Oli Stap Lukaot Yet Wan Rod Blong Stretem Trabol Ya
STAT long taem we Yunaeted Nesen i stanap kam kasem naoia, hem i stap intres long ol pikinini mo trabol we i stap kasem olgeta. Long en blong yia 1946, oli stanemap United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF). Hemia i blong givhan smoltaem long ol pikinini long ol ples we bigfala faet i spolem olgeta.
Long 1953, oli mekem ‘fund’ ya i kam wan grup we i stap wok oltaem. Naoia oli kolem grup ya se United Nations Children’s Fund, be oli yusum yet sot nem blong hem, UNICEF. Blong bitim 50 yia finis, UNICEF i stap givim kakae, klos, mo meresin long plante pikinini long ol defdefren ples long wol, mo hem i stap traehad blong givim ol narafala samting we oli nidim tu.
Long 1959, Yunaeted Nesen i traem givhan moa long ol pikinini we oli sot long sam samting. Taswe, oli raetem wan pepa blong makem Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem. (Lukluk bokis long pej 5.) Oli wantem se pepa ya i pulum plante man blong tingbaot trabol we i stap kasem ol pikinini. Oli tingting tu se bambae oli save stretem plante long ol trabol ya taem ol man oli givim mane blong sapotem wok blong olgeta, mo taem oli givhan long sam narafala rod.
Be, 1980 Year Book we Collier i raetem, i talem se “twanti yia biaen, plante long ol 1.5 bilian pikinini long wol, oli no kasem yet ol samting we oli gat ‘raet’ blong kasem, antap moa long saed blong kakae, helt, mo ol samting blong laef.” Ale, Yunaeted Nesen i luksave se hem i mas gohed yet blong lukaot wan rod blong stretem trabol blong ol pikinini. Taswe, blong traem holem ol promes we hem i mekem finis, hem i makemaot yia 1979 se hem i Intenasnal Yia Blong Pikinini. Ol grup we ol gavman mo jos oli stanemap, wetem sam narafala grup blong man mo woman mo samfala we oli mekem fanresing, oli hareap blong givhan blong traem faenem rod blong stretem ol trabol ya.
?Oli Stap “Tok Plei” Nomo?
Ripot blong UNICEF i talem se long Intenasnal Yia Blong Pikinini, ol pikinini long ol pua kantri oli no haremgud. Sore tumas, long en blong yia, bitim 200 milian pikinini oli stap yet we oli no gat naf kakae. I gat 15 milian pikinini oli ded long yia ya we oli no gat faef yia blong olgeta yet, mo stret haf blong olgeta ya oli ded from hanggri. Long ol pua kantri, i gat 100 pikinini oli bon evri menet long yia ya, be 15 blong olgeta ya oli ded bifo we oli gat wan yia. Ating i no 40 pesen blong olgeta nating we bambae oli kasem haeskul. Wan niuspepa, Indian Express i tokbaot ripot ya blong UNICEF, i talem se Yia Blong Pikinini ya i olsem wan “tok plei” nomo.
Sam man oli luksave bifo finis se plan ya i no save wok. Long stat blong yia, Fabrizio Dentice i raetem tingting blong hem long buk ya L’Espresso: “I nidim samting we i bigwan moa i winim Yia Blong Pikinini blong stretem trabol blong olgeta.” Buk ya i gohed i se: “Yumi mas jenisim fasin blong laef blong yumi, hemia nao samting we i mekem trabol ya i kamaot.”
Ale, oli gohed moa blong traem faenem rod blong stretem trabol we i stap kasem ol pikinini. Long Septemba 1990, ol lida blong wol oli miting long hed ofis blong Yunaeted Nesen. Ating i neva gat wan miting bifo we i bigwan olsem hemia. Moa long 70 lida blong gavman oli stap. Miting ya i kam biaen long wan disisen we oli bin mekem long saed blong Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem. Oli agri long disisen ya long Novemba 20, 1989, mo oli stat wokem ol samting we oli tokbaot long Septemba 2, 1990. Long en blong manis Septemba, 39 kantri oli agri blong folem disisen ya.
I no longtaem, UNICEF i talem wetem glad se “plante kantri oli hareap nomo blong agri long disisen ya. Hemia i no olsem ol narafala disisen we oli bin mekem long saed blong raet blong ol man. Naoia, fulwol i gat tingting blong wok tugeta blong givhan long ol pikinini.” Long Novemba 1999, 191 kantri oli agri blong folem disisen ya. UNICEF i tok flas se: “Long ol ten yia biaen long disisen ya long Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem, oli givim moa samting mo lukaot moa long ol pikinini i bitim olgeta yia bifo.”
Nating se ol samting i kamgud moa, be Presiden blong Jemani, Johannes Rau i talem se: “I nogud tumas se, long taem blong yumi, i nidim yet we plante toktok i kamaot blong pulum yumi blong tingbaot ol samting we pikinini i gat raet blong kasem.” !Mo i nidim we oli pulum yumi blong tingbaot se ol pikinini oli stap kasem bigfala trabol yet! Long Novemba 1999, UNICEF i talem stret se “i gat plante wok yet blong mekem.” Hem i se: “Samwe 12 milian pikinini long wol we oli no gat faef yia yet, oli ded evri yia, mo bighaf blong olgeta ya oli ded from ol samting we i no hadwok blong blokem. Bitim 130 milian pikinini long ol pua kantri oli no gat janis blong skul . . . Samwe 160 milian pikinini oli hanggri, samfala oli hanggri bitim mak. . . . Plante pikinini we ol papa mama blong olgeta oli no wantem olgeta, oli harem nogud blong stap long ol spesel haos we sam grup oli wokem blong lukaot long ol pikinini olsem. Oli harem nogud tu from se oli no save skul mo kasem meresin. Plante pikinini olsem, ol narafala oli stap mekem i nogud tumas long olgeta. Samwe 250 milian pikinini, ol man oli stap fosem olgeta blong wok.” Hem i tokbaot tu ol 600 milian pikinini we oli pua tumas mo ol 13 milian pikinini we bambae oli lusum papa no mama blong olgeta from AIDS bifo we yia 2000 i finis.
I luk olsem se ol lida blong politik oli no naf blong faenem gudfala rod blong stretem trabol ya. Be, ol trabol ya oli no stap kasem ol pikinini long ol pua kantri nomo. I gat plante pikinini long ol kantri blong Wes, we olgeta tu oli trabol from we oli no kasem sam long ol samting ya we oli nidim.
[Tok blong makem poen pija long pej 4]
“I nogud tumas se, long taem blong yumi, i nidim yet we plante toktok i kamaot blong pulum yumi blong tingbaot ol samting we pikinini i gat raet blong kasem”
[Bokis/Foto blong pija long pej 5]
Tok Blong UN Long Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem:
● Hem i gat raet blong kasem wan nem mo blong stap olsem sitisen blong wan kantri.
● Hem i gat raet blong kasem kaengud fasin, lav, kea, mo ol samting blong laef.
● Hem i gat raet blong kasem kakae, haos mo meresin.
● Hem i gat raet blong kasem spesel help sipos hem i gat trabol long saed blong bodi, tingting, no fasin joen wetem ol narafala.
● Hem i gat raet blong stap wetem ol faswan man we oli kasem help taem trabol i kamaot.
● Hem i gat raet blong oli blokem hem long ol man we oli save spolem hem, mekem i nogud long hem, mo yusum hem long wan rod we i no stret.
● Hem i gat raet blong pleplei mo spel, hem i gat raet blong go long skul we hem i no pem, olsem ol narafala pikinini, nao hem i save lanem ol samting mo kam naf blong mekem wan gudfala wok long laef blong hem biaen.
● Hem i gat raet blong kasem save gogo fulmak blong hem, we ol narafala oli no blokem hem mo oli soem respek long hem.
● Hem i gat raet blong gruap wetem ol man we oli kasem save long hem, oli no daonem hem, oli frengud tugeta, oli gat pis, mo oli joen olsem ol brata nomo long fulwol.
● Hem i gat raet blong kasem ol samting ya nating se hem i kamaot long wanem kantri, kala blong skin, nating se hem i man no woman, nating se wanem skul, pati blong politik no narafala tingting we hem i gat, nating se papa mama blong hem oli kamaot long wanem grup blong man no wanem ples, nating se hem i gat graon no nogat, nating se hem i bon weples, i gat haenem no nogat.
[Credit Line]
Summary based on Everyman’s United Nations
[Foto Credit Lines blong pija long pej 3]
UN PHOTO 148038/Jean Pierre Laffont
UN photo
[Foto Credit Line blong pija long pej 4]
Foto long pej 4 mo 5 Giacomo Pirozzi/Panos Pictures