PONJI MI 49
Gin m’ukwayu itim kara anyong’a bed i ot peri—Thenge mi 1
Nindo mi nyom, ju m’ubegamiri gibedo kud anyong’a lee, man gimito nia anyong’ane umedere pi nja. Nyo ecopere? Eyo. Jukristu ma gidaru kwo i gamiri pi oro dupa man ma gitiyo ku juk mi Biblia, ging’eyo nia ecopere andha.
1. Juk ma kani ma Biblia umiyo ni cogmon?
Yehova uketho nico re m’ubed ni wic kunoke jatela mi ot. (Som Juefeso 5:23.) Pieno Yehova ubemito nia yub ceke ma won ot ubemaku, ubed ma miyo bero ni juode. Biblia uwacu ni cogmon kumae: “Wumeduru nimaru mon mwu.” (Juefeso 5:25) Niwacu ang’o? Nico m’umaru dhaku pare nyutho ire mer man bero, nik’ebed i pacu kunoke i kind dhanu. Egwoke agwoka ni gin ceke ma copo time rac, eii nipong’o yeny pare mi kum man ninyayu mutoro i iye saa ceke. (1 Timoteo 5:8) Re m’usagu zoo, ekonye kara emed nibedo ku mer ma ceng’ini ku Yehova. (Matayo 4:4) Ku lapor, ecopo rwo man nisomo Biblia karacelo ku dhaku pare. Ka nico ubedieng’ ku dhaku pare ku mer, ebigwoko winjiri pare bende ku Yehova ubed ma ber.—Som 1 Pethro 3:7.
2. Juk ma kani ma Biblia umiyo ni mon?
Lembe pa Mungu uyero nia “dhaku ucikere ninyutho woro ma thuc ni cware.” (Juefeso 5:33) Ecopo timo nenedi? Ukwayu ngo wiye ubed uwil pi kite ma beco pa won ot pare man pi kero ceke ma cware ubetimo pi nipong’o yeny pare ku mir awiya migi. Ecopo nyutho bende ire woro nwang’u ebediko cinge i kum yub ma cware umaku, ebeweco pire ma ber man ebeweco i bang’e ku woro, kadok cwarene tie ngo Jamulembe de.
3. Nico ku dhaku pare giromo timo ang’o kara gamiri migi ucungi ma teki?
Biblia uyero pi nico ku dhanu pare kumae: “Gin ario gibidoko ni kum acel.” (Matayo 19:5) Eno nyutho nia gicikiri ni ii pi niriemo cen gin moko ci ma romo jwigo lak mer m’i kindgi. Pieno, ubekwayu nja gibed ginwang’ saa mi bedo karacelo gin ario man ng’atuman ubed ukor lembe mi cwinye ni wadi thwolo thwolo man ku mer. M’uweko Yehova ci, gicikiri ngo niweko piny moko kadi ng’atu mange pire bed tek i igi nikadhu jadhoggi mi gamiri. Gicikiri asagane nitimo kero nitwiyo ngo mer m’akeca ku ng’atu moko mange.
MED NYANG’ PERI
Wakenen kawoni juk moko ma beco mi Biblia ma copo konyo kara gamiri peri ucungi ma tek.
4. Nico: mar dhaku peri man dieng’ pire cuu
Biblia uyero nia “cogmon gicikiri nimaru mon migi calu kumgi gigi.” (Juefeso 5:28, 29) Niwacu ang’o? Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
Nico copo nyutho nia emaru dhaku pare man ebedieng’ pire i yore moko ma kani?
Som Jukolosai 3:12, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Nico copo nyutho nenedi kite ma jukwanu i giragora maeni i gamiri pare?
5. Dhaku: mar won ot peri man wore
Biblia ubekwayu nia ng’atu ma dhaku uwor won ot pare, nik’ebed cwarene ubetimo ni Yehova kunoke ngo de. Som 1 Pethro 3:1, 2, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Ka won ot peri utie ngo Jamulembe, ma jiji mbe, ibemaru nia en de ecak timo ni Yehova. Dong’ iparu nia ang’o ma copo bedo ber magwei nia itim pi nikonye? Nyo utie niberweyo ire areri kunoke nyo ninyutho ire saa ceke kura ma beco man woro? Pirang’o iparu kumeno?
Nico ku dhaku pare giromo maku yub ma beco ka dhoggi uberombo ma ber. Ento saa moko, dhaku copo bedo ku paru m’ukoc ku pa won ot pare. Saa maeno, ecopo koro paru parene ni cware ku yo man ku woro. Ento ecikere ning’eyo nia dito mi ng’iyo gin ma romo bedo ber ni juruot, Yehova umiyo ni cware. Pieno, dhaku ucikere ni ii nidiko cinge i kum yub ma cware umaku. Kan etimo kumeno, ebiketho yamu bikoto ma ber i ot migi man ebikonyo juruot pare zoo kara gibed kud anyong’a. Som 1 Pethro 3:3-5, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Yehova romo winjere nenedi ka dhaku ubenyutho woro ni won ot pare?
6. Wucopo daru teliri m’uwok i kindwu i gamiri mwu
Gamiri acel de mbe ma tie leng’ dak wi dak. Pieno, nico ku dhaku pare gicikiri ninyego karacelo pi nidaru peko m’uwok i kindgi. Nen VIDEO, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e.
I video maeni, ang’o m’unyutho nia kind nico giku dhaku pare ucaku nicoti?
Gitimo ang’o pi nidotudo i mer migi kendo?
Som 1 Jukorintho 10:24 man Jukolosai 3:13. I ng’ei somo verseman, wuwec iwi penji m’ulubo e:
Nyo tiyo ku juk maeni copo tielo i mer mi gamiri? Kekor nia nenedi?
Biblia uyero nia wan ceke ng’atuman ucikere ninyutho yung ni wadi. Nyutho yung ni ng’atini uketho i iye nibedo kunoke nitiyo kude ku mer man ku woro. Som Jurumi 12:10, man i ng’eye wuwec iwi penji m’ulubo e:
Nyo nico kunoke dhaku ucikere nikuro nia jadhoge re m’ular unyuth ire yungi? Pirang’o idwoko kumeno?
DHANU MOKO BEYERO KUMAE: “Waku jadhoga mi gamiri, kindwa dong’ utie ngo ceng’ini calu ma naka.”
Icopo tiyo ku juk ma kani mi Biblia pi nikonyogi?
I ADUNDO
Nico giku dhaku pare giromo kwo kud anyong’a i gamiri migi nwang’u gimariri, gibeworiri, man gibetiyo ku juk mi Biblia.
Penji mi poyowic
Nico copo timo ang’o kara anyong’a bed i gamiri pare?
Dhaku copo timo ang’o kara anyong’a bed i gamiri pare?
Kan idaru gemiri, juk ma kani mi Biblia ma copo konyowu kara gamiri mwu ucung ma teki?
TIM SAYUSAC
Som nyathibuku ma e pi ning’eyo lembe ma tung’ tung’ ma romo konyi ku juruot peri kara wukwo kud anyong’a.
Lub video mi mizik moko m’ubenyutho mugisa m’iromo nwang’u kan ibetiyo ku juk pa Mungu i gamiri peri.
Kenen nia niworo won ot thelembene tie ang’o.
“Jumamon, pirang’o ukwayu wubed wor ni dito ma n’i wiwu?” (Otkur ma Wiw, nindo 15, dwi mir 5, 2010)
Jumoko givoyo peko mi gamiri migi nenedi, uketho i iye mi lalu gam?