Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • yp chap. 26 pp. 205-211
  • ?Olsem Wanem Blong Winim Fasin Blong Pleplei Wetem Seks Blong Mi?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Blong Winim Fasin Blong Pleplei Wetem Seks Blong Mi?
  • Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • “Mekem Tingting Blong Yu i Rere Blong Faet”
  • Blokem
  • Bilif i Save Givhan Long Yu Blong Win
  • Ol Narafala Oli Save Givhan
  • Taem Yu Foldaon Bakegen
  • Traehad i Karem Gudfala Frut
  • Ol Rabis Pija—?Oli Save Spolem Yu?
    Wajtaoa—2013
  • ?From Wanem Mi Mas Blokem Ponografi?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • Ol Rabis Buk Mo Video Oli Save Spolem Man
    Wekap!—1992
  • Ol Rabis Pija
    Wekap!—2013
Luk Moa Samting
Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
yp chap. 26 pp. 205-211

Japta 26

?Olsem Wanem Blong Winim Fasin Blong Pleplei Wetem Seks Blong Mi?

WAN yangfala man we i traehad blong 15 yia blong winim fasin ya, i se: “I hadwok blong winim, from we yumi save kam slef blong fasin ya. Hem i save kam olsem wan drag no dring we man i wantem tekem oltaem.”

Aposol Pol i no letem bodi blong hem i stap bos long hem. Hem i raetem se: “I olsem we mi stap faetem bodi blong mi [ol samting we bodi i wantem] blong mekem bodi blong mi i stap kwaet, blong bambae i save mekem olsem we mi mi wantem.” (1 Korin 9:27, Niutesteman Wetem Ol Sam Long Bislama) !Yes, Pol i mekem i strong long hem wan! Eniman we i traehad olsem, bambae hem i save winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong hem.

“Mekem Tingting Blong Yu i Rere Blong Faet”

Plante yangfala oli mekem doti fasin ya taem oli kasem wan trabol no taem oli tingting tumas. Be, hemia i olsem pikinini, hemia i no fasin blong bigman blong winim trabol. (Skelem wetem 1 Korin 13:11.) I moa gud blong soemaot “gudfala tingting” mo traem faenem rod blong winim trabol we i kasem yu. (Ol Proveb 1:4) Taem yu trabol tumas no yu tingting bitim mak, ‘yu mas putum ol trabol blong yu long han blong hem [God].’—1 Pita 5:6, 7.

?Olsem wanem sipos samting we yu luk no yu harem i wekemap filing blong yu, be yu no minim blong mekem olsem? Baebol i talem se: “Mekem tingting blong yu i rere blong faet. Yu mas bos long tingting blong yu.” (1 Pita 1:13, New International Version) Fosem maen blong yu blong sakemaot rabis tingting ya. Sipos yu mekem olsem, filing blong seks bambae i godaon.

I tru, taem yu stap yu wan long naet, i moa had blong sakemaot nogud tingting. Wan gel i talem se: “Beswan samting se, kamaot long bed mo mekem wan wok, no kakae smol. Olsem nao, bambae yu mekem tingting i go long narafala rod.” Yes, fosem yu wan blong tingbaot ol samting we “oli tru, mo oli hae, mo oli stret, mo oli klin gud, mo oli save mekem yumi harem gud, mo ol man oli stap ona long olgeta.”—Filipae 4:8.

Taem yu faenem i hadwok blong slip, i gud blong traem mekem olsem man ya blong bilif, King Deved, we i raetem se: “Taem we mi ledaon long bed, mi stap tingbaot yu. I stat long sapa gogo kasem long moning mi mi stap tingting long yu.” (Ol Sam 63:6) Sipos yu fosem yu nomo blong tingting dip long God mo ol gudgudfala fasin blong hem, plante taem ol narafala tingting oli lus. Mo sipos yu rimemba se God i no laekem nating doti fasin ya, samting ya tu i save givhan long yu.—Ol Sam 97:10.

Blokem

God i givim tok long wan waes man, i se: “Man we i gat gudfala tingting i save luksave we trabol i stap kam, nao i save ronwe long hem, be man we i no save tingting gud, hem i save letem trabol i kam, i kasem hem, we biaen i sore from.” (Ol Proveb 22:3) Yu yu waes sipos yu stap tingting gud fastaem. Sipos yu luk se filing blong yu i stap kam antap taem yu mekem sam kaen samting, no taem yu werem klos we i taet, no taem yu kakae sam kaen kakae, ale i gud blong blokem ol samting ya. Strong dring i save slakem tingting blong yumi mo mekem i hadwok blong blokem ol samting we bodi i wantem. Mo tu, i nogud blong ridim ol buk we oli tokbaot seks, sem mak long ol stori long televisin mo ol video kaset long saed ya. Man blong raetem Sam 119 i prea olsem se: “Plis yu blokem mi blong mi no save folem [“luk,” NW] ol fasin ya we i no gat wan gudfala samting i save kamaot long hem.”—Ol Sam 119:37.

Mo tu, i gat ol taem we i moa isi blong foldaon long doti fasin ya. Maet wan gel i luk se i gat sam taem evri manis we ol filing blong hem oli kam antap moa. Maet wan yangfala i harem nogud no tingting blong hem i foldaon from wan trabol. Ol Proveb 24:10 (NW) i givim woning se: “?Yu yu letem tingting blong yu i foldaon long dei blong trabol? Paoa blong yu bambae i smol nomo.” Taswe, i nogud we yu stap yu wan long longtaem. Mekem plan blong joen long ol gudfala wok we bambae i leftemap tingting blong yu, mo we i traem tingting blong yu lelebet. Olsem nao, bambae yu no moa gat taem blong tingbaot ol samting we i no stret.

Bilif i Save Givhan Long Yu Blong Win

Wan man i stat blong traem winim fasin ya taem hem i gat 11 yia nomo, mo hem i jes winim fulwan taem hem i gat 27 yia blong hem. Hem i talem se: “Yu mas mekem samting blong faet agensem fasin ya. Mi bin ridim klosap tu japta blong Baebol evri dei, mi neva mestem.” Hem i mekem olsem blong tri yia. Wan narafala Kristin i givim advaes ya: “Bifo we yu slip long naet, i gud blong ridim Baebol no wan buk we i tokbaot Baebol. I impoten tumas se laswan samting we yu tingbaot evri dei i mas wan samting long saed blong Baebol. Prea tu i wan bigfala samting we i save halpem yu.”

Mo tu, “oltaem yufala i mas wok strong long ol wok ya blong Masta blong yumi,” olsem wok blong tijim ol narafala long Baebol. (1 Korin 15:58) Wan woman we hem i winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong hem, i talem se: “Wan samting we i stap givhan bigwan long mi blong blokem doti fasin ya, hemia wok blong talemaot gud nius fultaem. Hemia i mekem se mi mi yusum olgeta tingting mo paoa blong mi blong halpem ol narafala blong fren wetem God.”

Mo tu, long prea we i kamaot long hat blong yu, yu save plis long God blong givim ‘paoa ya we i bigwan tumas i blong Hem, i no blong yumi.’ (2 Korin 4:7) “Yufala i talemaot ol trabol blong yufala long hem [God].” (Ol Sam 62:8) Wan gel i talem se: “Taem yumi prea, wantaem nomo yumi save kasem paoa. Sipos yumi prea taem ol filing blong seks oli kam strong, samting ya i save halpem yumi bigwan.” Taem yu girap long moning mo sam samtaem tru long dei, talemaot long God se yu wantem winim fasin ya, mo askem long hem blong givim paoa blong tabu spirit long yu.—Luk 11:13.

Ol Narafala Oli Save Givhan

Sipos yu traehad be yu no save winim fasin ya, toktok wetem wan narafala we i save halpem yu, maet papa mama blong yu no wan Kristin elda. Ating ol gel bambae oli faenem i moa isi blong toktok wetem ol Kristin woman we oli olfala moa long olgeta. (Taetas 2:3-5) Wan boe we hem i ting se i no moa save winim fasin ya, i talem se: “Wan naet, mi mi toktok wetem papa blong mi long saed ya.” Hem i gohed se: “I had blong mi talemaot samting ya long hem. Mi mi krae from we mi harem se mi sem tumas. Be mi no save fogetem tok blong hem. Hem i smael, mo i talem se: ‘Mi mi haremgud tumas long yu.’ Hem i save olsem wanem i had long mi blong talemaot samting ya. Tok blong hem i leftemap tingting blong mi mo i mekem mi mi strong moa, i bitim eni narafala tok we man i save talem.”

Yangfala ya i gohed se: “Papa blong mi i soem sam vas blong Baebol we oli givhan long mi blong luksave se ‘i gat rod yet blong jenisim fasin ya.’ Mo hem i soem sam vas tu, blong mekem mi mi kasem save gud se fasin ya i rabis. Hem i talem long mi blong ‘traehad blong stap klin’ blong sam wik, nao bambae mitufala i storian bakegen biaen. Hem i talem se, sipos mi foldaon bakegen long fasin ya, mi mas traehad bakegen, mo mi mas traem blong stap klin longtaem moa nekis taem.” Taem yangfala ya i winim fasin ya fulwan, hem i talem se: “Bigfala samting we i halpem mi, hemia se mi talemaot trabol ya long papa blong mi, mo hem i stap oltaem blong givhan long mi.”

Taem Yu Foldaon Bakegen

Wan yangfala i winim doti fasin ya, be biaen hem i foldaon bakegen. Hem i se: “I olsem we mi mi stap karem wan hevi samting. Mi harem se mi nogud nating. Mi stat mekem eskius se: ‘Ating mi mi bitim mak finis. Jeova i no moa save glad long mi. Bambae mi no moa traehad.’” Be, sipos yu foldaon bakegen long fasin blong bifo, samting ya i no minim se yu no moa save winim. Wan gel we i gat 19 yia i tingtingbak, i se: “Fastaem, klosap evri naet mi stap pleplei wetem seks blong mi. Be, mi mi stat blong putum trabol ya i go long han blong Jeova, nao tabu spirit i halpem mi. Naoia, maet sikis taem nomo long wan yia, mi foldaon long fasin ya. Evritaem mi foldaon bakegen, mi harem nogud tumas, be nekis taem we traem ya i kasem mi, mi harem se mi strong moa blong winim.” Ale, sloslou hem i winim fasin ya fulwan.

Taem yu foldaon bakegen long fasin ya, traem luksave wanem nao i mekem samting ya i kamaot. Wan yangfala i talem se: “Mi mi traem tingbaot wanem samting mi bin ridim no mi bin tingting long hem, we i pulum mi blong foldaon. Klosap oltaem, mi luksave wanem samting mi bin mekem, nao mi blokem samting ya, mo stretem rod blong mi.”

Traehad i Karem Gudfala Frut

Wan yangfala we i winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong hem, i se: “Naoia, we mi mi winim fasin ya finis, mi save gat wan klin tingting long fored blong Jeova. !Hemia, mi no wantem jenisim wetem enikaen narafala samting long wol!”

Yes, bigfala traehad blong winim fasin ya i save karem gudfala frut ya: Yu gat klin tingting long fored blong God, yu laekem moa yu wan, yu strong moa blong blokem ol rabis fasin, mo yu kam klosap moa long God. Wan gel we i winim fasin ya finis, i se: “Tru ya, taem yu winim rabis fasin ya, yu haremgud from we yu luksave se ol bigfala traehad blong yu oli no blong nating nomo.”

Ol Kwestin Blong Tokbaot

◻ ?From wanem i nogud blong tingbaot seks oltaem? ?Yangfala i save mekem wanem blong tingbaot narafala samting?

◻ ?Yangfala i save mekem wanem blong blokem ol samting we oli save pulum hem blong pleplei wetem seks blong hem?

◻ ?Olsem wanem Baebol mo ol buk we oli tokbaot Baebol oli save givhan long yangfala blong winim fasin ya?

◻ ?Olsem wanem prea i save givhan blong winim rabis fasin ya?

◻ ?Sipos yu yu gat trabol olsem, from wanem i gud blong tokbaot wetem narafala?

[Bokis blong pija long pej 208, 209]

Ol Rabis Buk Long Saed Blong Seks—!Oli Save Spolem Yu!

Ronald we i gat 19 yia, i talem se: “Ol rabis buk oli stap long evri ples. Yu save luk olgeta oli stap long klia ples long ol stoa blong salem buk. Sam tija blong mifala oli karem ol buk ya oli kam long skul, mo oli ridim olgeta long klasrum taem oli stap wet long nekis klas.” Yes, plante man oli stap ridim ol buk olsem, nating se oli gat hamas yia, oli kamaot long wanem kaen kastom, no oli kasem wanem edukesen. Wan yangfala we nem blong hem Mark, i se: “!Mi mi harem gud tumas taem mi ridim ol buk we oli tokbaot ol gel, mo taem mi luk ol pija blong olgeta! . . . Mi stap wet long ol niuwan blong kamaot, from se taem mi ridim bakegen ol olfala buk, oli no moa pulum filing blong mi olsem fastaem. Naoia, i kam wan fasin blong laef blong mi blong ridim ol buk ya.” ?Be olsem wanem? ?Fasin ya i gud?

Ol rabis buk oli gat wan stamba tingting, hemia se: ‘Seks i wan samting we yu wan nomo i mas haremgud long hem.’ Plante long ol buk ya oli tokbaot fasin blong fosem woman mo ol raf fasin we man i haremgud nomo blong mekem. !Plante man we oli ridim ol rabis buk mo lukluk ol rabis pija long saed blong seks, oli faenem se biaen, ol samting ya oli no moa wekemap filing blong olgeta, nao oli lukaot ol pija mo video kaset we oli moa nogud! Ernest van den Haag, wan tija blong Yunivesiti blong New York, i se: “Ol rabis buk oli pulum yumi blong tingbaot bodi blong narafala nomo, mo blong tingbaot hem olsem samting blong yusum mo spolem, jes blong mekem yumi haremgud.”

Ol rabis buk oli givim wan rong tingting long saed blong seks, se hem i moa impoten i bitim ol narafala samting. Tingting ya i save mekem trabol long olgeta we oli mared. Wan woman we i jes mared i se: “Ol rabis buk oli pulum mi blong wantem mekem ol nogud fasin we oli tokbaot, taem mi slip wetem man blong mi. Samting ya i mekem se oltaem mi mi kros mo mi no haremgud nating blong slip wetem hem.” Long 1981, oli askem kwestin long plante handred woman we man blong olgeta i stap ridim ol rabis buk. Oli wantem save wanem trabol i stap kamaot long mared blong olgeta from ol buk ya. Klosap stret haf blong olgeta oli talem se oli kasem bigfala trabol from. Sam mared oli brok finis, mo samfala we oli promes blong mared oli seraot. Wan woman i harem nogud, i talem se: “Taem mi luk olsem wanem [man blong mi] i nidim mo i wantem tumas blong ridim ol rabis buk ya blong seks, mi luk se mi mi no naf nating blong mekem hem i harem gud . . . Mi mi glad tumas sipos mi save mekem hem i harem gud, be hem i laekem moa ol pija long plastik mo pepa. Samting ya i spolem gud mi. . . . Ol rabis buk ya oli . . . enemi blong lav . . . Oli doti, oli nogud, mo oli spolem man.”

Bigfala samting we i mas stap long tingting blong ol yangfala Kristin, hemia se ol rabis buk ya oli agensem ol traehad blong man mo woman, blong stap klin long ae blong God. (2 Korin 6:17 kasem 7:1) Baebol i soemaot se, samfala Kristin bifo, “tingting [“hat,” NW] blong olgeta i kam strong olsem ston . . . Oli no moa gat sem nating, nao oli stap gohed olbaot, oli stap ronem woman, mo oli stap mekem ol fasin we i rabis olgeta, we i no gat wan samting blong blokem olgeta.” (Efesas 4:18, 19) ?Yu yu wantem kam nogud olsem? Yu mas rimemba se, nating sipos man i ridim ol rabis buk ya sam samtaem nomo, be hemia i naf blong mekem tingting blong hem i kam strong olsem ston, mo bambae hem i no moa haremsave se fasin ya i rong. Ol buk ya oli pulum sam yangfala Kristin blong pleplei wetem seks blong olgeta, mo blong mekem fasin we i moa nogud, hemia blong slip olbaot. Taswe, i waes blong stap longwe long ol rabis buk long saed blong seks.

Yangfala Darryl i talem se: “Plante taem ol rabis buk long saed blong seks oli stap stret long fored blong mi. Ale, ae blong mi i kasem olgeta, be mi tanem hed blong mi wantaem nomo.” Yes, yu no nid blong lukluk ol buk ya we oli stap long klia ples long ol stoa, mo yu no mas letem ol fren blong yu long skul oli pulum yu blong lukluk ol buk olsem. Karen we i gat 18 yia i se: “From we mi mi sinman, i hadwok finis blong stap tingting oltaem long ol samting we i klin mo i gud. Be bambae i hadwok bitim mak sipos mi ridim ol rabis buk long saed blong seks.”

[Tok blong pija long pej 206]

Taem yumi prea, wantaem nomo yumi save kasem paoa. Sipos yumi prea taem ol filing blong seks oli kam strong, samting ya i save halpem yumi bigwan”

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem