THIWIWEC MI 38
WER 120 Wabed mol calu Kristu
Nyuth woro ni jumange
“Nibedo ng’atu ma juworo tie ber nisagu mola ma tar man mola ma kwar.”—RIE. 22:1.
ADUNDO
Wabineno nia pirang’o ukwayu wanyuth woro ni jumange man kite ma wacopo nyutho ko worone kadok i saa ma wanwang’u nia etie tek iwa ninyuthe de.
1. Pirang’o dhanu bemaru nia juworgi? (Lembrieko 22:1)
NYO ibed imaru junyuth iri woro? M’umbe jiji, imaru. Dhanu ceke bemito ginwang’ nia jubeworogi. Anyong’a negowa lee ka jumange ubenyutho iwa woro. Eno re m’uketho Biblia uyero nia “nibedo ng’atu ma juworo tie ber nisagu mola ma tar man mola ma kwar”!—Som Lembrieko 22:1.
2-3. Pirang’o saa moko ebedo lembe ma tek ninyutho woro ni jumange, man wabiponjo lembang’o i thiwiwec maeni?
2 Saa moko waromo nwang’u nia etie lembe ma tek ninyutho niworo ni jumange. Thelembene moko utie nia waneno kosa mi jumange. Bende wabekwo i nindo ma dhanu dupa woro ngo jumange i iye. Re wan wacikara nikoc kugi. Pirang’o? Pilembe Yehova ubemito wayung man wawor “kwond dhanu ceke.”—1 Pet. 2:17.
3 I thiwiwec maeni, wabiponjo nia ninyutho woro ni jumange thelembene tie ang’o man kite ma wacopo nyuthe ni (1) juruot mwa, (2) ni juyic wadwa, man 3) ni dhanu ma gi juyic ungo. Wabiketho nwoc iwi kite ma wacopo nyutho ko woro kadok i saa ma wanwang’u nia etie tek iwa de.
NINYUTHO WORO NI JUMANGE THELEMBENE TIE ANG’O?
4. Ninyutho woro ni jumange thelembene tie ang’o?
4 Icopo koro nia woro tie ang’o? I dhok moko, wec ma nia “woro” man “yung” kindgi ni ceng’ini. Nenedi? Ku kwong’a “woro” nyutho kite ma waneno ko ng’atini. Saa moko waworo jumange pi kite ma beco ma gitie ko, pi lembe ma gitimo, kunoke pi dito ma gitie ko. “Yung” lundo nyutho kite ma watiyo ko ku ng’atini. Kinde ma wabeyungo jumange, watiyo kugi i kite ma ketho ginwang’iri nia pigi tek man nia jumarugi. Re kara yung mwa ubed ni yung mandha, ukwayu eai kud i adundewa.—Mat. 15:8.
5. Ang’o ma romo konyowa ninyutho woro ni jumange?
5 Yehova ubemito wanyuth woro ni jumange. Ku lapor, ekwayu nia wawor “jubim mi ng’om.” (Rum. 13:1, 7) Ento ng’atu moko copo yero nia “An anyutho woro ni ng’atini, tek ng’atune uromo nia juwore.” Nyo eno tie paru ma cuu andha? Calu watie jutic pa Yehova, wang’eyo nia woro ma wanyutho ni dhanu mange ujengere ngo kende kende iwi timo migi. Ento ejengere iwi lembe moko ma pire tek nisagu, niwacu iwi mer ma wamaru ko Yehova man ava ma wamito wanyay ko anyong’a i iye.—Yoc. 4:14; 1 Pet. 3:15.
6. Nyo ecopere andha ninyutho woro ni ng’atu m’ubewori ngo? Kekor. (Nen bende cal)
6 Ju moko giromo penjiri nia ‘nyo andha ecopere ninyutho woro ni ng’atu m’ubewori ngo?’ Eyo. Ku lapor. Ubimo Saul unyayu lewic iwi wode ma Yonathan i wang’ dhanu. (1 Sam. 20:30-34) Re asu Yonathan unyutho woro m’ediko ko cinge kude i lwiny nituc i tho pare. (Ai 20:12; 2 Sam. 1:23) Eli ma jalam ma dit uloko nia Ana umer ku kong’o. (1 Sam. 1:12-14) Ento asu Ana uweco i bang’e ku woro kadok nwang’u i Israel zoo jung’eyo nia ponjo awiya pare man bedo jalam ma dit uvoye de. (1 Sam. 1:15-18; 2:22-24) Bende, dhanu mir Athene gicayu jakwenda Paulo ma gilwong’e ko nia “ng’atu . . . ma rieko pare nok.” (Tic. 17:18) Kadok kumeno de, asu Paulo uweco i bang’gi ku woro. (Tic. 17:22) Ubenen kamaleng’ nia mer ma wamaru ko Yehova man lworo mi nyayu can i iye copo cwaluwa niworo ju mange, ungo kende kende i saa ma lembe yot i iye, ento kadok i saa ma lembe tek i iye de. Dong’ wakenen nia ukwayu wanyuth woro ni ng’a man pirang’o.
Yonathan umedere nicero bang’ won man nidiko cinge i kum bimobim pare, kadok i ng’ey ma won unyayu lewic i wiye de (Nen udukuwec mir 6)
NYUTH WORO NI JURUOT
7. Pirang’o ecopo bedo iwa tek ninyutho woro ni juruot?
7 Peko. Wabed watimo saa ma lee ku juruot mwa; uketho ebedo iwa yot ning’eyo kite migi ma beco man ng’ico migi. Jumoko m’i kindgi romo bedo ku twoyo ma ketho nidieng’ pigi bedo tek iwa, kunoke gicopo bedo kud adieng’acwiny ma pek. Jumange ke copo weco kunoke gitimo lembe ma kierowa. Kakare niketho ot ubed ni ot mi kwiyocwiny, jumoko sendo juwagi man ginyutho ngo woro i ot. Eno re m’uketho bedo i acel bedo mbe i ot migi. Tap calu ma ka wathkum acel uberemo, ecero wathkum mange de nitimo ma ber. Kumeno bende, koso woro ketho juruot bedo ngo i acel. Re calu ma jucopo thiedho twoyo mi kumwa, ecopere bende ni juruot nivoyo lembe m’ubecerogi ninyutho woro i kindgi.
8. Pirang’o pire tie tek ni nyutho woro ni juruot mwa? (1 Timoteo 5:4, 8)
8 Pirang’o ukwayu wanyuth woro? (Som 1 Timoteo 5:4, 8.) I barua ma kwong’a ma Paulo ukiewo ni Timoteo, enyutho nia ukwayu ng’atuman m’i kind juruot udieng’ pi yeny pa wadi. Ekoro nia wacikara ngo ninyutho woro ni juruot mwa kende kende pilembe ya etie lembe m’ukwayu watim, ento pilembe ‘moko kikiki i kum Mungu’ re m’ubecwaluwa nitimo kumeno. Wanyutho woro pilembe wamaru Yehova, man waneno nyutho woro ni gin acel m’i kind thier ma watimo ire. Yehova re m’ucaku the juruot. (Efe. 3:14, 15) Pieno, ka wabenyutho woro ni juruot mwa, nwang’u wabenyutho bende woro ni Yehova ma tie Ng’atu m’ucaku the juruot. (1 Tim. 5:4.) Eno re m’utie thelembe ma dit m’ucwaluwa ninyutho woro ni juruot mwa.
9. Won ot ku min ot, gicopo nyutho woro nenedi i kindgi? (Nen bende cal.)
9 Ayi ma wacopo nyutho ko woro. Won ot ma miyo yung ni min ot pare kinde ma gitie gin ario kunoke i kind dhanu, nyutho nia pi dhaku pare tek i iye. (Rie. 31:28; 1 Pet. 3:7) Etimo ngo lembe ma kiere, enyayu ngo lewic i wiye kunoke enene ngo ni ng’atu ma tije mbe. Ariela ma kwo i Argentina uyero kumae: “Twoyo pa min ot para uketho saa moko eyero lembe ma nyayu ng’eicwiny i iya. Kan eyero wec ma kumeno, aparu nia eno tie ngo lembe m’uai i adundene. Abepoy, 1 Jukorintho 13:5 ukonya nicaku weco i bang’e ku woro kinde ma wabewinjara ngo.” (Rie. 19:11) Dhaku nyutho woro ni won ot pare nwang’u ebeweco ber pire ni dhanu mange. (Efe. 5:33) Anywar ku cac man ayany mito ngo uwok kud i dhoge; kum wec ma kumeno utie ve rudho ma nyotho ot. (Rie. 14:1) Nyamego moko m’i ng’om mir Italie ma won ot pare utie ku twoyo mir ang’abacwiny uwacu kumae: “Saa moko anwang’u nia cwiny won ot para dieng’ i kum lembe ma nwang’u umaku ngo judieng’ i kume. I wang’e, wec para man wang’a m’amino ubed unyutho nia abewore ngo. Ento i ng’eye, dhanu m’acaku bedo kugi m’ubenyutho woro i wec migi ni dhanu mange, ukonya bende nicaku nyutho woro ni won ot para.”
Ka wabenyutho woro ni juruot mwa, nwang’u wabenyutho woro ni Yehova ma tie Jawiot. (Nen udukuwec mir 9)
10. Aradu copo nyutho nenedi nia gibeworo junyodo migi?
10 Aradu, wuwor cik ma junyodo mwu uketho iwu. (Efe. 6:1-3) Wec i bang’ junyodo peri ku woro. (Ai 21:17) Nimakere ku oro migi m’ubecidho, gicopo maru nia wudieng’ lee pigi. Pieno, mito itim kero peri ceke pi nigwokogi. Wakewec pi María ma won utie ngo Jamulembe pa Yehova. Kinde ma remo umaku won, gwoko won ubino ire lembe ma tek. Ewacu kumae: “Akwayu Yehova ukonya, ungo kende kende nibedo ku pidoic mi woro, ento bende mi nyuthe ku timo. Anyang’ nia ka Yehova ubekwayu anyuth woro ni junyodo para, nyutho nia ebimiyo ira bende tego mi nyutho worone. Ku nindo m’ubecidho, anwang’u nia mito ngo agen nia baba ulok kura pare kara ya anyuth ire woro.” Pieno, ka wabenyutho woro ni juruot mwa, kadok nwang’u gitie ku kosa kunoke ng’ico moko de, wabinyutho nia wabeworo yub ma Yehova umaku.
NYUTH WORO NI JUYIC WEDWU
11. Pirang’o nyutho woro ni juyic wadwa copo bedo iwa tek saa moko?
11 Peko. Juyic wadwa gibekwo nimakere ku cik mi Biblia. Re saa moko, jumoko m’i kindgi copo timowa rac kunoke gicopo nyayu ng’eycwiny i iwa. Tek watie ‘ku lembe i iwa i kumgi,’ ecopo bedo iwa tek ninyutho igi woro. (Kol. 3:13) Dong’ ang’o ma copo konyowa?
12. Pirang’o pire tie tek ninyutho woro ni juyic wadwa? (2 Pethro 2:9-12)
12 Pirang’o ukwayu wanyuth woro? (Som 2 Pethro 2:9-12.) I barua mir ario ma Pethro ukiewo ni Jukristu mi cokiri mi rundi ma kwong’a, ewacu nia jumoko m’i kindgi ubino weco ku tegowic i kum “ju ma gitie ku dwong’,” niwacu judong cokiri. Jumalaika m’ubino neno lembene gitimo ang’o? “Ni kum woro ma giworo ko Yehova,” gitiyo ngo ku wec ma rac acel de pi niweco rac i kum jutimrac. Poy nia jumalika gitie cwic ma leng’, re giceriri niweco rac i kum dhanu maeno ma wigi tek, ento giweko Yehova re m’ujukgi man upok lembe i wigi. (Rum. 14:10-12; nen Yuda 9.) Lapor mi jumalaika ubemiyo iwa ponji. Ka fodi judhogwa de ukwayu wanyuth igi woro; dong’ juyic wadwa ke ukwayu wanyuth igi woro rukani? Mito wabed “ma kwong’a” nimiyo igi yung. (Rum. 12:10) Timo kumeno binyutho nia wabeworo Yehova.
13-14. Wacopo nyutho woro nenedi i cokiri? Ke mii lapor moko. (Nen bende cal.)
13 Ayi ma wacopo nyutho ko woro. Tek itie jadit cokiri, tim tego ibed imii juk m’ujengere iwi mer. (Filem. 8, 9) Kan ubekwayu nia imii juk ni ng’atu moko, mii jukne ku yoo ento ungo i saa m’itie iye ku ng’eycwiny. Tek itie nyamego, tim tego iceriri i kum yero nying’ kara woro ubed i cokiri. (Tito 2:3-5) Wan ceke lundo wacopo nyutho woro ni judong cokiri, nwang’u wabediko cing’gwa kugi man wabenyutho igi foyofoc pi tic ma tek ma gibetimo pi nitelo wi coko, wi tic mi lembanyong’a, man nikonyo ju ‘m’ukwanyu yo ma rac.’—Gal. 6:1; 1 Tim. 5:17.
14 Nyamego moko ma nyinge Rocío unwang’u nia ninyutho woro ni jadit cokiri moko m’umiyo ire juk ubino lembe ma tek. Ewacu kumae: “Anwang’u nia emiyo ira jukne ku mer ungo. Abed aweco pire rac i pacu. Kadok atimo kero nia kud eng’ey lembene de, re yor i iya abino ku jiji iwi gin m’ucwale nimiyo ira juk man jukne de atiyo ko ngo.” Ang’o m’ukonyo Rocío? Ekoro kumae: “Kinde m’abesomo Biblia, awok apodho iwi 1 Juthesaloniki 5:12, 13. Pidocwinya ucaku senda saa m’anwang’u nia anyutho ngo woro ni jadit cokiri eno. Akwayu Yehova man atimo sayusac i girasoma mwa pi ninwang’u lembe mange ma tap ma copo konya awil pidoic para. I ng’eye, anwang’u nia peko para ubino ngo ayi m’umegone umiyo ko ira juk, ento kuhaya para. Kawoni anyang’ nia kara anyuth woro ni jumange ukwayu abed ng’atu ma jwigere. Fodi asu atie ku yeny mi timo mediri, ento kawoni dong’ abekwo ku kwiyocwiny ku Yehova.”
Wan ceke wacopo nyutho woro ni judong cokiri, nwang’u wabediko cingwa kugi man wabenyutho igi foyofoc pi tic ma tek ma gibetimo (Nen udukuwec mir 13-14)
NYUTH WORO NI JU M’UTIE NGO JUMULEMBE PA YEHOVA
15. Pirang’o ecopo bedo iwa tek ninyutho woro ni dhanu ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova?
15 Peko. I lembanyong’a, wang’ ma pol wabed warombo ku dhanu m’umaru ngo lemandha mi Biblia. (Efe. 4:18) Jumoko maru gin gigi nia kud ging’ey lemandha m’i Biblia nikum lembe ma gikadhu kud i iye kinde ma gibedongo. Jurutic ku juponji mi somo moko i lembe migi tek man awiya moko mi somo lundo kwo kugi tek. Ku bang’ nindo m’ubekadhu, woro ma wanyutho igi copo caku jwik man wacopo caku kwo kugi i ayi ma wan giwa de waromo maru ngo nia ju kwo ko kudwa.
16. Pirang’o pire tie tek ninyutho woro ni dhanu ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova? (1 Pethro 2:12; 3:15)
16 Pirang’o ukwayu wanyuth woro? Poy nia Yehova neno ayi ma wabekwo ko ku dhanu ma gijuyic ungo. Jakwenda Pethro upoyo wi Jukristu nia timo migi ma beco copo cwalu jumoko ma juyic ungo ‘nipaku Mungu.’ Pi thelembe maeno re m’ekwayugi nia gicer bang’ yiyoyic migi “ku molo man woro ma thuc.” (Som 1 Pethro 2:12; 3:15.) Kinde ma Jukristu gibenwang’iri i wang’ cik pi yiyoyic migi, kunoke gibeweco pi yiyoyicne ku dhanu mange, gicikiri niweco kugi tap i ayi ma gicopo weco ko ka nwang’u Mungu n’i ng’etgi. Kud wawil nia Yehova neno man ewinjo lembe ceke ma wabeyero man ayi ma wabeyere ko. Eno re m’utie thelembe ma pire tek nisagu m’ubecwaluwa ninyutho woro ni dhanu ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova.
17. Wacopo nyutho woro nenedi ni ju ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova?
17 Ayi ma wacopo nyutho ko woro. Kinde ma wan’i lembanyong’a, wamito ngo waketh dhanu unen nia wabecayugi, nia ng’eyong’ec migi nok i lembe mi Biblia, kunoke nia rieko migi mbe. Ento waneno nia pigi tek i wang’ Mungu man nia gi dit nisaguwa. (Hag. 2:7; Filip. 2:3) Tek ng’atu moko ubeceyi ku dhoge ma rac pi yiyoyic peri, kwi kumi kud idwok wang’e; kud inyuthiri nia in de junwang’u ngo beng’i. (1 Pet. 2:23) Tek dhogi uvuth iyero lembe moko ma rac, kway kisa pio pio. Ni jutic wedu ke icopo nyutho woro nenedi? Bed jaratic ma cuu man tim tego ibed ku pidoic ma ber iwi ju m’itimo kugi tic man iwi judong tic peri. (Tito 2:9, 10) Tek itie ng’atu m’atira i tic, ma jugeno, man ma timo tic ku tego; dhanu copo foyi kunoke ngo, ento ng’atu m’ibinyayu anyong’a i iye nisagu tie Mungu.—Kol. 3:22, 23.
18. Pirang’o etie lembe ma kakare nia wanyuth woro ni dhanu mange?
18 Thelembe tie dupa m’ubecwaluwa ninyutho woro ni dhanu mange! Waponjo nia ka wabenyutho woro ni juruot mwa, nwang’u wabemiyo yung ni Yehova ma tie Jawiot. Bende, kinde ma wabenyutho woro ni umego ku nyimego mwa, eca de nwang’u wabemiyo yung ni Wegwa mi polo. Tek wabenyutho woro ni dhanu ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova ke, nwang’u wabemiyo igi kaka mi paku man mi yungo Mungu mwa. Kadok dhanu moko udok ubenyutho ngo iwa woro de, etie ber nia wan wanyuth woro igi asu, pilembe Yehova bimiyo iwa mugisa; kum eng’olo kumae: “Abiyungo ju ma gibeyunga.”—1 Sam. 2:30.
WER 129 Wabimedara niciro
a Juloko nying’ moko..