KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 11 mba. 10-15
  • Icopo bedo kud anyong’a kinde m’ibegwoko wedi peri

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Icopo bedo kud anyong’a kinde m’ibegwoko wedi peri
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • NIGWOKO WEDI PERI COPO BEDO KU MATOKE IWI ANYONG’A PERI
  • ICOPO TIMO ANG’O KARA IBED ASU KUD ANYONG’A?
  • KONY MA JUMANGE COPO MIYO
  • Icopo bedo kud anyong’a kadok kinde m’itii
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Yehova tie ‘anyong’a mwa ma dit’
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nwang’ dwokowang’ penji ma e:
    Program mi coko ma dit mi twodiri 2025-2026, karacelo ku jaliew mi twodiri
  • Icopo timo ang’o kara inwang’ anyong’a lee i tic mi lembanyong’a?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 11 mba. 10-15

THIWIWEC MI 45

WER 111 Thelembe mir anyong’a mwa

Icopo bedo kud anyong’a kinde m’ibegwoko wedi peri

“ Ju ma gibecoyo kodhi ku piwang’ gibikayu ku kok mir anyong’a.”—ZAB. 126:5.

I ADUNDO

I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma copo konyi kara ibed asu kud anyong’a kinde m’ibegwoko wedi peri m’utii kunoke m’uberemo.

1-2. Yehova winjere nenedi piri kinde m’ibegwoko ng’atu moko m’utii kunoke m’uberemo? (Lembrieko 19:17) (Nen bende cal.)

UMEGO Jin-yeol ma kwo i ng’om mi Korea uwacu kumae: “Wagamara waku min ot para oro udoko 32. Kawoni oro 5 udaru kadhu niai ma remo ma pek umake man ukwayu agwoke agwoka. Etie ku remo ma rac mandha m’uketho ecopo yiko kume de ngo. Amaru dhaku para lee mandha man atie ku mutoro nigwoke. Kubang’ uthieno, ukwayu evut iwi kavuto ma ma juyiko pi jurutwoyo. Wanindo nwang’u amaku cinge amaka.”

2 Nyo in de ibegwoko ng’atu moko m’imaru calu ve janyodo peri, jadhogi mi gamiri, nyathin peri kunoke jarimbi? Ka eyo, m’umbe jiji, itie ku mutoro nigwoke pilembe imare man imaru bende Yehova. (1 Tim. 5:4, 8; Yak. 1:27) Re calu m’etie yot ungo nigwoko dhanu ma kumeno, saa moko nyo ibenweng’iri ku peko ma jumange gibeneno ngo. Icopo nwang’u nia ng’atu moko mbe m’ubenyang’ i peko peri. Jucopo neno nia ibevonjo, re kinde m’itie kendi, nwang’u pii weng’i re m’ubecwir. (Zab. 6:6) Kadok jumange copo nyang’ ungo de, re ng’ey nia Yehova nyang’ kudi saa ceke. (Nen Ai 3:7.) Pii weng’i m’ubecwir man kite m’imiyiri ko tie gin ma pire tek lee i iye. (Zab. 56:8; 126:5) Ebeneno gin moko ci m’ibetimo pi nikonyo wedi peri m’imaru. Ebenenogi ni banja m’ibecung’o i iye man eng’olo nia ebemiyo iri sukulia pi lembene.—Som Lembrieko 19:17.

Cal: Ju moko gibekuro wedi migi m’ubenwang’iri ku peko ma tung’tung’. 1. Nyamego moko ubeketho giramadha i dhu min m’utii ma twoyo ugonjo iwi kavuto. 2. Nyamego moko ubekonyo won ot pare m’ubedo iwi kom mi weg goru, eberonyo wara i tiende. 3. Mego moko uberonyo kask iwi wode ma gibecidho goyo mupira giku won. 4. Umego moko uciliewo umego wadi m’utii i pacu pare man giberwo kude karacelo.

Nyo ibegwoko wedi peri moko? (Nen udukuwec mir 2)


3. Copere nia Abraham giku Sara ginwang’iri ku peko ma kani kinde ma gibegwoko Tera?

3 Biblia utie ku kpawa dupa mi jumaco ku mi jumamon ma gigwoko wedi migi m’utii kunoke m’uberemo. Wakenen lapor p’Abraham giku Sara. Kinde ma giai kud i Ur, Tera ma weggi ubino ku oro ma romo 200. Re asu ecidho karacelo kugi. Giwotho kilometre ma romo 960 nitundo i Haran. (Tha. 11:31, 32) M’umbe jiji, Abraham giku Sara gimaru Tera lee, ento copere nia ebino yot ungo igi nigwoke, asagane i saa mi woth maeno. Saa moko nyo gibed giwotho ku ngamia kunoke ku kana man ebino lembe ma yot ungo ni Tera niidho i wigi pi niwotho wotho ma bor. Copere nia Abraham giku Sara de gibed giol lee man lembene ubadhu cwinygi. Dok gibino i hali ma nenedi de, Yehova umiyo igi tego ma gibino ku yenyne. Tap calu m’ekonyo Abraham giku Sara, ebikonyi man ebimiyo tego iri bende.—Zab. 55:22.

4. Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

4 Ebibedo iri yot nigwoko ng’atu m’imaru tekene itie ku mutoro. (Rie. 15:13) Jamutoro medere asu nibedo kud anyong’a kadok nwang’u ebekadhu i lembe ma tek de. (Yak. 1:2, 3) Icopo timo ang’o kara igwok anyong’a peri? Yo acel utie nijengiri iwi Yehova man nikwaye ekonyi kara imediri nibedo ku nen ma ber. I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma ju ma gibegwoko wedi migi gicopo timo kara gibed asu kud anyong’a. Wabineno bende kite ma jumange copo konyo kogi. Pi nicaku, wakenen nia pirang’o mito ju ma gibegwoko wedi migi gibed kud anyong’a man nia peko makani ma copo ketho gibayu anyong’a migi.

NIGWOKO WEDI PERI COPO BEDO KU MATOKE IWI ANYONG’A PERI

5. Pirang’o ukwayu ju ma gibegwoko wedi migi gimediri nibedo kud anyong’a?

5 Ka ju ma gibegwoko wedi migi gimbe kud anyong’a, gicopo ol. (Rie. 24:10) Ka giol ke, gicopo timo ngo lembe ku bero kunoke nipong’o yeny mi wedi migi i ayi m’ukwayere. Dong’ ang’o ma copo konyogi kara kud gibay anyong’a migi?

6. Pirang’o jumoko ma gibegwoko wedi migi giol nikadhu mukero?

6 Ju ma gibegwoko wedi migi giromo ol nikadhu mukero. Nyamego Leah uyero kumae: “Nigwoko jumange olojo lee kadok i nindo ma lembe ubewotho ma ber i iye de. Kinde ma ceng’ ubemwony, nwang’u aol lee ma gin m’acopo timo de mbe. Saa moko akoso kadok tego mi dwoko wang’ mesaj.” Jumoko gikoso kadok saa mi yom kadike saa mi timo lembe mange. Nyamego Inés uyero kumae: “Nindo roma de ngo. Kubang’ diewor, abed acew i ng’ey saa ario pi nipong’o yeny pa wang’umira. Bende, pi oro ma dupa, waku won ot para wacidho de ngo kaka moko pi niyom.” Jumoko ma gibegwoko wedi migi gicopo nambu ngo ku jurimbgi kunoke nitimo tic moko i dilo pa Yehova pilembe ukwayu gigwok wedi migi saa ceke. Eno copo ketho giwinjiri nia gitie kendgi man gibedo ku can pilembe gicopo timo ngo gin ceke ma nwang’u gimaru gitim.

7. Pirang’o jumoko ma gibegwoko wedi migi gicopo ketho kosa i wigi kunoke giwinjiri raci?

7 Ju ma gibegwoko wedi migi giromo ketho kosa i wigi kunoke giwinjiri rac. Nyamego Jessica uwacu kumae: “Abed anwang’u nia kwayu atim lembe lee pi nigwoko baba. Pieno kinde m’ating’o saa moko nyanok pi niyom, anwang’u ve nia abedieng’ ungo pire akeca.” Jumoko ma gibegwoko wedi migi gibedo ku koo koo saa ceke nia gibetimo ngo lembe ceke m’ukwayere pi nigwokogi. Gicopo nwang’u nia giromo mediri ngo nigwokogi. Kinde ma giol, gicopo yero kunoke gitimo lembe moko ma cuu ngo ni ng’atu ma gibegwokone; eno ketho giwinjiri rac magwei. (Yak. 3:2) Jumoko lundo can mondo i igi magwei kinde ma gibeneno ng’atu m’ubino ma tek man ma kume ubino leng’ ubekwiyo nok nok. Nyamego Barbara uwacu kumae: “Lembe ma tima rac magwei utie nineno hali pa ng’atu m’amaru ubedoko rac kubang’ ceng’.”

8. Jumoko giwinjiri nenedi ka jubefoyogi pi kony migi?

8 Jumoko ma gigwoko wedi migi ginwang’u nia jubedieng’ ungo kugi. Pirang’o? Pilembe jubed jufoyogi wang’ acel acel pi tic ma tek ma gibetimo man pi miyiri migi. Ka jufoyo ng’atini kadok ku wec ma nok de, ecopo ketho ewinjere ma ber. (1 Thes. 5:18) Nyamego Melissa uyero kumae: “Saa moko aol man cwinya tur ketho awak awaka buu. Ento kinde ma ju m’abegwoko ubeyero ira nia, ‘Wabefoyi lee pi lembe ceke m’ibetimo iwa,’ eno ketho awinjara ma ber mandha! Wec maeno ketho urwonde aai m’atie ayika man kud ava mi konyogi kendo.” Umego Ahmadu ukoro adwogi ma foyofoc utie ko i wiye. Giku min ot pare gibegwoko nyar umin moko ma kwo i bang’gi ma thimbu bebolo. Ewacu kumae: “Kadok nwang’u ecopo nyang’ ungo i kero ceke ma wabetimo pi nigwoke de, re mutoro nega lee kinde m’ebedwoko iwa foyofoc kunoke ekiewo iwa nia ‘Amaruwu.’”

ICOPO TIMO ANG’O KARA IBED ASU KUD ANYONG’A?

9. Ng’atu m’ubegwoko wedi pare copo nyutho nenedi nia eng’eyo mupaka pare?

9 Ng’ey mupaka peri. (Rie. 11:2) Saa moko wakoso saa man tego mi timo gin moko ma wamaru nitimo. Pieno ukwayu iketh mupaka iwi gin m’icopo timo ku m’icopo timo ngo, man saa mange mito nikwero gin moko ma jubekwayu nia itim. Eno tie lembe ma kakare! Nikwero lembe moko nyutho nia ing’eyo mupaka peri. Ka jumange ukwayu nia gikonyi, yii kony migine kud anyong’a. Umego Jay uyero kumae: “Ning’eyo mupaka mwa ketho watimo kende kende gin ma watie ku copo mi timo; eno ketho wamedara nibedo ku mutoro.”

10. Pirang’o ukwayu ng’atu m’ubegwoko wedi pare ubed dhanu ma ng’iyo i lembe? (Lembrieko 19:11)

10 Bed dhanu ma ng’iyo i lembe. (Som Lembrieko 19:11.) Kan itie dhanu ma ng’iyo i lembe, eno biketho ibikwiyo kumi kinde ma lembe moko utimi rac. Ng’atu ma ng’iyo i lembe timo kero ninyang’ nia pirang’o ng’atini ubetimo lembe i ayi moko. Twoyo moko ma key ungo copo ketho ng’atini caku timere i ayi ma tung’. (Ekl. 7:7) Ku lapor, ng’atu m’ubino dhanu ma ber man m’ubed uweco de ma ber copo doko jatiti. Kunoke ecopo caku nyang’ ungo ku dhanu, ecopo doko jacac man jang’eicwiny. Kan ibegwoko ng’atu moko m’ubetwoyo twoyo ma pek, etie ber nia ikeiponj lembe iwi twoyo parene. Ninyang’ i twoyo pare bikonyi ning’eyo gin m’uketho ebeyero wec ma cuu ngo man m’uketho ebetimere rac, ento ungo pilembe nia edoko dhanu ma rac.—Rie. 14:29.

11. Ang’o ma pigi tek m’ukwayu ng’atu m’ubegwoko wedi pare ubed utimi? (Zaburi 132:4, 5)

11 Bed ikoy saa mi dwoko winjiri peri ku Yehova udok tek. Saa moko romo kwayu iwek lembe mange cen pi nitimo “lembe ma pigi tek nisagu.” (Filip. 1:10) I kind lembe ma pigi tek nisagu, acel utie nidwoko winjiri peri ku Yehova udok tek. Ubimo Daudi ubed uketho timo thier ni Yehova ubedo ni gin ma kwong’a i kwo pare. (Som Zaburi 132:4, 5.) Kumeno bende, pire tie tek nia ibed ikoy saa moko kubang’ nindo pi nisomo Biblia man nirwo. Nyamego Elisha uyero kumae: “Kan abekwayu Yehova, abesomo Zaburi man abenyamu i lembe i wiye, anwang’u nia kuma piey man atie ku mutoro. Rwo pire tie tek ira. Akwayu Yehova wang’ dupa kubang’ ceng’ nia ekonya abed ma kuma poto.”

12. Pirang’o ukwayu ju ma gibegwoko wedi migi gigwokiri gin gigi bende?

12 Koy saa m’igwokiri ko bende. Ecopo bedo tek ni ju ma gibegwoko wedi migi nicamu ma ber pilembe nwang’u gimbe ku saa mi cisayu cam ma beco man mi tedogi. Ento kumi bibedo ma ber man wii de bitiyo cuu tek ibecamu cam ma beco man ibenwang’u saa mi rieyo kumi. Pieno kadok imbe ku saa akeca de, tim kero ibed inwang’ saa mi camu cam ma giero kum man mi ryeyo kumi. (Efe. 5:15, 16) M’umedo maeno, bed inind cuu. (Ekl. 4:6) Ju ma giponjo lembe iwi ng’ith ginwang’u nia nindo ketho ng’ith yikere gire. Girasoma moko mi lembe pa yath uyero nia ka ng’atini nindo cuu, ebedo ngo ku koo koo akeca man eno konye nikwiyo kume kinde m’ebenwang’ere i wang’ lembe ma tek. In de mito ibed inwang’ saa mi timo lembe moko m’imaru. (Ekl. 8:15) Nyamego moko m’ubegwoko wedi pare ukoro pi gin ma konye kara ebed ku mutoro. Eyero kumae: “Kinde ma piny ulero ma ber, aii niwok woko pi nioyo ceng’. Wang’ acel kubang’ dwi, apangu nitimo lembe moko m’amaru karacelo ku jarimba.”

13. Pirang’o etie lembe ma ber nibeng’iero? (Lembrieko 17:22)

13 Bed isemb lembe. (Som Lembrieko 17:22; Ekl. 3:1, 4) Ng’iero utie ku matoke ma ber iwi yotkum peri man iwi ng’ith peri. Kinde m’ibegwoko ng’atu moko, wang’ ma pol lembe copo wotho ngo ve m’ipangu. Ento kan idwoko lembe ma kumeno udoko ni sosi, ebibedo iri yot nicirogi. Bende kinde m’ibeng’iero karacelo ku ng’atu m’ibegwoko, eno biketho kindwu kude bidoko ceng’ini.

14. Niweco ku jarimbi moko m’igeno copo konyi nenedi?

14 Wec ku jarimbi moko m’igeno. Kadok nwang’u ibetimo kero lee kara ibed ku mutoro de, re asu saa moko icopo nwang’u nia koo koo ubeweki ngo. I saa ma kumeno, ecopo bedo ber nia iwec ku jarimbi moko ma biwinji m’umbe nipoko lembe i wii. (Rie. 17:17) Kite m’ebiwinji ko ma ber man tielocwiny m’ebimiyo iri copo bedo tap gin m’itie ku yenyne kara imediri nibedo kud anyong’a.—Rie. 12:25.

15. Niweco iwi lembe ma wubitimo i paradizo copo konyowu nenedi?

15 Par pi kite ma wubikwo ko karacelo i Paradizo. Poy nia tic ma kawoni ibetimo mi gwoko wedi peri m’uberemo kunoke m’utii bibedo ngo nja ku nja, man etie ngo tic ma Yehova ular upangu piwa wa dhanu nia watim. (2 Kor. 4:16-18) “Kwo mandha” fodi ubebino abina. (1 Tim. 6:19) Ka wubeweco ku ng’atu m’imaru iwi gin ma wubitimo karacelo i Paradizo, eno biketho wubinwang’u mutoro lee. (Isa. 33:24; 65:21) Nyamego Heather uwacu kumae: “Ayero ni ju m’abegwoko nia kago eni wabikwoyo bongu kugi, wabiringo kugi man wabiringo bende gari kugi. Wabitedo mukathi man cam ni wedi mwa ma wamaru ma bicer. Wabedwoko foyofoc lee ni Yehova pi genogen m’emiyo iwa.”

KONY MA JUMANGE COPO MIYO

16. Wacopo konyo ng’atu m’i cokiri m’ubegwoko wedi pare nenedi ? (Nen bende cal.)

16 Kony ng’atu m’ubegwoko wedi pare kara enwang’ saa mi yom. Umego ku nyimego mi cokiri gicopo wodhiri pi nibedo karacelo ku ng’atu ma jubegwoko. Ka watimo kumeno, ng’atu m’ubegwoke binwang’u saa mi yom kunoke mi timo lembe mange. (Gal. 6:2) Umego ku nyimego moko gipangu program mi timo lembe maeno pi ning’eyo nia ng’a ma copo konyo kubang’ yenga. Nyamego Natalya m’ubegwoko won ot pare m’urungere uwacu kumae: “Umego moko m’i cokiri mwa bebino i bang’wa wang’ acel kunoke wang’ ario kubang’ yenga pi nibedo ku won ot para. Girweyo lembanyong’a karacelo, ginambu man gineno kadok filme de karacelo. Won ot para umaru lembene lee mandha man eno ketho an de anwang’u kaka mi yom kunoke mi timo lembe mange, calu ve nicirieyo tienda woko.” Saa moko wacopo cikonyo ng’atu m’uberemo kunoke m’utii kadok kud uthieno, kara jagwok pare unwang’ kaka m’enind ko ma ber.

Nyimego moko ario giciliewo mego moko m’utii i pacu pare. Jarakur pa megone ubeweco i bang’gi kud anyong’a kinde m’ebewok.

Icopo konyo ng’atu m’ubegwoko wedi pare nenedi i cokiri mwu? (Nen udukuwec mir 16)a


17. Wacopo konyo ng’atu m’ubegwoko wedi pare nenedi i saa mi coko?

17 Kony ng’atu m’ubegwoko wedi pare i saa mi coko. Ju ma gibegwoko wedi migi gicopo nwang’u ngo kaka mi winjo lembe cuu i coko mi cokiri man i coko ma dongo pilembe gitie ku lembe dupa ma gitim pi nigwokogi. Umego ku nyimego mi cokiri gicopo bedo karacelo ku ng’atu ma jubegwoko i saa mi coko zoo kunoke pi thenge moko kende. Tek ng’atune utie jakaracelo i pacu ke, wacopo cilubo coko ku yo pare kara ng’atu m’ubegwoke ucidh ulub coko i Ot Ker.

18. Wacopo timo ang’o mange ni ng’atu m’ubegwoko wedi pare?

18 Bed ifoy ng’atu m’ubegwoko wedi pare man rwo pire. Judong cokiri gicikiri ninwang’u saa wang’ ma pol pi nifoyo ju ma gibegwoko wedi migi. (Rie. 27:23) Re wan ceke ukwayu wabed wanwang’ saa mi foyogi man mi yero igi nia pi gin ma gibetimo tie tek lee i iwa. Bende, wacopo kwayu Yehova umii igi tego man ekonygi gimediri nibedo kud anyong’a.—2 Kor. 1:11.

19. Wabekuro lembang’o kud ava?

19 Ceng’ini eni Yehova bikabu lembe ceke ma nyayu can i kumwa man ma ketho wawinjara rac. Remokum man tho bibedo mbe. (Nyu. 21:3, 4) “Weg abala bipor malu calu ruda.” (Isa. 35:5, 6) Wabitii kendo ngo kadi wabisendara de ngo ku gwoko ng’atu m’utii kunoke m’uberemo. “Wijo bipoy ungo i kum lembe ma con.” (Isa. 65:17) Re ma fodi lembuno utimere ngo, cwinywa bed tek nia Yehova biwekowa ngo. Ka wamedara nijengara i wiye, ebikonyowa ‘kara watuc niciro lembe ceke ku twiyocwiny man anyong’a.’—Kol. 1:11.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Ang’o ma copo ketho ju ma gibegwoko wedi migi gibedo mbe kud anyong’a?

  • Ng’atu m’ubegwoko wedi pare copo timo ang’o kara ebed asu kud anyong’a?

  • Icopo konyo ng’atu m’ubegwoko wedi pare nenedi i cokiri peri?

WER 155 Yehova en e anyong’a mwa pi nja

a KORO I CAL: Nyimego moko ario gicidho liewo nyamego moko m’utii kara ng’atu m’ubegwoke copo keciwotho.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini