THIWIWEC MI 31
WER 111 Thelembe mir anyong’a mwa
Nyo ‘ing’eyo lembamung’a’ mi bedo kud anyong’a i kum gin m’itie ko?
“Aponjo nibedo kud anyong’a i kum gin m’atie ko i lembe ceke.”—FILIP. 4:11.
I ADUNDO
Pi niponjo nibedo kud anyong’a i kum gin ma watie ko, mito waponj ninyutho foyofoc, waketh wiwa ucung i kum lembe acel, wabed weg jwigiri, man wapar pi genogen mwa mi nindo m’ubino.
1. Ng’atu m’anyong’a nege i kum gin m’etie ko utie ng’atu ma nenedi, man etie ngo ng’atu ma nenedi?
NYO itie kud anyong’a i kum gin m’itie ko? Foyofoc ma ng’atini utie ko pi gin ma ber ma Yehova umiyo ire re ma ketho ebedo kud anyong’a i kum gin m’etie ko. E kumeno, ebedo bende ku kwiyocwiny. Kumira kadi ng’eicwiny de nege ngo pi piny m’ekoso. Re eno nyutho ngo nia ewenjo lembe ceke. Ku lapor, etie rac ungo nia Jakristu uyeny nitimo lee i tic pa Mungu. (Rum. 12:1; 1 Tim. 3:1) Re kadok kumeno de, ebayu ngo anyong’a pare ka rwom m’ebeyenyo ubetundo ngo i saa m’eparu.
2. Wacopo nwang’ara ku peko ma kani kan anyong’a negowa ngo i kum piny ma watie ko?
2 Ng’atu m’anyong’a nege ngo i kum gin m’etie ko romo caku maku yub ma reco. Ku lapor, eromo caku timo tic pi saa ma lee akeca pi ninwang’u giki mi kum ma i andha embe ku yenyne. Ku lembe ma rac, Jukristu moko gituc kadok nikwalu sente ku piny mange ma gibino yenyo aketha cwinygi. Saa moko nyo giyero yor i igi kumae: ‘Nwang’u de ebibedo para,’ ‘Akuro gini udoko dit,’ kunoke ‘Abidwoko kawang’ sente maeni i ng’eye.’ Re Yehova udagu kwo mi kwonde ceke pilembe gicido nyinge. (Rie. 30:9) Jumange ke cwinygi utur kinde ma ginwang’u ngo rwom moko mi tic, uketho giweko kadok nitimo ni Yehova. (Gal. 6:9) Ang’o ma romo cwalu jatic pa Yehova m’uthiero kwo pare ire nitundo i kum lembe ma kumeno? Thelembene moko romo bedo nia eweko nibedo kud anyong’a i kum gin m’etie ko.
3. Jufilipi 4:11, 12 ubeponjowa ku lemandha ma kani mi tielocwiny?
3 Wan ceke wacopo ponjo nibedo kud anyong’a i kum piny ma watie ko. Jakwenda Paulo ukiewo nia ‘eponjo nibedo kud anyong’a i kum gin m’etie ko i lembe ceke.’ (Som Jufilipi 4:11, 12.) Ekiewo wec maeno saa m’ebino i kol. Re kadok kumeno de, ebayu ngo anyong’a pare. Egam ‘eng’eyo lembamung’a’ mi bedo kud anyong’a i kum gin m’etie ko. Tek etie iwa tek nitimo kumeno, wec pa Paulo eno man lembe m’ekadhu kud i iye ubetego cwinywa nia ecopere iwa nibedo kud anyong’a i kum gin ma watie ko. Re kud wapar nia lembene bitimere gire; wacikara niponje aponja. Nenedi? Wakenenu kite ma tung’ tung’ ma copo konyowa niponjo nibedo kud anyong’a i kum gin ma watie ko.
PONJ NINYUTHO FOYOFOC
4. Pirang’o nibedo ku pidoic mi nyutho foyofoc konyowa nibedo kud anyong’a i kum gin ma watie ko? (1 Juthesaloniki 5:18)
4 Wang’ ma pol, ng’atu ma nyutho foyofoc bedo kud anyong’a i kum gin m’etie ko. (Som 1 Juthesaloniki 5:18.) Ku lapor, ka wabed wafoyo Yehova ku cwinywa ceke kinde ma watie ku piny ma watie ku yenyne pi nikwo, wabidieng’ ungo nikadhu mukero pi piny ma wabemito ma re wambe ko. Ka wabed wafoye pi rwom mi tic ma watie ko kawoni, eno bikonyowa niketho wiwa i kum kite ma wacopo timo ko ire ku kero mwa zoo kakare niparu kwa pi rwom mange. Pieno etie lembe ma kakare ka Lembagora ubekwayuwa nia kinde ma waberwo, wabed wafoy bende Yehova. Nibedo ku pidoic mi nyutho foyofoc konyowa ninwang’u “kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye.”—Filip. 4:6, 7.
5. Nwang’u ukwayu Juisrael ginyuth foyofoc pi thelembe ma kani? (Nen bende cal.)
5 Wakewec iwi lembe m’unwang’u Juisrael. Giwagiri wang’ udul i bang’ Yehova pi cam ma giweko i Misiri. (Wel 11:4-6) Andha re kwo ubino yot ungo i langa. Ang’o ma nwang’u romo konyogi nibedo kud anyong’a i kum piny ma gibino ko? Utie niparu pi gin ma Yehova udaru timo igi man nifoye pire. Ku lapor, ekelo goco apar iwi Jumisiri m’ubino sendogi pi nigonyogi kud i ng’eca. I ng’ey ma Yehova ugonyogi kud i ng’eca, “giyaku” mola ma tar, mola ma kwar man bongu mi Jumisiri. (Ai 12:35, 36) Kinde ma Jumisiri ubino riemo tokgi i dhu Nam ma kwar, Yehova ukaku i nambe i ayi mir udu. Man saa ma gibewotho i langa, Yehova ubed umiyo igi mana kubang’ ceng’. Dong’ pirang’o gibino mbe kud anyong’a? Ubino ngo pilembe gikoso cam, ento pilembe gikoso ninyutho foyofoc pi piny ma gibino ko.
Pirang’o anyong’a ucaku nego ngo Juisrael i kum piny ma gibino ko? (Nen udukuwec mir 5)
6. Wacopo ponjo ninyutho foyofoc i ayi moko ma kanigi?
6 Dong’ icopo ponjo ninyutho foyofoc nenedi? Mi kwong’o, bed iting’ saa kubang’ nindo pi niparu pi piny ceke ma beco m’itie ko. Iromo kadok nibekiewo lembe acel kunoke ario m’itie ku foyofoc pigi. (Ywak 3:22, 23) Mir ario, nyuth foyofoc peri. Nen nia ifoyo jumange pi bero ma gitimo iri, man m’usagu zoo bed ifoy Yehova saa ceke. (Zab. 75:1) Mir adek, bed ku weng’i i kum dhanu m’ibeng’iyo ni jurimbi ma ceng’ini, pilembe ka jurimbwa ginyutho foyofoc kunoke ngo, wan de wabilubo lapor migi. (Poy. 1:26-28; 2 Tim. 3:1, 2, 5) Tek wabed wasayu kaka mi nyutho foyofoc, peko mwa bing’abu ngo cwinywa magwei man ng’eicwiny bimakuwa ngo i kum piny ma wambe ko.
7. Aci uponjo nenedi ninyutho foyofoc, man lembene ukelo adwogi ma kani?
7 Wakenenu lapor p’Aci ma kwo i Indonezia. Ekoro kumae: “I saa mi thong’om mi Korona, acaku poro lembe m’abekadhu kud i iye ku mi juyic wada. Eno uketho piny m’atie ko ucaku romo ngo wang’a.” (Gal. 6:4) Ang’o m’ukonye niwilo paru pare? Emedo kumae: “Acaku kwanu mugisa m’abino nwang’u kubang’ ceng’, man aparu pi bero dupa m’anwang’u pilembe an’i dilo pa Yehova. E afoyo Yehova pi lembene. E kumeno, acaku bedo kud anyong’a i kum gin m’atie ko.” Tek ibenwang’u nia imbe kud anyong’a i kum gin m’itie ko, ineno nenedi ka in de itimo ve Aci?
KETH WII UCUNG I KUM LEMBE ACEL MAN BED WON JWIGIRI
8. Baruk upodho i awic ma kani?
8 Saa moko Baruk ma jagor pa jabila Yeremia upodho i awic moko. Ebino ku tic ma tek mi konyo Yeremia kinde m’ebekoko rwonglembe ma kwiny m’uai i bang’ Yehova ni Juisrael ma gikoso foyofoc. Saa moko wii Baruk ulal. Kakare niketho wiye i kum gin ma Yehova ubino mito etim, copere nia ecaku paru akeca pire gire man pi gin m’ebemito en. E nikadhu kud i bang’ Yeremia, Yehova uwacu ire kumae: “Ibesayu iri piny ma dongo. Wek nisayu piny ma kumeno.” (Yer. 45:3-5) I ayi mange, ebino yero ni Baruk kumae: “Wek anyong’a unegi i kum gin m’itie ko kawoni.” Baruk ujolo twiny maeno man emedere ninyayu anyong’a i Yehova.
9. Nimakere ku 1 Jukorintho 4:6, 7, jwigiri bicwaluwa niyiyo ang’o? (Nen bende cal.)
9 Saa moko, Jakristu moko romo caku paru nia eromo ku rwom moko mi tic, ke pilembe ya etie ku bodho dupa, etimo tic ma tek kunoke pilembe edaru timo ni Yehova pi oro m’ulwar. Ento jumange giromo nwang’u tap rwom m’ebeyenyo. Ang’o ma copo konye ka lembene ukiere? Utie niparu pi lembe ma jakwenda Paulo ukiewo i 1 Jukorintho 4:6, 7. (Som.) Rwom ku bodho ceke ma watie ko uai i bang’ Yehova. Emiyogi ngo iwa ke pilembe ya wasagu jumange. Gitie ayi m’enyutho ko iwa bero pare ma yawe mbe.—Rum. 12:3, 6; Efe. 2:8, 9.
Giramiya ceke ma watie ko utie lanyuth mi bero ma yawe mbe pa Yehova (Nen udukuwec mir 9)b
10. Wacopo ponjo ninyutho jwigiri nenedi?
10 Gin ma copo konyowa niponjo ninyutho jwigiri utie niparu kilili pi lapor ma Yesu uweko iwa. Wakewecu iwi lembe m’utimere i uthieno m’elwoko i iye tiend jukwenda pare. Jakwenda Yohana ugoro kumae: “Calu ma Yesu ung’eyo [1] nia Wego udaru miyo piny ceke i cinge, man [2] nia eai i bang’ Mungu man [3] ebecidho de i bang’ Mungu, . . . ecaku lwoko tiend julub.” (Yoh. 13:3-5) Nwang’u Yesu romo paru nia en re m’ukwayu julwok tiende. Ento i nindo ceke m’etimo iye tic pare iwi ng’om, eparu ngo apara de nia eromo ku kwo mi lonyo man ma yot. (Luka 9:58) Yesu ubino won jwigiri, man ebed efoyo ku gin m’etie ko. Eweko iwa lapor ma ber andhandha!—Yoh. 13:15.
11. Jwigiri ugam ukonyo umego Dennis nenedi?
11 Umego Dennis mi ng’om mi Pays-Bas uii nilubo lapor mi jwigiri pa Yesu, ento lembene ubino yot ungo ire. Eyero kumae: “Ka ng’atu moko unwang’u rwom, saa moko abed aparu nia nwang’u an re m’aromo ku rwomne. I saa ma kumeno, aponjo lembe iwi jwigiri. I aplikasio JW Library®, arieyo giragora m’uweco iwi jwigiri kara abed anwang’gi pio pio man asomgi kendo kendo. Atoko bende korolembe moko m’uweco iwi jwigiri man awinjogi wang’ dupa.a Anwang’u ponji ma nia tic ceke ma wabetimo utie pi nimiyo yung ni Yehova, ento iwa giwa ngo. Yehova weko kaka ma ng’atuman m’i kindwa udik ko cinge i kum tic pare, ento en re m’eketho tije utimere.” Tek gin m’ibetimo ucaku beromo ngo weng’i, tim lembe m’ukwayere pi niponjo ninyutho jwigiri. Eno biketho winjiri m’i kindwu ku Yehova bidoko tek man bikonyi nibedo kud anyong’a i kum gin m’itie ko.—Yak. 4:6, 8.
NYAM I LEMBE IWI GENOGEN PERI MIR ANYIM
12. Genogen ma kani mi nindo m’ubino ma konyowa nibedo kud anyong’a tin? (Isaya 65:21-25)
12 Wabedo ku pidoic mi nyutho foyofoc nwang’u wabenyamu i lembe iwi genogen ma ber mandha m’ubekurowa i anyim. Lembe ma Yehova uyero nikadhu kud i bang’ jabila Isaya ubecwaku nia tin kwo bibedo tek man ebetielo cwinywa nia Yehova bidaru peko mwa ceke. (Som Isaya 65:21-25.) Wabikwo museme man i udi ma beco. Wabinwang’u sukulia mi tic mwa, man wabicamu cam ma mit man ma giero kum. Wabilworo ngo nia peko moko binwang’u wan kunoke awiya mwa. (Isa. 32:17, 18; Eze. 34:25) Anyim ma ber mandha ubekurowa.
13. Romo kwayu waketh wiwa i kum genogen mwa asagane i saa ma kani?
13 Kawoni re m’utie saa ma mito waketh wiwa nisagu zoo i kum genogen mwa. Pirang’o? Pilembe wabekwo i “kajik ceng’” man kawa ceke wabenwang’ara ku peko “ma ciro tek.” (2 Tim. 3:1) Pi nikonyowa niciro kubang’ ceng’, Yehova miyo iwa telowic, tego man kony ma watie ku yenyne. (Zab. 145:14) M’umedo maeno, genogen mwa de copo miyo tego i kumwa i saa mi peko. Saa moko nyo ibeii aia nipong’o yeny mi juruot peri i thenge mi kum. Nyo eno ubenyutho nia saa ceke kwo bibedo iri karkar? Ungo nyanok de! Yehova ung’olo nia ebipong’o yeny peri i kadhiri ma lee dit apila i Paradizo. (Zab. 9:18; 72:12-14) Saa moko nyo iwinjo litho i cwinyi kubang’ ceng’, ibenyego kud adieng’acwiny kunoke ku remo moko ma pek. Nyo ibisendiri nja ku nja i kwo peri m’umbe ninwang’u gony? Tak de ngo! Remokum man tho bithum pet i ng’om ma nyen pa Mungu. (Nyu. 21:3, 4) Genogen maeno konyowa nibedo ngo ku ng’eicwiny i kum peko ma wabenwang’ara ko kawoni. Wacopo gwoko anyong’a mwa kadok kinde ma jubesendowa mananu kunoke saa ma ng’atu moko ma wamaru utho, saa ma wabeciro remo moko kunoke peko mange. Pirang’o wabeyero kumeno? Pilembe wang’eyo nia kadok peko mwa ma tin utie kwar rukani de, “masendi [mwa utie] pi saa moko kende,” man ceng’ini eni wabinwang’u gony ma nja ku nja i ng’om ma nyen.—2 Kor. 4:17, 18.
14. Wacopo timo ang’o pi nidwoko genogen mwa udok tek nisagu?
14 Calu ma genogen mwa konyowa nigwoko anyong’a mwa i saa mi peko, dong’ wacopo timo ang’o pi nidwoke teki? Tap calu ma mito ng’atini ukend maraya i wang’e pi nineno piny ma ni bor, romo kwayu wan bende watim lembe moko pi nidwoko genogen mwa udok tek kara wanen Paradizo m’ubebino cuu mandha. Ka peko pa sente ubepiko lworo i iwa, wapar pi nindo ma wabikwo i iye m’umbe sente, deni man ma jacan kadi jalonyo de bibedo mbe. Ka wabedieng’ nikadhu mukero pi rwom moko ma fodi wanwang’u ngo, wapar pi kite ma kwo ma ber man ma pwe mi nindo m’ubino bisagu ko rwom ma kawoni. (1 Tim. 6:19) Re ku kwong’a waromo nwang’u nia etie tek niweko niparu pi peko ma kawoni man nicaku paru pi kwo mi nindo m’ubino. Ento nok nok, eromo doko iwa yot nineno anyim ma Yehova ung’olo iwa.
15. Wec pa Christa ubemiyo iri ponji ma kani?
15 Wakenenu kite ma genogen ukonyo ko Christa ma min ot pa Dennis ma wadaru weco pire. Ekoro kumae: “Atie ku twoyo moko ma daru tego mi ring’kum man ma kwayu abed awoth ku gari mi weg goro man avut kwa avuta. Kuma remo kubang’ ceng’. Nindo ma ceng’ini eni, munganga para uwacu ira nia genogen umbe ira. Ento aparu wang’ acel kumae: ‘Ebeneno anyim i ayi m’ukoc.’ Aketho wiya zoo i kum genogen para, man eno umiyo ira kwiyocwiny mir adunde. Tin romo kwayu acir peko i ng’om maeni, ento i nindo m’ubino abikwo kud anyong’a ma lee i ng’om ma nyen.”
“JU MA GILWORE GIKOSO NGO GIN MOKO”
16. Pirang’o Ubimo Daudi ukiewo nia ju ma gilworo Yehova “gikoso ngo gin moko”?
16 Kadok jatic pa Yehova m’anyong’a nege i kum gin m’etie ko de nwang’ere asu ku peko. Ku lapor, Ubimo Daudi de unwang’ere ku peko dupa: Awiya pare ma romo adek utho, jukelo adote mi vupo i wiye, jucibe man eringo pi oro ma dupa kinde ma juberieme. Re i saa mi peko ma kwiny eno, eyero kumae: “Ju ma [gilworo Yehova] gikoso ngo gin moko.” (Zab. 34:9, 10) Pirang’o eyero kumeno? Pilembe kadok wa dhanu pa Yehova wang’eyo nia peko copo koso ngo i kwo mwa de, re cwinywa tek nia wabikoso ngo gin ma watie andhandha ku yenyne. (Zab. 145:16) Man wacopo jengara iwi Yehova nia ebikonyowa i saa mi peko mwa ceke. Andhandha, wacopo bedo kud anyong’a!
17. Pirang’o ikeco niponjo lembamung’a mi bedo kud anyong’a i kum gin m’itie ko?
17 Yehova ubemito nia ibed kud anyong’a. (Zab. 131:1, 2) Pieno tim gin ceke m’icopo pi niponjo lembamung’a mi bedo kud anyong’a i kum gin m’itie ko. Tek ibetimo kero niponjo ninyutho foyofoc, tek ibeketho wii ucung i kum lembe acel, tek inyutho jwigiri, man tek idwoko genogen peri udoko tek, e ibibedo ku copo mi yero kumae: “Eyo, anyong’a nega i kum [gin m’atie ko].”—Zab. 16:5, 6.
WER 118 “Med yiyoyic mwa”
a Ku lapor, nen Ponji mi kugweno m’uwacu Jéhovah prend soin des humbles man Avant le désastre, il y a l’orgueil i jw.org.
b KORO I CAL: Umego moko ubetimo tic mi yiko kum piny i ot moko ma dilo mwa tiyo ko, jubepenjo nyamego moko m’uponjo dhok mi babuba i coko moko ma dit mi twodiri, man umego moko ubemiyo korolembe mi dhanu ceke.