KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w24 Dwi mir 12 mba. 20-25
  • Yehova ubeneno piweng’i m’ubecwir

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Yehova ubeneno piweng’i m’ubecwir
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • PIWANG’ MI CAN
  • PIWANG’ MI TURCWINY
  • PIWANG’ MI BAYU GENOGEN
  • Yehova “keyo ju m’adundegi tur”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Wek Yehova ukwii cwinyi
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2020
  • Rwo i bang’ Yehova kud adundeni ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Yehova bikonyi i saa mi peko
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
w24 Dwi mir 12 mba. 20-25

THIWIWEC MI 51

WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa

Yehova ubeneno piweng’i m’ubecwir

“Jol piwang’a i usau pigulok peri. Nyo jukiewogi ngo i buku peri?”—ZAB. 56:8.

I ADUNDO

Wabineno nia Yehova nyang’ cuu i litho m’i cwinywa man nia ebimiyo iwa jukocwiny ma watie ku yenyne.

1-2. Lembang’o ma romo ketho piwang’wa cwir?

WAN ceke saa moko piwang’wa udaru cwir kokoro; saa moko nyo pi lembe mir anyong’a ma dit kunoke ma pire tek ma wanwang’ara ko, calu ve kinde ma nyathin mwa unyolere, kinde ma wapoy pi lembe moko ma ber m’ukadhu, kunoke kinde ma warombo ku jarimbwa moko ma wanen ungo kude pi oro ma dupa.

2 Ento wang’ ma pol, piwang’wa cwir nikum can ma dit ma wabewinjo i cwinywa. Ku lapor, piwang’wa copo cwir kinde ma ng’atu moko uturo cwinywa ku rac. Waromo wak kinde ma wabewinjo litho ma lee nikum remo moko m’ubekey ungo kunoke kinde ma ng’atu moko ma wamaru utho. I saa ma kumeno, wacopo winjara tap calu ma jabila Yeremia uwinjere ko kinde ma dhanu mi Babeli ginyotho Yeruzalem. Eyero kumae: “Wang’a molo kulo mi pi . . . Piwang’a core piny, man ecok ungo, ma kajikne mbe.”—Wak 3:48, 49.

3. Yehova winjere nenedi kan ebeneno jutic pare gibesendiri? (Isaya 63:9)

3 Yehova ung’eyo kadhiri piwang’wa ceke m’udaru cwir nikum peko. Biblia ubetielo cwinywa nia ebeneno lembe m’ubenyayu can i kum jutic pare, man nia ewinjowa saa ma wabewak i bang’e pi nikwayu kony. (Zab. 34:15) Ento ejik ungo kende kende ninenowa anena man niwinjowa. Calu janyodo ma jamer, can nege lee kan ebeneno awiya pare gibewak, man ebedo ayika nikonyogi.—Som Isaya 63:9.

4. Wabiweco iwi lapor mi jukani, man wabidwoko wang’ penji ma kani?

4 Yehova unyutho i Biblia gin m’ebed etimo kinde ma jutic pare gibino wak. Wakenenu lembe m’etimo ni Ana, ni Daudi man ni Ubimo Hezekia. Ang’o m’uketho giwak? Yehova utimo ang’o kinde ma giwak i bang’e? Man lapor migi copo juko cwinywa nenedi kinde ma piwang’wa ubecwir nikum can, turcwiny man saa ma wabayu genogen?

PIWANG’ MI CAN

5. Lembe ma Ana unwang’ere ko uketho ewinjere nenedi?

5 Ana unwang’ere ku lembe dupa m’unyayu can i iye man m’uketho piwang’e cwir. Pekone acel ubino nia won ot pare ubino won adhura, man nyeke ma Penina udage man ubed ucaye. M’umedo maeno, ebino jamugumba, Penina ke ubino kud awiya dupa. (1 Sam. 1:1, 2) Penina ubed unyware saa ceke pi mugumba pare. Ka nwang’u ibino Ana, nwang’u iciwinjiri nenedi? Can ma lee umondo i Ana uketho “ebed ewak man ecamu de ngo,” man ebino “ku can lee dit i cwinye.”—1 Sam. 1:6, 7, 10.

6. Ana utimo ang’o pi ninwang’u jukocwiny?

6 Ang’o m’ukonyo Ana ninwang’u jukocwiny? Gin acel ubino cidho i kabedo ma dit mi thier mandha, niwacu hema. Kuca ewok “ecaku rwo i bang’ Yehova man ewak lee dit akeca;” copere ubino ceng’ini ku kamondo mi lelagang’ mi hema. Ekwayu Yehova kumae: “Kenen kite m’abesendara ko e [man] ipoy pira an a jatic peri.” (1 Sam. 1:10b, 11) Ana ukoro kite m’ebewinjere ko ni Yehova nikadhu kud i rwo. Saa ma Yehova uneno piwang’ nyaku pare maeno m’emaru lee, can unege bende lee mandha!

7. Ana uwinjere nenedi i ng’ey m’eyabu adundene ni Yehova?

7 Ana uwinjere nenedi i ng’ey m’eyabu adundene ni Yehova ku yore mi rwo man i ng’ey ma Eli ma Jalam ma dit utielo cwinye? Biblia ukoro nia ecidho, “ecamu man can uthum kud i wang’e.” (1 Sam. 1:17, 18) Kadok nwang’u fodi peko pa Ana uthum ungo de, re yamu ukadhu i kore. Eweko ter mi can m’i cwinye i cing’ Yehova. Yehova de uneno can pare, ewinjo wak pare, man i ng’eye ekonye ninwang’u awiya.—1 Sam. 1:19, 20; 2:21.

8-9. Nimakere ku Juebrania 10:24, 25, pirang’o ukwayu waii ku kero mwa ceke pi nicidho i coko? (Nen bende cal.)

8 Ponji. Nyo ibekadhu kud i peko moko m’uketho itie ku piwang’ mi can? Saa moko nyo itie ku can pilembe wat peri kunoke jarimbi moko utho. I saa ma kumeno, etie lem ma kakare nia ibed kud ava mi bedo kendi. Ento tap calu ma Ana unwang’u jukocwiny man tielocwiny kinde m’ecidho i hema, in bende icopo nwang’u jukocwiny kinde m’icidho i coko, eno ke kadok ibewinjiri cuu akeca ngo de. (Som Juebrania 10:24, 25.) Kinde ma wabewinjo giragora ma juko cwiny i coko, Yehova copo konyowa niwilo paru ma reco ku ma beco. Eno copo konyowa nibimo wi kite ma wabewinjara ko, kadok nwang’u lembe ma wabekadhu kud i iye uthum ungo ndhu ndhu de.

9 I coko wadikara bende ku juyic wadwa ma ginyutho iwa nia gibedieng’ kudwa man nia gimaruwa. Wawinjara ma ber ka wabedo kugi. (1 Thes. 5:11, 14) Wakewecu iwi umego moko ma jayab yo ma segi ma dhaku pare utho. Eyero kumae: “Fodi abewak asu. Saa moko, akoyara kenda pi niwak. Ento anwang’u tielocwiny lee mandha i coko mwa. Wec ma beco mir umego ku nyimego para kwiyo cwinya lee mandha. Kadok atie kud ang’abacwiny kunoke adieng’acwiny rukani i wang’ nitundo i coko de, re kuca saa ceke awok awinjara ma ber.” Saa ma wan’i coko, Yehova copo tiyo kud umego ku nyimego mwa pi nikonyowa.

Umego ku nyimego gin’i Ot Ker man gibejuko cwiny umego moko m’utii m’utie ku can i iye.

Wacopo nwang’u jukocwiny i bang’ juyic wadwa (Nen udukuwec mir 8-9)


10. Waromo lubo lapor pa Ana nenedi ka watie ku can ma lee i cwinywa?

10 Ana unwang’u bende jukocwiny i ng’ey m’ekoro kite m’ebewinjere ko ni Yehova nikadhu kud i rwo. In bende icopo ‘bolo adieng’acwiny peri ceke i kor [Yehova],’ m’itie ku tegocwiny nia ebiwinji. (1 Pet. 5:7) Nyamego moko ma jukwo unego won ot pare ukoro kumae: “Awinjara ve i adundena upokere nziki nziki ma dong’ ecopo key de ngo. Rwo m’arwo ko i bang’ Vwa m’i polo m’umara ma Yehova ujuko cwinya man ukwiyo cwinya. Saa moko ebed ecopere ngo ira ninwang’u wec ma tap, ento ebed enyang’ kuda. Saa m’adieng’acwiny ukadhu kero para, arwo pi ninwang’u kwiyocwiny. E awinjo kuma poto man anwang’u tego mi medara i wang’a.” Kan ikoro adieng’acwiny peri ni Yehova, can nege lee kan ebeneno piweng’i mi can man enyang’ i litho m’i cwinyi. Kadok peko peri ubedo ku bang’e de, re Yehova copo juko cwinyi m’ubedieng’ akeca man eketho iwinjo kwiyocwiny i kadhiri moko. (Zab. 94:19; Filip. 4:6, 7) Man ebimiyo iri mugisa pi cirocir peri ma ku gwoko bedoleng’.—Ebr. 11:6.

PIWANG’ MI TURCWINY

11. Lembe ma tek ma Daudi ukadhu kud i iye uketho ewinjere nenedi?

11 Daudi ukadhu kud i lembe dupa ma tek i kwo pare m’uketho piwang’e cwir. Dhanu dupa gigam gidage, man kadok ju m’egeno de gituro cwinye. (1 Sam. 19:10, 11; 2 Sam. 15:10-14, 30) Saa moko ekiewo kumae: “Tego para uthum nikum cur m’acur ko; diewor traka atobo kavuto para ku piwang’a; man atobo kabedo para ku wak.” Pirang’o Daudi uwinjere kumeno? Ekoro nia ubino nikum ‘dhanu ceke m’ubesende.’ (Zab. 6:6, 7) Peko ma jumange ginyayu i kum Daudi uketho piwang’e ucwir.

12. Nimakere ku Zaburi 56:8, cwiny Daudi ubino tek i kum ang’o?

12 Kadok Daudi ubino kadhu kud i peko ma kwar rukani de, cwinye ubino tek nia Yehova umare. Ekiewo kumae: “Yehova biwinjo dwal mi wak para.” (Zab. 6:8) Saa mange Daudi uyero wec ma mit ma nwang’ere i Zaburi 56:8. (Som.) Wecne ubenyutho kamaleng’ nia Yehova umaruwa man nia edieng’ kudwa. Daudi uwinjere ve Yehova ubino jolo piwang’e i cupa kunoke ve ebino kiewogi i buku moko. Cwinye ubino tek nia Yehova ubino neno litho pare man ebino poy i kumgi. Egam eyiyo ku cwinye zoo nia Won m’i polo m’umare ung’eyo peko pare man kite ma pekone uketho ebewinjere ko.

13. Kinde ma jumange gituro cwinywa, ang’o ma copo juko cwinywa? (Nen bende cal.)

13 Ponji. Nyo itie ku can ma lee i cwinyi pilembe ng’atu m’igeno uturo cwinyi kunoke utimi rac? Saa moko nyo itie ku rem i cwinyi pilembe ng’atu m’ipangu nia ibigemiri kude uweki, pilembe gamiri peri ulal rek, kunoke pilembe ng’atu moko m’imaru uweko Yehova. Umego moko ma dhaku pare utimo abor man uweke uyero kumae: “Ebino ira tek niyiyo lembene. Adong’ ku can, ng’eicwiny umaka, man awinjara ve tija de mbe.” Tek ng’atu moko uturo cwinyi lee, ning’eyo nia Yehova biweki ki ngo bijuko cwinyi. Umegone umedo kumae: “Atuc ninyang’ nia winjiri m’i kind dhanu copo nyothere, ento Yehova tie Cana mwa. Kadok lembang’o ngi m’utimere de, en etie pare kwa. Ebiwenjo tak de ngo ju ma gibegwoko bedoleng’ migi ire.” (Zab. 37:28) Poy bende nia mer ma Yehova umaru kowa ubamu zoo. Andha icopo winjo litho lee kinde ma ng’atu moko m’imaru uturo cwinyi, re lembuno umbe ku matoke moko acel de iwi dieng’ ma Yehova dieng’ ko piri. (Rum. 8:38, 39) Kud iwil ku lembe ma e: Kadok nwang’u jutimi rac rukani de, ng’ey nia Wuru m’i polo umeri.

Umego moko ma can n’i cwinye ubemulo kum lagith pare mi nyom kinde m’ebenyamu i lembe m’Ubimo Daudi ukadhu kud i iye.

Buku mi Zaburi ubetielo cwinywa nia Yehova ni ceng’ini ku ju ma cwinygi tur (Nen udukuwec mir 13)


14. Zaburi 34:18 ubetego cwinywa i kum ang’o?

14 Ka ng’atu moko utimowa rac, wacopo nwang’u bende jukocwiny i wec ma Daudi uyero i Zaburi 34:18. (Som.) Buku moko ma koro i Biblia uyero nia “ju ma cwinygi tur” romo nyutho “ju ma gimbe ku genogen acel de mi gin ma ber.” Yehova timo ang’o ni ju ma gibewinjiri kumeno pilembe juturo cwinygi ku raci? Calu janyodo ma ting’o nyathin pare m’ubewak man ejuko cwinye, Yehova de “ni ceng’ini” kudwa. Kisa nege lee i kumwa man etie ayika nikonyowa kinde ma ng’atu moko uturo cwinywa. Etie kud ava mi juko man mi kwiyo cwinywa kinde ma cwinywa tur man ma wabeparu nia tijwa mbe. Eng’olo iwa bende piny dupa ma wabekuro kud ava man m’ubekonyowa niciro peko ma kawoni.—Isa. 65:17.

PIWANG’ MI BAYU GENOGEN

15. Hezekia unwang’ere ku lembang’o m’uketho ewak?

15 Saa ma Hezekia m’ubimo mi Yuda ubino ku oro 39, twoyo ma pek ugoye. Jabila Isaya utero ire rwonglembe pa Yehova man ewok ewacu ire nia ebiboth ungo. (2 Ub. 20:1) Ubino nen nia genogen umbe ni Hezekia. Lembang’eya maeno udaru tego kud i kume uketho ewak lee mandha. E erwo i bang’ Yehova kud adundene ceke.—2 Ub. 20:2, 3.

16. Yehova utimo ang’o kinde ma Hezekia ukwaye ku piwang’e?

16 Kwac pa Hezekia ma ku piwang’e umulo adunde Yehova, e eyero ire ku yoo kumae: “Awinjo rwo peri. Aneno piweng’i. Dong’ abikeyo kumi.” Yehova ung’olo ire nikadhu kud i bang’ jabila Isaya nia ebimedo nindo mi kwo pare man ebibodho Yeruzalem kud i cing’ Juasiria.—2 Ub. 20:4-6.

17. Yehova konyowa nenedi ka wabenwang’ara ku peko mi yotkum? (Zaburi 41:3) (Nen bende cal.)

17 Ponji. Nyo itie ku peko moko mi yotkum man ubeyenyo nen nia dong’ genogen umbe iri? Tek eyo, rwo i bang’ Yehova, kadok ku piweng’i. Biblia ubetego cwinywa nia “Wego m’upong’ ku kisa man Mungu mi jukocwiny ceke” bijuko cwinywa i masendi mwa ceke. (2 Kor. 1:3, 4) Pi kawoni wakuro ngo nia Yehova ukab peko mwa zoo, ento cwinywa tek nia ebijengowa. (Som Zaburi 41:3.) Etiyo ku tipo pare ma leng’ pi nimiyo iwa tego, rieko man kwiyocwiny mir adunde kara wacir. (Rie. 18:14; Filip. 4:13) Ekonyowa bende nikadhu kud i genogen mwa m’ujengere iwi Biblia ma nia ebidaru kwond twoyo ceke.—Isa. 33:24.

Cal: 1. Nyamego moko uberwo aketha cwinye kinde m’ebemaku yath mi kanser. 2. Ubimo Hezekia ubekwayu Yehova saa m’egonjo iwi kavuto pare.

Pi nidwoko wang’ rwo mwa, Yehova miyo iwa tego, rieko man kwiyocwiny mir adunde (Nen udukuwec mir 17)


18. Giragora ma kani m’ujuko cwinyi kinde m’ibekadhu kud i amulaic ma tek? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “Verse ma jukowa kinde ma wabewak.”)

18 Lembe pa Yehova ujuko cwiny Hezekia. Wan bende wacopo nwang’u jukocwiny i Lembe pa Mungu kum i iye Yehova ugwoko wec ma copo kwiyo cwinywa kinde ma wan’i peko. (Rum. 15:4) Nyamego moko mir Afrika ma yo reto ubed uwak saa ceke kinde ma junwang’u nia etie ku kanser. Ekoro kumae: “Giragora m’ujuko cwinya nisagu zoo utie Isaya 26:3. Kadok wang’ ma pol ebedo iwa tek nibimo wi lembe ma wabenwang’ara i iye de, re giragora maeno utielo cwinya nia Yehova copo miyo iwa kwiyocwiny mir adunde ma konyowa niciro peko moko ci.” Nyo in de giragora moko nuti m’inwang’u nia ujuko cwinyi lee kinde m’ibekadhu kud i amulaic ma tek ma nyo uketho ibayu kadok genogen?

Verse ma jukowa kinde ma wabewak

Verse dupa mi Biblia ubetielo cwinywa nia Yehova neno piwang’wa man nia ebikonyowa. Laporne moko ni e:

  • Ai 3:7

  • Zaburi 39:12

  • Isaya 57:15

  • Yeremia 31:16

19. Anyim ma kani m’ubekurowa?

19 Wabekwo i ajiki mi kajik ceng’, man wang’eyo nia lembe ma cwiro piwang’ bimedere ameda. Ento calu ma lapor pa Ana, pa Daudi man p’Ubimo Hezekia unyutho, Yehova neno piwang’wa m’ubecwir man lembene nyayu can lee i iye. Emaru kan ebeneno wabegwoko bedoleng’ mwa ire kadok kinde ma wabewak. Pieno ka wan’i peko, wamito wakor lembe mir adundewa ceke ire i rwo. Dong’ kud wakoyara ki kud umego ku nyimego mwa ma gimaruwa. Man wek wamedara ninwang’u jukocwiny i Lembe pare. Cwinywa bed tek nia ka wabemedara niciro ku gwoko bedoleng’, Yehova bimiyo iwa mugisa. Eno uketho i iye bende lembang’ola ma ber ma nia ebiweyo piwang’ mi can, mi turcwiny man mi bayu genogen pet kud i wang’wa. (Nyu. 21:4) E piwang’wa ma bicwir bibedo kende kende mir anyong’a.

YEHOVA UTIMO ANG’O KINDE M’ENENO PIWANG’ . . .

  • Ana?

  • Daudi?

  • Ubimo Hezekia?

WER 4 “Yehova en e Jakwac para”

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini