Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w94 5/15 pp. 8-9
  • Gotik Baebol—Wan Nambawan Samting We Oli Wokem

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Gotik Baebol—Wan Nambawan Samting We Oli Wokem
  • Wajtaoa—1994
  • Ol Sabtaetol
  • Ulfilas​—⁠Misinari Mo Man Blong Transletem Baebol
  • Histri Blong Gotik Baebol
  • Ol Hanraet We Oli Stap Kasem Naoia
  • Wokem Bakegen Gotik Baebol
Wajtaoa—1994
w94 5/15 pp. 8-9

Gotik Baebol—Wan Nambawan Samting We Oli Wokem

OL MAN Got oli sam laen blong Jemani we oli joen wanples, maet oli bin kamaot long Skandinavia. Long ol faswan handred yia K.T., oli aot long ples blong olgeta, oli go stap long ol ples long saot go kasem Blak Si mo Danub Reva, long ol ples farawe we Rom i rul long olgeta.

Faswan buk we oli raetem long eniwan long ol lanwis blong ol man Jemani, hem i Gotik Baebol. Tede smosmol haf nomo blong Baebol ya i stap. Be, hem i stap olsem wan spesel mo impoten Baebol. ?From wanem?

Ulfilas​—⁠Misinari Mo Man Blong Transletem Baebol

Man we i transletem Baebol ya hem i Ulfilas, no narafala nem blong hem long Gotik lanwis se Wulfila. Man blong raetem histri Philostorgius, i talem se, Ulfilas i kam long laen blong ol man we ol man Got oli karem olgeta oli go kalabus, taem oli go insaed long Kapadosia, we naoia i wan haf blong is saed blong Teki. Ulfilas i bon samwe long 311 K.T., ale Eusebius blong Nikodemia i putumap hem olsem wan man blong jyos samwe 30 yia biaen, mo i trenem hem blong wok olsem misinari long medel blong ol man Got.

Man ya blong raetem histri Will Durant, i talem se: “Blong tijim mo mekem se namba blong ol man we hem i pulum olgeta blong bilif i kam antap, sloslou hem i tanem ol haf blong Baebol long Grik i go long lanwis blong ol man Got. Ol buk blong ol King nomo hem i no tanem.” (The Age of Faith) Tede, ol hanraet blong Gotik Baebol we oli no lus evriwan yet, hemia sam haf blong Kristin Grik haf blong Baebol wetem wan smol haf blong buk blong Nehemaea.

Gotik i wan lanwis we ol man oli no bin raetem. From samting ya, i hadwok long Ulfilas blong transletem mo hem i nidim nambawan waes blong mekem. Ol man we oli stadi long histri blong jyos long taem bifo, oli talem se hem nao i statem fasin blong raet long Gotik wetem 27 saen, we oli lelebet olsem ol raeting blong Grik mo Latin lanwis. Antap moa, The New Encyclopædia Britannica i talem se “hem i statem ol Kristin tok long lanwis blong ol laen ya blong ol man Jemani, we ol man oli stap yusum sam blong olgeta yet tede.”

Histri Blong Gotik Baebol

Ulfilas i finisim wok blong hem blong transletem Gotik Baebol bifo 381 K.T., mo hem i ded tu no tri yia biaen. The Encyclopedia Americana i talem olsem wanem ol man oli laekem wok blong hem, se: “Ol man Got we oli aot long ples blong olgeta blong go long Spen mo Itali oli stap yusum Baebol blong hem oltaem.” Yes, from bigfala namba blong ol smosmol haf blong Baebol ya we oli stap yet, i luk olsem se oli bin mekem plante kopi blong Gotik Baebol ya. Ating sam long ol hanraet ya oli wokem long skriptoria long Ravena mo Verona, long eria we ol man Got oli stanemap kingdom blong olgeta long hem. Skriptoria, hemia wan rum long haos blong ol pris, we oli stap yusum blong mekem ol hanraet mo mekem ol kopi blong olgeta.

Ol man Got oli finis olsem wan nesen samwe 555 K.T., afta we hed gavman Justinian I blong Bisantin i winimbak kantri blong Itali. Tönnes Kleberg i talem se afta we nesen blong ol man Got i lus, “Gotik lanwis mo kastom blong ol man Got long Itali oli lus tu, we oli no livim wan mak nating. Ol man oli no moa intres long ol hanraet long lanwis blong ol man Got. . . . Long bighaf blong ol hanraet ya, oli tekemaot ol pej wanwan ale, oli skrasem olgeta blong ravemaot ol raeting long olgeta. Oli yusum pepa ya we i sas bakegen, blong raetem sam nyufala samting long hem.”

Ol Hanraet We Oli Stap Kasem Naoia

Long sam long ol pej blong hanraet ya, oli no ravemaotgud, mekem se man i save luk faswan hanraet smol. Sam long ol pepa ya we oli kolem palimses, oli bin faenem olgeta mo oli traem blong faenemaot mining blong ol raeting long olgeta. Wan sapraes se, hanraet we plante man oli save long hem, Codex Argenteus we i gat ol fo gospel long oda olsem Matyu, Jon, Luk, mo Mak long hem, i stap gud i no gat wan samting i lus long hem.

Oli ting se nambawan kodeks ya i kamaot long skriptoriom blong Ravena afta 500 K.T. Oli kolem Codex Argenteus, we i minim “Silva Buk,” from oli raetem long silva ink. Ol pej blong hem oli red mo blu lelebet, we i soem se ating oli bin mekem blong wan haeman olsem king. Oli raetem ol tri faswan laen blong wanwan Gospel wetem gol, mo stat blong ol defren haf tu. Oli raetem nem blong ol man we oli raetem ol Gospel long gol tu, antap long fo spes we fofala i laenap, ol spes ya oli stap daon long ol pej, aninit long wanwan haf blong hanraet ya. Long ol spes ya, oli raetem ol vas blong ol narafala Gospel we oli kolosap sem mak long ol vas long pej ya.

Wokem Bakegen Gotik Baebol

Biaen long taem we nesen blong ol man Got i finis, nambawan Codex Argenteus i finis tu. Oli no moa luk hem gogo kasem taem ol man oli harem nyus blong hem long medel blong ol yia 16 handred long haos blong ol pris long Verden, kolosap long Kolon, Jemani.

Long yia 1569, oli prentem Prea blong Masta long lanwis blong ol man Got, oli pulum tingting i go long Baebol we i kamaot long hem. Nem ya Codex Argenteus oli prentem fastaem long 1597. Hanraet ya i aot long Verden i go stap long Prag long medel blong ol pija we hed gavman i stap putum olgeta wanples. Be, long en blong Tate Yia Faet we i stap bitwin ol skul long 1648, ol man Swiden we oli winim faet ya, oli karem hanraet ya i go wetem ol narafala sas samting. Stat long 1669, kodeks ya i stap oltaem long Laebri blong Yunivesiti blong Upsala long ­Swiden.

Fastaem Codex Argenteus i gat 336 pej evriwan, 187 long olgeta oli stap long Upsala. Wan narafala pej blong hem​—⁠laswan blong Gospel blong Mak​—⁠oli faenem long Spiye, Jemani.

Stat long taem we kodeks i kamaot bakegen, ol man we oli stap stadi long ol samting ya, oli stat stadi long hanraet ya blong faenemaot mining blong lanwis Gotik we i ded finis. Man Jemani ya Wilhelm Streitberg, wan man blong stadi, i yusum olgeta hanraet we oli stap wetem ol narafala wok we ol man oli mekem blong traem wokem hanraet ya bakegen, ale long 1908, hem i putum wanples mo prentem “Die gotische Bibel” (Gotik Baebol), wetem Grik lanwis long wan saed pej mo Gotik lanwis long narasaed pej.

Tede, ol man blong stadi oli intres moa bitim ol narafala man long Gotik Baebol ya. Wok blong olgeta long taem bifo blong prentem mo lukaotgud long Baebol ya, taem oli jes stat long wok blong transletem Baebol, i pruvum se Ulfilas i wantem tumas mo i gat strong tingting blong tanem Tok blong God i go long lanwis blong ol man long taem ya. Hem i gat stret tingting taem hem i luksave se, long rod ya nomo, ol man Got oli gat hop blong kasem save long Kristin trutok.

[Foto Credit Line Blong Pija Long Pej 9]

Courtesy of the Uppsala University Library, Sweden

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem