KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 11 mba. 16-21
  • Yesu tie Jalam mwa ma dit ma jakisa

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Yesu tie Jalam mwa ma dit ma jakisa
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • MUNGU UORO WODE MIR AMARA IWI NG’OM
  • YESU UBED UNYUTHO KISA NI DHANU
  • KITE MA WACOPO LUBO KO LAPOR PA JALAM MWA MA DIT
  • JALAM MWA MA DIT COPO KONYOWA
  • Jamgony ubeponjowa ku lembang’o?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nwang’ ponji i lembe ma Yesu timo i kind nindo 40 ma tokcen m’etimo iwi ng’om
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Yehova “keyo ju m’adundegi tur”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 11 mba. 16-21

THIWIWEC MI 46

WER 17 “ Amito”

Yesu tie Jalam mwa ma dit ma jakisa

“ Jalam mwa ma dit utie ngo ng’atu ma kisa copo nege ngo i kum ng’ico mwa.”—EBR. 4:15.

I ADUNDO

Wabineno kite ma kisa man ngisi pa Yesu uketho edoko jalam ma dit ma yawe mbe man bero ma wabenwang’u i kum tic pare tin.

1-2. (a) Yehova uoro Wode iwi ng’om pirang’o? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni? (Juebrania 5:7-9)

KAGO oro 2000 udaru kadhu niai ma Yehova Mungu uoro Wode mir amara iwi ng’om. Pirang’o? Eore asagane pi niwaru kodhidhanu kud i ng’eca mi dubo man tho; man nidaru lembe ma reco ma Sitani unyayu. (Yoh. 3:16; 1 Yoh. 3:8) Yehova ular ung’eyo nia kwo iwi ng’om calu dhanu bikonyo Yesu nibedo Jalam mwa ma dit ma won kisa nisagu m’i wang’e. Yesu ucaku tic pare mi bedo Jalam ma dit i ng’ey batizo pare i oro 29 N.N.Y.a

2 I thiwiwec maeni, wabineno ayi ma kwo iwi ng’om ukonyo ko Yesu nibedo Jalam ma dit ma won kisa. Ka wanyang’ nia Yesu udoko “ng’atu m’uromo” pi tic pare, ebibedo iwa yot nicoro ceng’ini i vut Yehova kadok nwang’u cwinya utur pi dubo man pi ng’ico mwa de.—Som Juebrania 5:7-9.

MUNGU UORO WODE MIR AMARA IWI NG’OM

3-4. Yesu unwang’ere kud alokaloka ma kani kinde m’ebino iwi ng’omi?

3 Judupa m’i kindwa gidaru nwang’iri kud alokaloka i kwo migi; calu ve niweko pacu migi ma gimaru, juruot migi man jurimbgi. Kit alokaloka ma kumeno bedo yot ungo. Re ng’atu moko mbe m’unwang’ere ku kit alokaloka ma Yesu unwang’ere ko. I polo, ebino Wod Mungu mi tipo ma pire tek. Ebino ng’atu ma Yehova umaru lee man saa ceke anyong’a ubed unege nitimo yor i ‘cing’ Mungu mir acwic.’ (Zab. 16:11; Rie. 8:30) Re kadok kumeno de, Jufilipi 2:7 uwacu nia “eweko [ku berocwinye] gin moko ci m’ebino ko,” niwacu dito pare, pi nibino kwo iwi ng’om i kind judubo.

4 Wakewec bende iwi lembe m’utimere kinde ma junyolo Yesu man saa m’ebedongo. Giramiya ma junyodo pare githiero i ng’ey nyoliri pare ubenyutho nia enyolere i ot mi jucan. (Law. 12:8; Luka 2:24) Ubimo Herode umito eneg Yesu kinde m’ewinjo pi nyoliri pare. Pi nibodho kwo pa nyathin eno, junyodo pare giringo kude i Misiri man gibedo kuca pi kare moko. (Mat. 2:13, 15) Eno tie alokaloka ma dit mandha ka jupore ku kit kwo m’ebino ko i polo!

5. Yesu uneno ang’o kinde m’ebino iwi ng’om, man lembene ukonye nenedi? (Nen bende cal.)

5 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ebed eneno ayi ma dhanu ubesendiri ko. M’umbe jiji en de wedi pare m’emaru utho, uketho i iye Yosefu ma won m’ubino gwoke. I saa mi tic pare, ebed eneno weg dhobu, weg abinga, weg abala, man junyodo m’awiya migi utho man kisa ubed unege i kumgi. (Mat. 9:2, 6; 15:30; 20:34; Mark. 1:40, 41; Luka 7:13) Ku lemandha, kinde m’ebino i polo ebed eneno kite ma dhanu ubesendiri ko. Re calu ma kawoni en de etie dhanu, ebeneno can migi i ayi ma nyen. (Isa. 53:4) Nikwo iwi ng’om ukonyo Yesu ninyang’ i kite ma dhanu winjiriko, i can migi, turcwiny man masendi migi. En gire de enwang’ere ku kit lembe ma dhanu nwang’iri ko, uketho i iye ang’abacwiny, olo man can m’icwinyjo.

Ungu mi dhanu moko utieko Yesu; gibekwaye nia ekey kumgi. Kisa ubenego Yesu i kum jadit moko ma won goru man ebekeyo kume.

Yesu ubed udieng’ lee mandha pi can mi dhanu man kite ma gibed giwinjiri ko (Nen udukuwec mir 5)


YESU UBED UNYUTHO KISA NI DHANU

6. Wec mi lapor pa jabila Isaya ubeponjowa ku lembang’o iwi Yesu? (Isaya 42:3)

6 Saa ma Yesu ubino timo tic pare iwi ng’om, kisa ubed unege i kum dhanu ma jubesendo man ma jucayu. Lembe m’etimo upong’o lembila. I giragora mi Juebrania, saa moko jubed juporo dhanu ma gitie ku yiyoyic ma tek i Yehova ku podho ma cego cam kunoke ku yen ma dongo. (Zab. 92:12; Isa. 61:3; Yer. 31:12) Ento jucan ku ju ma jutimogi rac, juporogi kud agada m’utur man ku kithambi m’uliel nyayiri yiri, ma tijgi tie nok. (Som Isaya 42:3; Mat. 12:20) Tipo ma leng’ uketho jabila Isaya utiyo ku wec mi lapor maeno pi niewo pi kisa man mer ma Yesu binyutho ni dhanu ma say, ma jubed junenogi nia tijgi mbe.

7-8. Yesu upong’o lembila pa Isaya nenedi?

7 Matayo ma jagor Injili unyutho nia wec maeno ma jabila Isaya uyero upong’o iwi Yesu, ewacu kumae: “Agada m’utur ebirungo ngo, kadi maj thala m’uliel nyayiri yiri de ebinego ngo.” Udu pa Yesu ubedo ku kony ni dhanu ma jubed jusendogi ma juporo kud agada m’utur, man ni dhanu ma genogen umbe igi ma juporo ku kithambi m’ubeliel nyayiri yiri ma dong’ ubecitho. Ku lapor, ekeyo kum ng’atu moko ma won dhobu. Kepar anyong’a ma ng’atuno copo bedo ko! Ng’atuno nwang’u ugeno ngo nia eromo bedo karacelo ku wedi pare man jurimbe. (Luka 5:12, 13) Ng’atu mange ma Yesu ukeyo utie ng’atu ma ithe udhing’ man ma weco cuu ngo. Kepar kite ma ng’atuno ubed uwinjere ko kan ebeneno dhanu ubeweco i kindgi re ebewinjogi ngo. (Mark. 7:32, 33) Re dhanu mange de nuti m’ekonyo.

8 I rundi pa Yesu, Juyahudi dupa gigam giyiyo nia tek ng’atu moko ubesendere, eca nwang’u ebenwang’u matira pi dubo pare kunoke mi junyodo pare. (Yoh. 9:2) Yiyoyic maeno uketho ju ma gibesendiri gibed giwinjiri ve tijgi mbe. Pi nipong’o lembila pa Isaya, Yesu ukeyo kum ju m’ubino sendiri man ekonyogi nibedo ku genogen i Mungu. Lembuno ubetego cwinywa nenedi?

9. Juebrania 4:15, 16 ubenyutho nenedi nia kisa nego Jalam mwa ma dit mi polo i kum dhanu?

9 Som Juebrania 4:15, 16. Wacopo bedo ku genogen nia wan de kisa binego Yesu i kumwa. Ng’atu ma won kisa can nege kan ebeneno wadi ubesendere. Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “kisa” thelembene utie nipoko can pa ng’atu mange man kite m’ebewinjere ko kude. (Nen bende Juebrania 10:34, kaka ma Paulo utiyo ku wec ma rom mi dhu Juebrania.) Udu ma Yesu utimo ubenyutho kite m’ebed ewinjere ko pi masendi mi jumange. Ebed ekeyo ngo kum dhanu kende kende pilembe ya ecikere nikeyo kumgi. Ento ebed edieng’ pigi man ebed emito ekonyogi. Ku lapor, kinde ma Yesu ukeyo kum won dhobu moko, nwang’u ecopo timo udu maeno ku bor m’umbe nimulo kum ng’atune; ento ecidh emulo kume. Copere nia eno ubino wang’ ma kwong’a ma jumulo kum won dhobu maeno i ng’ey oro dupa. Bende Yesu ugam uting’o ng’atu moko ma ithe udhing’ kud i kind udul dhanu man ecidh ekeyo ithe i ang’et. I saa mange, kinde ma Jufarisayo gibino cayu dhaku moko m’uyewo dubo pare m’ubino lwoko tiend Yesu ku piwang’e man ebino weye ku yuk wiye, Yesu ucero bang’ dhakune. (Mat. 8:3; Mark. 7:33; Luka 7:44) Yesu ubed uuro ngo dhanu ma gibed gisendiri pi twoyo migi man dhanu m’utimo dubo ma pek. Lembuno ubetego cwinywa nia kisa copo nege lee mandha i kumwa.

KITE MA WACOPO LUBO KO LAPOR PA JALAM MWA MA DIT

10. Tin wacopo tiyo ku yub ma kani mi tipo pi nikonyo dhanu ma ithgi udhing’ man ma wang’gi utho? (Nen bende cal.)

10 Calu watie julub pa Yesu ma weg bedopwe, waii nilubo lapor pare kinde ma wabenyutho mer man kisa ni jumange. (1 Pet. 2:21; 3:8) Kadok nwang’u wambe ku copo mi keyo ju ma ithgi udhing’ man ma wang’gi utho de, m’umbe jiji wacopo konyogi i thenge mi tipo. Ku lapor, girasoma ma tung’ tung’ m’ujengere iwi Biblia utie kawoni i dhok ma kadhu 100 mi babuba. Man pi nikonyo dhanu ma wang’gi neno piny cuu ngo, watie ku girasoma ma jusomo ku cing’jo i dhok ma kadhu 60 man video ma jukoro lembe m’i igi akora i dhok ma kadhu 100. Yub maeno mi tipo konyo dhanu ma ithgi dhing’ ku ma wang’gi tho nicoro ceng’ini i vut Yehova man i vut Wode.

Cal: 1. Umego ku nyimego gibewer i coko i Ot Ker. 2. Nyamego moko m’abinga ubesomo Biblia i dhok ma jusomo ku cing’.

Girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia utie i dhok ma tung’ tung’ ma kadhu 1000

Yor acam: Dhok ma tung’ tung’ ma kadhu 100 mi babuba

Yor acwic: Dhok ma tung’ tung’ ma jusomo ku cing’ ma kadhu 60

(Nen udukuwec mir 10)


11. Dilo pa Yehova ubenyutho nenedi kisa ma rom ku pa Yesu ni dhanu ceke? (Tic. 2:5-7, 33) (Nen bende cal.)

11 Dilo pa Yehova ubetimo tego mi konyo dhanu mi kite ceke. Poy nia i ng’ey ma Yesu ucer, ekonjo tipo ma leng’ kara dhanu ceke ma gicokiri i Yeruzalem i nindo mi foc mi Pentekoste giwinj lembanyong’a ng’atuman “i dhok pare ma dhe.” (Som Tic mi Jukwenda 2:5-7, 33.) I the telowic pa Yesu, dilo pa Yehova ubewodho girasoma m’ujengere iwi Biblia i dhok ma kadhu 1000. Dhokne moko ju ma nok re ma weco. Ku lapor, i Amerika ma yo malu ku ma yo piny, dhanu ma nok kende re ma weco dhok mir Amerindian. Re asu girasoma utie i dhok ma kadhu 160 kara dhanu dupa giwinj lembanyong’a i dhok maeno. Girasoma mwa utie bende i dhok ma kadhu 20 i Romani. Dhanu elufu swa ma giweco dhok maeno gijolo lemandha.

Cal: 1. Nyamego moko mir Amerindian ubevonjo man egwaku Biblia mi dhok pare i kore. 2. Nyamego moko mi Romani giku nyathin pare ma nyaku gibelubo program moko mi tipo.

Yor acam: Dhok ma tung’ tung’ ma kadhu 160 mir Amerindian

Yor acwic: Dhok ma tung’ tung’ ma kadhu 20 mi Romani

(Nen udukuwec mir 11)


12. Dilo pa Yehova ubemiyo kony mange ma kani ni dhanu tini?

12 M’umedo kero ma dilo pa Yehova ubetimo pi nitelo wi tic mi rweyo lembanyong’a, ebemiyo bende kony ni dhanu ma ginwang’iri ku peko ma wok rek. Pi nitimo lembuno, dhanu elufu ma lee gibewodhiri nikonyo umego ku nyimego ma pekone uwok i wigi. Dilo pa Yehova ubegiero bende udi pi nikonyo dhanu kara gicokiri karacelo pi niponjo lembe iwi mer pa Mungu.

JALAM MWA MA DIT COPO KONYOWA

13. Yesu ubekonyowa nenedi tin?

13 Yesu tie jakwac mwa ma ber; ebedieng’ pi yeny mi tipo pa ng’atuman m’i kindwa. (Yoh. 10:14; Efe. 4:7) Peko ma wabekadhu kud i iye copo ketho saa moko wabedo ve kithambi m’ubeliel nyayiri yiri, kunoke ve agada m’utur. Remo ma pek, dubo ma watimo, lembe m’ujai iwa, man koso winjiri i kindwa ku jayic wadwa copo ketho cwinywa tur. Wacopo caku ketho wiwa kwa i kum peko mwa kakare niketho wiwa i kum genogen mwa mi nindo m’ubino. Poy nia Yesu ubeneno lembe m’ibekadhu kud i iye man ebenyang’ i pidoic mir adundeni. Kisa pare ubecwale nikonyi. Ku lapor, ecopo tiyo ku tipo ma leng’ pi nimiyo kero i kumi saa ma tego peri ujwik. (Yoh. 16:7; Tito 3:6) M’umedo maeno, ecopo tiyo ku “giramiya ma dhanu” man umego ku nyimego pi nimiyo amora i kumi, nitielo cwinyi man nikonyi.—Efe. 4:8.

14. Ukwayu wapoy i kum lembang’o ka wabenwang’u cwinywa uturi?

14 Tek ibenwang’u nia cwinyi utur, poy nia Yesu utie Jalam mwa ma dit man par cuu pi gin m’ecopo timo iri. Poy nia Yehova uore iwi ng’om pi nimiyo kwo pare ni jamgony kende ngo, ento bende kara enyang’ ma ber i peko ma dhanu gibenwang’iri ko. Saa ma cwinywa utur pi dubo mwa kunoke pi ng’ico mwa, Yesu tie ayika nimiyo iwa kony “tap i saane.”—Ebr. 4:15, 16.

15. Ang’o m’ukonyo umego moko nidwogo i cokiri?

15 Yesu ubetelo bende wi jutic pa Yehova pi nisayu dhanu ma girwinyo man nikonyogi gidwog i dwol pare. (Mat. 18:12, 13) Wakewec iwi lapor pa Stefano.b Kinde ma juwodhe kud i cokiri, etimo oro 12 woko. Re i ng’eye eng’iyo nia mito ecak cidho i coko. Ewacu kumae: “Ebino lembe ma tek, re amito nia adwog kendo i kind juruot pa Yehova ma mer n’i kindgi. Judong cokiri m’aweco kugi giketho awinjara ma ber man nia atie ajola. Saa moko re abed awinjara nia tija mbe, man abed amito nia awek lembene cen. Ento umego gipoyo wiya nia Yehova giku Yesu gibemito acir asu. Kinde ma judwoka i cokiri, umego ku nyimego man juruot fwa gijola ku yaw yaw. I ng’eye min ot para ujolo ponji mi Biblia, man tin wabetimo ni Yehova karacelo kude.” Jalam mwa ma dit man ma jamer utie kud anyong’a lee nineno kony ma jubemiyo ni ju ma giloko cwinygi pi nidwogo i cokiri.

16. Pirang’o itie ku foyofoc pi Jalam mwa ma dit ma won kisa?

16 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ekonyo dhanu ma wendgi kwanere ngo, ke tap i saa m’ukwayere. Wacopo bedo ma cwinywa tek nia tin de ebikonyowa i saa moko ci ma watie ku yeny mi kony pare. Ceng’ini eni i ng’om ma nyen, ebikonyo dhanu ma wor kara gibed agonya kud i lembe ceke ma dubo man koso bedoleng’ unyayu. Wabedwoko foyofoc lee ni Yehova Mungu pi mer man kisa m’enyutho iwa, kum eng’iyo Wode ubed iwa ni Jalam ma dit man ma won kisa!

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Nikwo iwi ng’om ukonyo Yesu nenedi nibedo Jalam mwa ma diti?

  • Yesu upong’o lembila ma nwang’ere i Isaya 42:3 nenedi?

  • Tin Jalam mwa ma dit ubekonyowa nenedi?

WER 13 Kristu en e lapor mwa

a Pi ning’eyo ayi ma rwom pa Yesu mi bedo jalam ma dit uwilo ko rwom mi bedo jalam ma dit mir Israel, nen thiwiwec “Nen tic m’ibetimo i hekalu mi tipo pa Yehova ni rwom ma pire tek” i Otkur ma Wiw, mi dwi mir 10, 2023 mba. 26, udu. 7-9.

b Juloko nying’ moko.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini