THIWIWEC MIR 16
“Umeru bicer”!
“Yesu . . . uwacu [ni Martha] kumae: ‘Umeru bicer.’” —YOH. 11:23.
WER 151 Yehova bilwong’o
I ADUNDOa
1. Jalawobi moko uweco nenedi pi genogen m’etie ko iwi ceri?
JALAWOBI moko ma nyinge Matthew utie ku twoyo ma pek, man twoyone ugam ukwayu ekadh kud i operasio dupa. Kinde m’ebino ku oro abiro, en ku juruot pagi gibino lubo program moko i Televizio JW ma bewok kubang’ dwi. I thum mi programne, gineno mizik mi video m’ubenyutho kite ma wabijolo ko wedi mwa ma gicer.b I ng’ey programne, Matthew ucoro i bang’ junyodo pare, emaku cing’gi man eyero kumae: “Mama wuku baba, wuneno si? Kadok atho athoa de abicer. Wukura, lembe bibedo ber.” Kepar kite ma junyodo maeno gibino ko ku mutoro pi yiyoyic ma tek ma wodgi utie ko pi cer!
2-3. Pirang’o etie lembe ma ber iwa nibeparu pi lembang’ola mi ceri?
2 Saa ceke ukwayu wabed wapar pi lembang’ola mi Biblia iwi cer mi nindo m’ubino. (Yoh. 5:28, 29) Pirang’o? Pilembe wang’eyo ngo lembe mir urwo; twoyo ma pek romo makuwa, kunoke wedi mwa ma wamaru romo tho rek. (Ekl. 9:11; Yak. 4:13, 14) Genogen ma watie ko iwi cer konyowa niciro peko maeno. (1 Thes. 4:13) Lembagora ubetego cwinywa nia Wegwa m’i polo ung’eyowa cuu, man emaruwa de lee. (Luka 12:7) Kepar pi kite ma Yehova ung’eyo kowa cuu, kara edok ecwiwa ku kite mwa man ng’eyong’ec mwa ceke kakare. Etie lembe mi mer ma rukani, ma Yehova umiyo ko iwa kaka mi kwo rondo ku rondo! Kadok watho de, ebicerowa!
3 I thiwiwec maeni, wabilar caku weco iwi thelembe m’uketho wacopo bedo ku genogen i lembang’ola mi cer. I ng’eye, wabineno kpawa mi Biblia ma tielo yiyoyic, ma i iye junwang’u giragora ma thiwiwec mwa ucungo i wiye, m’uwacu: “Umeru bicer.” (Yoh. 11:23) Tokcenne, wabiponjo kite ma waromo ketho ko genogen mi cer ubed iwa ni lemandha.
THELEMBE M’UKETHO WACOPO BEDO KU GENOGEN IWI LEMBANG’OLA MI CER
4. Pi nipong’o lembang’ola moko, ukwayu wabed kud andha iwi lembang’o? Kekor.
4 Pi nigeno lembang’ola moko, ukwayu wabed kud andha nia ng’atu m’utimo lembang’olane utie kud ava, ku copo kunoke ku yore mi pong’o lembang’olane. Pi ninyang’ i lembe maeno, wakemak lapor ma e. Kepar nia yamu ma tek unyotho ot peri ku rac. E jarimbi moko ubino i beng’i man eng’olo iri nia, ‘Abibino konyi ku yiko ot peri.’ Etie dhanu m’atira, man ing’eyo nia andha de ebemito ekonyi. Kan etie jaragiedo ma jabodho man etie ku jamtic ceke m’ukwayere, ing’eyo nia etie bende ku copo mi konyi. E iyiyo lembang’ola parene. Dong’ waromo yero lembang’o pi lembang’ola pa Mungu iwi cer ke? Nyo andha etie kud ava man copo mi pong’o lembang’olane?
5-6. Pirang’o cwinywa romo bedo tek nia Yehova tie kud ava mi cero ju m’utho?
5 Nyo Yehova utie kud ava mi cero ju m’utho? M’umbe jiji, eyo. Egam etelo wi jugor Biblia moko ku tipo pare ma leng’ pi nikiewo lembang’ola mi cer mi nindo m’ubino. (Isa. 26:19; Hos. 13:14; Nyu. 20:11-13) Man ka Yehova ung’olo lembe moko, epong’e pare kwa. (Yoc. 23:14) I andha, Yehova tie kud ava mi cero ju m’utho. Pirang’o wayero kumeno?
6 Wakenenu wec ma Yob uyero. Cwinye bino tek nia kadok etho de, Yehova bidok cere. (Yob 14:14, 15) Yehova tie kud ava maeno pi jutic pare ceke ma gidaru tho. Etie kud ava mi cerogi, mi ketho gibed ku leng’kum ma cuu man kud anyong’a. Dong’ waromo yero ang’o pi dhanu milioni swa ma githo m’umbe ninwang’u kaka mi ponjo lemandha iwi Yehova? Mungu mwa ma jamer utie kud ava mi cero gin bende. (Tic. 24:15) Ebemito ginwang’ kaka mi doko jurimbe, man gikwo rondo ku rondo iwi ng’om. (Yoh. 3:16) Ubenen kamaleng’ nia Yehova tie kud ava mi cero ju m’utho.
7-8. Pirang’o cwinywa romo bedo tek nia Yehova tie ku copo mi cero ju m’utho?
7 Nyo Yehova tie bende ku copo mi cero ju m’utho? Eyo! Pilembe etie “Jategokpo.” (Nyu. 1:8) Etie ku copo ma lee mi kabu jakwor moko ci, kadok tho. (1 Kor. 15:26) Ning’eyo lembe maeno miyo iwa tego man jukocwiny. Wakewec pi lapor pa nyamego moko ma nyinge Emma Arnold. En ku juruot pagi ginwang’iri i wang’ ragedo ma tek i saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo. Pi nitielo cwiny nyare pi dhanu ma gimaru m’utho i kambi mi masendi mi Nazi, eyero kumae: “Ka nwang’u dhanu tho mi magwei, nwang’u tho ubecibedo tek niloyo Mungu, kumeno ngo nia?” M’umbe jiji, gin moko acel de mbe ma tek niloyo Yehova! Mungu ma jatego kpo m’ucwiyo kwo utie bende ku copo mi ketho ju m’utho ukwo kendo.
8 Thelembe mange m’uketho wang’eyo nia Mungu romo cero ju m’utho utie copo pare m’ajikine mbe mi poy i kum lembe. Elwong’o nyakalukuman ku nyinge. (Isa. 40:26) Bende, epoy pi ju m’utho. (Yob 14:13; Luka 20:37, 38) Ecopo poy yot yot i kum lembe ma thindho thindho m’uneno ju m’ebicero, uketho i iye ayi man kite migi, lembe ma gitimo i kwo migi, man lembe ma gikanu i rieko migi.
9. Pirang’o itie ku yiyoyic i lembang’ola pa Yehova pi cer mi nindo m’ubino?
9 Andha, watie ku yiyoyic i lembang’ola pa Yehova iwi cer mi nindo m’ubino, pilembe wang’eyo nia etie kud ava man copo mi pong’o lembang’olane. Thelembe mange mi bedo ku yiyoyic i lembang’ola pa Mungu pi cer utie nia Yehova udaru cero dhanu m’utho. I rundi ma con, emiyo copo mi cero dhanu ni jumaco ma gi weg bedopwe, ma acel m’i kindgi utie Yesu. Kawoni wabiweco iwi kpawa mi cer acel kud i kind cer ma Yesu ucero; enwang’ere i Yohana thek 11.
JARIMB YESU MA CENG’INI MANDHA UTHO
10. Kwenda ma kani m’uai i Bethania ucidh unwang’u Yesu loka Yordan kinde m’eberweyo, man etimo ang’o? (Yohana 11:1-3)
10 Som Yohana 11:1-3. Kepar pi lembe m’ugam utimere i Bethania i thum mi oro 32 N.N.Y. Yesu ubino ku jurimbe ma ceng’ini i pacu maeno: Lazaru ku nyimego pare ario, Maria giku Martha. (Luka 10:38-42) Nindo moko Lazaru ucaku remo, man lworo maku nyimego pare. Gioro kwenda ni Yesu m’ubino loka Yordan, ma niai i Bethania nicidho loka Yordanne, utie wotho mi nindo ario. (Yoh. 10:40) Ku lembe mi can, saa ma nwang’u fodi ng’atu m’utero kwenda ubetundo atunda i bang’ Yesu ci, Lazaru tho. Kadok nwang’u Yesu ung’eyo nia fodi jarimbe utho athoa de, ebedo asu pi nindo ario mange keca; kan i ng’eye emaku woth pi nicidho i Bethania. Pieno saa ma Yesu utundo, nwang’u dong’ Lazaru udaru tho nindo udoko ang’wen. Yesu ubecitimo lembe moko ma bikonyo jurimbe man ma biyungo Mungu.—Yoh. 11:4, 6, 11, 17.
11. Wanwang’u ponji ma kani iwi bedo ku jurimo niai kud i kpawa maeni?
11 Kpawa maeni ubemiyo iwa ponji iwi bedo ku jurimo. Nen nia saa ma Maria giku Martha gioro kwenda ni Yesu, gikwaye ngo nia ebin i Bethania. Ento giyero kende kende nia jarimbe ma ceng’ini uberemo. (Yoh. 11:3) Saa ma Lazaru utho, nwang’u Yesu romo cere ku bor kuca. Re eng’iyo nicidho i Bethania pi nicibedo karacelo ku jurimbe ma Maria giku Martha. Nyo in de itie ku jarimo ma bikonyi m’umbe nikwaye akwaya? Iromo jengiri i wiye kum ing’eyo nia ebikonyi i nindo mi “can.” (Rie. 17:17) Dong’ calu Yesu, wek wabed kit jurimo ma kumeno ni jumange! Kawoni wakedoku kendo iwi kpawane man wanenu lembe m’udok utimere i ng’eye.
12. Yesu ung’olo lembang’o ni Martha, man pirang’o etie ngo lembang’ola ma iye nanu? (Yohana 11:23-26)
12 Som Yohana 11:23-26. Martha uwinjo nia Yesu ni ceng’ini ku Bethania. Ecidho nya zozo pi nicirombo kude man eyero kumae: “Rwoth, ka nwang’u ibino keni, nwang’u di umira tho ngo.” (Yoh. 11:21) Andha, nwang’u Yesu copo keyo kum Lazaru. Ento ebino ku paru mi timo lembe moko m’usagu maeno. Eng’olo kumae: “Umeru bicer.” Emiyo bende ni Martha thelembe mange mi bedo ku yiyoyic i lembang’ola pare, eyero kumae: “An a cer man kwo.” Eyo, Mungu umiyo ni Yesu copo mi cero ju m’utho. Nang’u i wang’e elar ecero nyathi nyaku moko ma fodi uai utho athoa man ecero nyathi jalawobi moko, copere i nindo ma rom m’etho i iye. (Luka 7:11-15; 8:49-55) Re nyo eromo cero ng’atu m’utho udaru timo nindo ang’wen man ma dong’ kume ucaku betopi?
“LAZARU, WOK WOKO!”
Ngisi unego Yesu lee mandha pi jurimbe m’ubewak (Nen udukuwec mir 13-14)
13. Nimakere ku Yohana 11:32-35, Yesu utimo ang’o kinde m’eneno Maria giku jumange gibewaki? (Nen bende cal.)
13 Som Yohana 11:32-35. Kepar lembe m’utimere i ng’eye. Maria ma de tie nyamin Lazaru uwok pi nicirombo ku Yesu. Enwoyo wec ma rom ma nyamin uwacu nia “Rwoth, ka nwang’u ibino keni, nwang’u di umira tho ngo.” En ku dhanu mange gibino ku can ma lee i cwinygi. Saa ma Yesu uneno man uwinjo gibewak, can unege lee mandha. Ngisi umondo lee dit i iye pi jurimbe uketho ewak. Enyang’ i litho ma juwinjo ka ng’atu moko ma jumaru utho. M’umbe jiji, etie kud ava mi kabu lembe ceke ma ketho juwak!
14. Gin ma Yesu timo saa m’eneno Maria ubewak ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?
14 Gin ma Yesu timo saa m’eneno Maria ubewak ubeponjowa nia, Yehova utie Mungu ma won ngisi ma lee. Pirang’o wayero kumeno? Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, Yesu ukwanyu tap tap kite ma Won paru ko lembe man m’ewinjere ko. (Yoh. 12:45) Pieno ka wabesomo nia ngisi unego Yesu lee rukeno pi jurimbe m’ubino wak uketho ewak, waromo yero nia Yehova bende kisa nege lee i kumwa kan eneno can mi cwinywa uketho wabewak. (Zab. 56:8) Nyo eno romo ketho icoro ngo ceng’ini ku Mungu mwa ma won ngisi?
Yesu unyutho copo pare iwi tho (Nen udukuwec mir 15-16)
15. Calu ma jukoro i Yohana 11:41-44, lembang’o m’utimere i dhu kabuli pa Lazaru? (Nen bende cal.)
15 Som Yohana 11:41-44. Kinde ma Yesu utundo i dhu kabuli pa Lazaru, ekwayu nia jung’iel kidi ma juciko ko dhoge. Martha ukwero; ewacu nia dong’ ng’wice ucaku beng’wii. Yesu udwoko kumae: “Ayero iri ngo nia tek iyiyo ibineno dwong’ pa Mungu?” (Yoh. 11:39, 40) I ng’eye, Yesu ung’ayu wang’e malu man erwo i wang’ dhanu. Emito emii dwong’ ceke ni Yehova pi lembe m’ubebino timere. E i ng’eye ekok kumae: “Lazaru, wok woko!” E Lazaru wok kud i kabuli! Yesu utimo lembe ma dhanu moko paru nia nwang’u copo timere ngo.—Nen nyathi korolembe iwi Yohana 11:17 i Bible d’étude.
16. Kpawa ma nwang’ere i Yohana thek 11 teng’o yiyoyic mwa iwi genogen mi cer. Nenedi?
16 Kpawa ma nwang’ere i Yohana thek 11 teng’o yiyoyic mwa iwi genogen mi cer. Nenedi? Poy nia Yesu ung’olo ni Martha kumae: “Umeru bicer.” (Yoh. 11:23) Calu Won, Yesu tie kud ava man copo mi pong’o lembang’ola maeno. Piwang’e unyutho nia etie kud ava ma lee mi kabu tho ku lembe ceke m’ebenyayu. Bende, kinde ma Lazaru uwok kud i kabuli, eno unyutho kendo nia Yesu tie ku copo mi cero ju m’utho. M’umedo maeno, kepar kite ma Yesu upoyo ko wi Martha nia, “ayero iri ngo nia tek iyiyo ibineno dwong’ pa Mungu?” (Yoh. 11:40) Watie ku thelembe ma ber mi yiyo nia Mungu bipong’o lembang’ola pare mi cero ju m’utho. Dong’ wacopo timo ang’o pi niketho genogenne ubed iwa ni lemandha?
KITE MA WAROMO KETHO KO GENOGEN MI CER UBED IWA NI LEMANDHA
17. Kwayu wabed ku paru ma kani ka wabesomo kpawa mi Biblia m’uweco pi ceri?
17 Som lembe iwi cer m’utimere con, man inyam lembe i wigi. Biblia ukoro pi dhanu abora ma gicer man gidok gikwo iwi ng’om.c Nyo iromo keponjo ngo lembe iwi cerneman acel acel ku mukuni? Kinde m’ibeponjo pigi, bed ku paru ma nia gibino dhanu m’ukwo andha, niwacu jumaco, jumamon man awiya. Yeny ponji m’iromo nwang’u. Kepar kite ma laporman ubenyutho ko nia Mungu utie kud ava man copo mi cero ju m’utho. M’usagu zoo, keth wii i kum cer ma pire tek nisagu, niwacu pa Yesu. Poy nia cer maeno ukadhu i vut dhanu dak swa, man eno utie thelembe ma tek ma yiyoyic mwa iwi cer mi nindo m’ubino ucungo i wiye.—1 Kor. 15:3-6, 20-22.
18. Icopo tiyo cuu nenedi ku wer mwa m’uweco iwi genogen mi ceri? (Nen bende korolembe mi there.)
18 Tii cuu ku “wer mi tipo” m’uweco pi genogen mi cer.d (Efe. 5:19) Wer maeno gidwoko cer doko iwa ni lemandha man yiyoyic mwa doko tek i genogenne. Bed iwinjgi. Ponjgi man wuwec pi thelembe mi werne i thier mwu mi juruot. Mak wec m’i igi ku wii man igwokgi i adundeni. I ng’eye kan inweng’iri ku lembe ma tek i kwo peri kunoke ka ng’atu moko m’imaru utho, tipo pa Yehova bikonyi nipoy i kum wernegi, gibijuki man gibitieli.
19. Waromo paru lembang’o iwi ceri? (Nen sanduku “Ibipenjogi ku lembang’o?”)
19 Tii ku copo peri mi paru i lembe. Yehova umiyo iwa copo mi neno i paru mwa nia wan’i ng’om ma nyen. Nyamego moko ukoro kumae: “Abed ating’o saa ma lee pi nikethara ve nia an’i ng’om ma nyen, abeng’wiyo ng’wic thiwe ma mit m’uthiwo i paradizo.” Kepar nia irombo ku weg bedopwe ma co ku ma mon ma gikwo i rundi ma con. In itie kud ava mi rombo ku ng’a dhe? Ibipenje ku penji ma kani? Kepar nia irombo kendo ku jumer peri ma githo. Par pi lembe ceke m’ubetimere saa ma wurombo, wec ma kwong’a ma wubeweco, kite ma wubejoluru ko ku yaw yaw man piweng’u m’ubecwir nikum anyong’a.
20. Kwayu wabed ku lembakeca ma kani?
20 Watie ku foyofoc ma yawe mbe ni Yehova pi lembang’ola mi cer! Cwinywa tek nia lembang’ola maeno bitimere andha, pilembe Yehova utie kud ava man copo mi ketho etimere. Dong’ wek wabed ku lembakeca mi teng’o yiyoyic mwa i lembang’ola maeno ma pire tek. Ka watimo kumeno, wabicoro ceng’ini nisagu ku Mungu m’ung’olo ni ng’atuman m’i kindwa nia, ‘wedi peri bicer!’
WER 147 Mungu ng’olo kwo ma rondo ku rondo
a Ka ng’atu moko m’imaru utho, m’umbe jiji lembang’ola mi cer romo juko cwinyi lee mandha. Dong’ iromo koro nenedi ni jumange thelembe m’uketho iyiyo lembang’ola maeno? Man iromo dwoko nenedi genogen mi cer udok iri ni lemandha? Lembakeca mi thiwiwec maeni utie nikonyo wan ceke wadwok yiyoyic mwa tek i genogen mi cer.
b Nying’ video mi mizikne tie Eni ceng’ini, ewok i program mi Televizio JW mi dwi mir 11, 2016.
c Kpawa maeni nwang’ere i 1 Ubimo 17:17-24; 2 Ubimo 4:32-37; 13:20, 21; Luka 7:11-15; 8:41-56; Yohana 11:38-44; Tic mi Jukwenda 9:36-42; man 20:7-12.
d Nen wer m’ulubo e i buku mwa mi wer “Waweru kud anyong’a” ni Yehova: “Kepar kite m’ibikwo ko i ng’om ma nyen” (Wer 139), “Keth weng’i i kum sukulia!” (Wer 144), man “Yehova bilwong’o” (Wer 151). Nen bende i jw.org wer ma segi “Eni ceng’ini,” “Ng’om ma nyen m’ubebino,” man “Tu verras.”