisayu Ker. (Mat. 13:22) Kud iwek wii uwil. Ka fodi wubekwo i nindo mi kwiyocwiny, tii ma ber ku kare maeno. Bed ku pidoic ma nia eno tie kare mi miyo lembatuca mii man mi teng’o cokiri. Poy nia lembe copo lokere rek i kwo peri.

23, 24. (a) Wanwang’u ponji ma kani niai kud i lembe ma Biblia ukoro iwi Thabitha? (b) Wacikara nitimo ang’o?

23 Wakewec iwi lembe m’unwang’u jalub ma nyinge Thabitha, kunoke Dorka.c Ebed ekwo i Yopa, adhura moko m’ubino bor ungo ku Luda. Nyamego maeno ma won bedopwe ubed utiyo ku saa man bodho pare ku rieko, m’epong’ “ku tic ma beco man ebed emiyo giramiya dupa ni jucan.” Rek kumeni, twoyo umake man etho. Tho pare unyayu can ma lee i julub mi Yopa, asagane i montho m’ebed etimo igi bero dupa. Kinde ma Pethro utundo i ot ma jubino yiko iye avuje pi kuny, etimo udu ma nwang’u fodi jakwenda pa Yesu Kristu m’utimo acel de mbe. Pethro urwo man ecero Thabitha! Kepar pir anyong’a m’unego montho karacelo ku julub mange kinde ma Pethro unyutho igi Thabitha ma dong’ utie kwo! Lembe maeno utielo cwinygi lee mandha pir amulaic ceke ma nwang’u ubebino i wang’gi! Ku lemandha, udu maeno “ugam ung’eyere i Yopa ceke, man dhanu dupa gicaku yiyo Rwoth.”​—Tic. 9:36-42.

Nyamego moko ubemiyo thiwe ni nyamego ma kucelo m’uteng’ini man ma goro.

Icopo lubo lapor pa Thabitha nenedi?

24 Lembe maeni ma mulo adunde ma Biblia ukoro iwi Thabitha ubemiyo iwa ponji ario ma pigi tek. (1) Kwo kadhu pio akeca. Dong’ pire tie tek lee nia wabed ku nying’ ma ber yor i bang’ Mungu ka fodi kare unen! (Ekl. 7:1) (2) Genogen mi cer bipong’o andhandha. Yehova uneno lembe dupa ma beco ma Thabitha utimo, man emiyo ire sukulia. Wan bende ebipoy pi tic mwa ma tek man ebicerowa tek watho i wang’ Armagedon. (Ebr. 6:10) Dok nwang’u kawoni wabekadhu kud i “saa mi peko” kunoke wabekwo “i kwiyocwiny,” wek wamedara nimiyo lembatuca mii iwi Kristu.​—2 Tim. 4:2.

SAUL MA JAFARISAYO

“Jalawobi moko ma nyinge Saul” ma jukiewo pire i buku mi Tic mi Jukwenda nia ebino nuti kinde ma jubecanyu Stefano ku kidi ca, ubino ng’atu mi Tharso. Eno ubino adhura ma dit mi ng’om mi Kilikia ma nwang’ere yo piny mi ng’om ma tin julwong’o Turquie man ebino i the bimobim mi Juroma. (Tic. 7:58) Juyahudi ma wendgi dupa gibino kwo i adhura maeno. Nimakere ku barua pa Saulne en gire, ‘jutimo yaa i kume i ceng’ mir abora, etie anyoli mir Israel, mi suru pa Benjamin, Jaebrania ma junyodo pare gi Juebrania; i lembe m’uneno cik ebino Jafarisayo.’ Pi thelembe maeno jubed juwore calu Jayahudi!​—Filip. 3:5.  

Saul ma Jafarisayo.

Yopagi Saul ubino i adhura moko ma lac man m’ugam uliel lee i thenge mi kuloka, ebino bende kakare ma dit mi suru mi Jugiriki. Calu ma Saul udongo i Tharso, egam eng’eyo dhu Jugiriki. Cicopere nia esomo somo pare ma piny i kalasi mi Juyahudi. Saul ugam uponjo tic mi yiko hema, m’ubino kit bodho ma jung’eyo lee i thugi. M’umbe jiji, won ugam uponje ku bodho maeni nwang’u fodi en aradu.​—Tic. 18:2, 3.

Buku mi Tic mi Jukwenda ubenyutho bende nia junyolo Saul anyola ku twero mi bedo anyoli mi Roma. (Tic. 22:25-28) Eno ubenyutho nia kwaru pare moko ular unwang’u twero maeno. Ung’eyere ngo nia jupagi Saul ginwang’u twero mi bedo anyoli mi Roma nenedi. Re rwom maeno uketho jupagi Saul gibino i kind dhanu ma pigi tek i adhura mi ng’om ma thugi. Nyoliri man ponjiri pa Saul uroye i kwo mi suru adek ma e: Mi Juyahudi, mi Jugiriki, man mi Juroma.

Cicopere nia kinde ma oro pa Saul udoko 13, edok i Yeruzalem ma nwang’ere i kilometre ma romo dak abora pier ang’wen (840) ku yo pagi pi nimedo somo pare. Kuca, ewok eponjere i the tiend Gamaliel, ma japonji ma jubed juworo lee nimakere ku suru mi Jufarisayo.​—Tic. 22:3.

Tin juromo poro somo maeno m’emedo ku somo mi iniversite. Lembakeca mi somone ubino nimedo ponjiri man nimaku Lembagora ku cik mi Juyahudi ku wijo. Jakalasi pa Gamaliel m’ubino riek i somo ubino ku kare mi nwang’u tic ma cuu, man ubenen ve Saul ubino kit jakalasi ma kumeno. I ng’eye edok ekiewo kumae: “Abedo timo mediri lee i dini mi Juyahudi nikadhu dhanu dupa mi thek para ma oro migi rom ku para, man abino kud amora lee dit pi suru mi kwaru para.” (Gal. 1:14) Andhandha, amora pa Saul pi suru mi Juyahudi re m’uketho ebino janyay ragedo ma kwiny i kum cokiri mi Jukristu.

THABITHA ‘UPONG’ KU TIC MA BECO’

Thabitha ubemiyo giramiya ni ng’atu moko m’ubekwayu kony.

Thabitha ubino Jakristu mi cokiri moko ma nwang’ere i Yopa m’ubino adhura moko mi dhu nam. Jukristu wagi gimare pilembe “epong’ ku tic ma beco man ebed emiyo giramiya dupa ni jucan.” (Tic. 9:36) Juyahudi ma dupa ma gibed gikwo karacelo ku dhanu ma Juyahudi ngo gibed gibedo ku nying’ ario; nying’ne acel bedo ku dhu Juebrania kunoke dhu Juaramea, man m’ucelo ke ku dhu Jugiriki kunoke ku dhu Latin; kumeno bende, Thabitha de ubino ku nyinge ario. Nyinge ma Dorka ubino ku dhu Jugiriki, man ka juloke ku dhu Aramea edoko “Thabitha.” Nying’ ario eno thelembe migi utie “Amur.”

Ubenen nia Thabitha ucaku remo man etho rek. Nimakere ku kura ma kuca, jujomo avuje i wang’ nikunye. Jupiele i kusika moko ma malu, cibedo mi ot pare. Calu ma piny bebedo lieth i Moyen-Orient, bekwayere nia jukuny ng’atini ndhundhu cing’ m’etho kunoke urwonde. Jukristu mi Yopa giwinjo nia Pethro n’i Luda ma tie pacu ma ceng’ini kugi. Saa ubino nuti ma Pethro copo tundo ko i Yopa i wang’ kuny pa Thabitha, pilembe ebino bor ungo, i kilometre ma romo 18 kende, cibedo woth mi saa ang’wen kumeni ku tielo. E cokiri uoro jumaco ario pi nicikwayu Pethro ukeubin m’umbe galu. (Tic. 9:37, 38) Jatim sayusac iwi Biblia moko uyero kumae: “I kura mi Juyahudi ma con, ebino ni ng’iyo nioro dhanu ario ario, kara ng’atu acel uketh nwoc iwi lembatuca pa ng’atu m’ucelo.”

Lembang’o m’utimere kinde ma Pethro utundo? Lembagora uyero kumae: “Gitere i kusika ma malu; man montho ceke gicidho i bang’e ma gibewak man gibenyutho bongu ku robe dupa ma Dorka ukwoyo kinde ma fodi gin’i karacelo kugi.” (Tic. 9:39) I kind lembe m’uketho pi Thabitha ubino tek i dhanu mi cokiri pare, acel ubino nia ebed ekwoyo igi bongu. Ebed ekwoyo bongu ma gibed gikendo i wagi, man robe ma gibed gikendo yo woko. Biblia unyutho ngo nia nyo Thabitha ubed ung’iewo bongune gire kunoke nyo ebed ekwoyogi igi akwoya kende. Re jugam jumare lee pi tic pare ma beco man pi ‘giramiya dupa m’ebed emiyo ni jucan.’

Gin ma Pethro uneno i kusika ma malu umulo adundene lee mandha. Jararieko moko ma nyinge Richard Lenski ma sayu lembe iwi Biblia uyero kumae: “Wak ma juwagu i saa mi lemcan maeni ukoc bor dit ku m’ukadhu i ot pa Yairo, kum i pacu pa Yairo jumamon ma juculo acula re ma gibino wak man jukudh usegu gibino woy lee. Ento wak maeni ubino ngo gin ma juculo dhanu aculu pire.” (Mat. 9:23) Ebino can mandha m’uai kud i adunde. Calu ma juweco ngo pi won ot pa Thabitha, dhanu ma dupa beparu nia ebino jamusuma.

Kinde ma Yesu ubino miyo tic ni jukwenda pare, emiyo igi copo mi ‘cero ju m’utho.’ (Mat. 10:8) Pethro ugam uneno Yesu saa m’ebetimo udu ma kumeno, uketh’i iye kite m’ecero ko nyaku pa Yairo, re Biblia unyutho ngo ka nyo jakwenda moko ular ucero dhanu i wang’ Pethro. (Mark. 5:21-24, 35-43) Ento kawoni Pethro uwodho dhanu zoo woko, man erwo aketha cwinye, e adwogine ubino nia Thabitha uyabu wang’e man eai ebedo. Jukristu mi Yopa gibedo kud anyong’a ma lee dit kinde ma Pethro unyutho Thabitha ma gimaru, ma dong’ utie kwo ni jumaleng’ man ni montho!​—Tic. 9:40-42.

a Nen sanduku ma thiwiye tie, “Saul ma Jafarisayo” i mbaya mi 62.

b Wang’ ma pol, jukwenda re ma gibino ku twero mi miyo giramiya mi tipo ma leng’. Ento i saa maeni ma segi, ubenen nia Yesu umiyo ni Anania twero m’emii ko giramiya mi tipo ni Saul. I ng’ey ma Saul ulokere, pi nindo ma lee ebino mbe ku kaka mi rombo kadok ku jakwenda acel de kud i kind ju 12. Ento cicopere nia ebino timo tic mi rweyo lembanyong’a i kind nindo maeno. Pieno ubenen nia Yesu ukonyo Saul kara enwang’ tego m’ebino ku yenyne pi nitimo tic pare mi rweyo lembanyong’a.

c Nen sanduku ma thiwiye tie, “Thabitha ‘upong’ ku tic ma beco’” i mbaya mi 67.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini