Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 12/15 pp. 5-9
  • Taem We Jisas i Bon Trufala Stori

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Taem We Jisas i Bon Trufala Stori
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Mak Blong Olgeta Taem Oli Raetem
  • Taem Jisas i Bon Long Betlehem
  • Jeova i Givim Ona Long Olgeta We Oli Lukaot Trutok Wetem Tingting Daon
  • Wan Pikinini We i Stap Long Denja
  • Taem Jisas i Bon—Samting Ya i Minim Wanem Long Yu
  • Taem We Jisas i Bon—?Stori Ya i Tijim Yumi Long Wanem?
    Wajtaoa—2002
  • ?I Rili Gat Tri Waes Man We Oli Kam Luk Bebi Jisas?
    Wajtaoa—2010
  • Jisas—?Hem i Kamaot Long Weples?
    Wajtaoa—2011
  • ?Jisas i Bon Weples Mo Wetaem?
    Man We i Hae Moa Long Olgeta Narawan
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1998
w98 12/15 pp. 5-9

Taem We Jisas i Bon Trufala Stori

TINGBAOT wan haf blong histri blong kantri blong yu we plante man oli save gud. Plante buk oli tokbaot stori ya, mo i gat moa long wan man blong raetem histri we i raetemdaon stori ya. Sipos wan man i talem long yu se ol samting we stori ya i tokbaot, oli neva kamaot, se hemia wan giaman stori, ?ale bambae yu tingting wanem? No, blong tokbaot yu wan, sipos wan man i talem long yu se famle blong yu i giaman long yu long saed blong taem we bubu blong yu i bon, mo long ol samting we oli kamaot taem hem i pikinini, ?bambae yu tingting wanem? Sipos wan long tufala samting ya i kamaot, i sua se bambae yu kam kros. !I sua se bambae yu no akseptem sam nogud tok olsem long saed blong wan samting we i impoten long laef blong yu!

Be long taem blong yumi, plante man oli agensem ol Gospel blong Matiu mo Luk long saed blong taem we Jisas i bon. Ol man ya oli talem se ol stori blong tufala Gospel ya long saed blong taem we Jisas i bon, oli defren olgeta, oli no laenap nating wan long narawan, mo oli fulap long bigfala giaman tok mo mastik long saed blong histri. ?Yumi save bilivim sam tok olsem? Ating i moagud blong luklukgud ol Gospel yumi wan, bifo we yumi akseptem ol tok blong ol man ya we oli agensem Baebol. Taem yumi ridim ol Gospel, i gud we yumi luk wanem oli save tijim long yumi tede.

Mak Blong Olgeta Taem Oli Raetem

Fastaem, yumi mas rimemba from wanem ol aposol oli raetem ol stori ya long Baebol. Ol stori ya oli no jes histri blong wan man. Hemia ol Gospel. Tufala samting ya oli defren tumas. Taem wan man i raetem histri blong wan haeman, ating hem i fulumap plante handred pej blong traehad blong soem wanem olsem wanem man ya i kam wan haeman. Taswe, samtaem oli raetem plante plante pej blong talem plante samting long saed blong famle blong man ya, taem hem i bon, mo taem hem i pikinini. Be ol Gospel oli defren. Long ol fofala Gospel, i gat Matiu mo Luk nomo we oli tokbaot taem Jisas i bon mo taem hem i pikinini. Mak blong olgeta, i no blong soem olsem wanem Jisas i kam wan impoten man. Tingbaot, ol disaepol blong Jisas oli agri se hem i bin wan spirit man bifo we hem i kam long wol. (Jon 8⁠:​23, 58) Taswe, Matiu mo Luk oli tokbaot taem we Jisas i pikinini, be oli no mekem olsem from we oli wantem eksplenem olsem wanem hem i kam wan haeman. No, oli raetem nomo ol samting we oli laenap wetem mak blong ol Gospel.

?Mo wanem mak blong Matiu mo Luk taem oli raetem ol Gospel? Tok ya “gospel” i minim “gud nius.” Tufala disaepol ya oli gat sem mesej​—⁠se Jisas, hemia Mesaea, no Kraes we Baebol i talemaot, hem i ded blong pemaot olgeta man we oli sinman nomo, mo hem i laef bakegen long ded, i go long heven. Be tufala man ya we oli raetem Gospel, oli defren tumas, mo oli raetem long tu defren kaen man. Matiu, we i bin wan man blong tekem mane blong takis, i gat tingting blong toktok long olgeta man Jyu wetem stori blong hem. Luk, we i wan dokta, i raetem buk blong hem i go long ‘Teofilas, we i wan hae man tru.’ Taswe Luk i raetem long man ya, we i gat wan hae posisen, mo tu, long bigfala namba blong man Jyu mo hiten man. (Luk 1⁠:​1-3) Tufala man ya blong raetem oli jusum blong tokbaot sam samting we oli save intres mo pulum tingting blong ol man we bambae oli ridim ol Gospel blong olgeta. Ale, Matiu i soemaot gud ol profet tok blong Hibru haf blong Baebol we oli kamtru wetem Jisas. Long defren fasin, Luk i yusum wan fasin blong tokbaot histri we bambae ol man we oli no Jyu oli kasem gud.

Yumi no sapraes se ol stori blong tufala oli defren lelebet. Be i no olsem we ol man blong agensem Baebol oli talem, tufala buk ya oli no talem sam tok we oli agensem ol narafala Gospel. Oli joengud, wan long narawan, mo sipos wan Gospel i givim sam tok we oli no stap long ol narafala buk, hemia i jes blong mekem se histri blong Jisas i kam moa klia.

Taem Jisas i Bon Long Betlehem

Matiu mo Luk oli soemaot tufala se Jisas i bon from wan bigfala merikel, from we mama blong hem i wan vejin yet. Matiu i soem se wan profet tok we Aesea i talemaot plante handred yia bifo i kamtru taem Jisas i bon. (Aesea 7⁠:14; Matiu 1⁠:​22, 23) Luk i eksplenem se Jisas i bon long Betlehem from we Sisa i givim oda blong mekem wan sensas, mo from samting ya, Josef mo Meri oli mas wokbaot i go long ples ya. (Lukluk bokis long pej 7.) I impoten we Jisas i bon long Betlehem. Plante handred yia bifo, Maeka i bin talemaot se Mesaea bambae i kam long smol taon ya klosap long Jerusalem, we plante man oli luk olsem wan taon we i no impoten tumas.​—Maeka 5:⁠2.

Plante man oli save stori blong naet we Jisas i bon, from we naet ya i kam stamba blong plante pija mo pleplei. Be, trufala stori blong taem ya i defren tumas long stori ya we plante man oli droem. Luk, man ya blong raetem histri, i tokbaot sensas ya we i fosem Josef mo Meri blong kam long Betlehem. Luk i talem tu se long naet ya, ol man blong lukaot ol sipsip oli stap long hil wetem ol sipsip blong olgeta. Tufala poen ya oli pulum plante man we oli stadi Baebol blong talem se Jisas i no bon long manis Desemba. Ol man Jyu oli kwik blong rebel, mo i sua se Sisa i no fosem olgeta blong wokbaot i go long ples we oli bon long manis Desemba, we i kol taem mo taem blong ren long kantri ya, from we samting ya i save pulum ol Jyu blong kam kros tumas. Mo tu, ol man blong hae save oli soem se i sua se ol man blong lukaot ol sipsip oli no karem ol sipsip blong olgeta long hil long wan taem we weta i no stret.​—⁠Luk 2⁠:​8-14.

I gud blong makem se taem Jeova talemaot se Pikinini blong hem i bon, hem i jusum blong talem samting ya long sam strongfala man blong wok we oli stap laef long hil, i no long ol lida blong skul blong taem ya, ol man we oli gat plante save mo bigfala paoa long skul. Ol tija blong Loa mo ol Farisi oli neva joen long ol man blong lukaot long ol sipsip, we oli wok long dei mo long naet, mo oli no folem olgeta smosmol loa blong ol rabae. Be God i givim bigfala ona long ol man ya we oli gat tingting daon mo strong bilif. Sam enjel oli kam mo oli talem se Mesaea, we ol man blong God oli bin wet plante taosen yia, hem i jes bon long Betlehem. Ale, hemia ol man ya we oli kam luk Meri mo Josef, i no “trifala king ya” we ol ‘pija blong taem we Jisas i bon’ oli soem oltaem, mo ol man ya oli luk bebi ya we i stap slip long ples we oli givim kakae long ol buluk.​—Luk 2:​15-​20.

Jeova i Givim Ona Long Olgeta We Oli Lukaot Trutok Wetem Tingting Daon

God i givim ona long ol man we oli gat tingting daon, we oli laekem hem mo oli intres tumas blong luk olsem wanem ol tok blong hem oli kamtru. Poen ya i wan tingting we i kambak oltaem long stori blong ol samting we oli hapen taem Jisas i bon. Raonabaot wan manis afta we Jisas i bon, taem Josef mo Meri, folem Loa blong Moses, oli karem hem long tempel, oli mekem sakrefaes blong “tu sotleg, no tu smol nawimba.” (Luk 2⁠:​22-24) Loa i askem ol papa mama blong mekem sakrefaes blong wan man sipsip, be hem i akseptem tufala pijin ya we oli no sas tumas taem famle i pua tumas. (Levitikas 12⁠:​1-8) Tingbaot long samting ya. Jeova God, we i Hae Rula blong heven mo wol, i no tekem wan rij famle, be hem i jusum wan famle we i pua, olsem famle we bambae i lukaot long stret Pikinini blong hem we hem i laekem tumas. Sipos yu gat sam pikinini, yu mas tingbaot oltaem long samting ya, se nambawan presen we yu save mekem long olgeta, we i rili moa gud long plante mane no wan tijing we i flas tumas, hemia wan ples long wan famle we i putum long fored ol samting long saed blong spirit.

Long tempel, Jeova i givim ona long tu narafala man blong wosip we oli stanap strong mo oli gat tingting daon. Faswan, hemia Ana, wan wido we i gat 84 yia, we “oltaem nomo, hem i stap long haos blong God.” (Luk 2⁠:​36, 37) Narafala, hemia wan olfala man we i stap tru, nem blong hem Simeon. Tufala oli glad tumas long jans ya we God i givim long tufala bifo we oli ded, blong lukluk Mesaea we Baebol i talemaot. Simeon i talem wan profet tok long saed blong pikinini ya. Profet tok ya i soemaot hop, be hem i tokbaot ded tu. Hem i talemaot se yangfala mama ya, Meri, bambae hem i harem nogud tumas from pikinini ya we hem i laekem.​—Luk 2:​25-​35.

Wan Pikinini We i Stap Long Denja

Taem yumi ridim profet tok blong Simeon, yumi tingbaot se kwiktaem, plante man oli agensem pikinini ya, nating se hem i no mekem wan mastik. Ol man oli wantem kilim hem i ded taem hem i wan smol pikinini yet. Matiu i raetemdaon plante samting we oli soem wanem i hapen. Sam manis oli pas finis, mo Josef, Meri mo Jisas oli stap laef long wan haos long Betlehem. Ale oli sapraes blong luk sam man we oli kam long wan narafala kantri blong luk olgeta. I defren long samting we ‘ol pija blong taem we Jisas i bon’ oli soem, Matiu i no talem stret hamas man oli kam, mo hem i no kolem olgeta sam “waes man,’ mo tu hem i no kolem nating olgeta “trifala king.” Hem i yusum Grik tok ya maʹgoi, we i minim “man we oli lukluk long sta blong talemaot fiuja.” Samting ya i soem se Setan i stap wok biaen long ol man ya, from we Baebol i tok strong agens long fasin blong lukluk ol sta blong talemaot fiuja, mo oli Jyu we oli stap tru long God oli traehad blong no joen long rabis wok ya.​—Dutronome 18:10-​12; Aesea 47:13, 14.

Ol man ya blong lukluk ol sta oli kam long Is, mo oli stap folem wan sta. Oli stap karem sam presen i go long “pikinini ya we i jes bon, we hem i king blong ol laen blong Isrel.” (Matiu 2:2) Be sta i no lidim olgeta long Betlehem. Hem i lidim olgeta i go long Jerusalem mo long Bigfala Herod. Herod, hemia man we i wantem kilim yangfala Jisas moa, i bitim eni narafala man long wol. Man ya we i wantem kam hae moa long ol narafala, i bin kilim i ded plante man blong stret famle blong hem, from we hem i ting se oli no stap tru long hem.a Hem i kros taem hem i harem se wan bebi i bon, we bambae hem i mas kam “king blong ol Jyu.” Ale, hem i sanem ol man we oli lukluk ol sta, blong oli faenem Bebi ya long Betlehem. Taem oli go, wan samting we i narakaen i kamaot. !“Sta” ya we oli bin folem blong kam long Jerusalem, hem i stat blong muf!​—⁠Matiu 2⁠:​1-9.

Yumi no save sipos sta ya i rili bin long skae, no sipos hemia wan giaman laet nomo we wan enjel i soem long ol man blong lukluk ol sta. Be yumi save se God i no lidim “sta” ya. Laet ya i lidim ol hiten man ya we oli wosipim sam giaman god, oli kam stret long haos blong Jisas, we i wan smol pikinini nomo, mo i gat wan pua kapenta mo waef blong hem nomo blong protektem hem. I sua se ol man blong lukluk ol sta, we oli no save se Herod i giaman long olgeta, oli gat tingting blong gobak long Jerusalem, blong talem long rabis king ya weples Jisas i stap, mekem se Herod bambae i kam blong kilim i ded Jisas. Be God i toktok long ol man ya long wan drim, mo hem i sanem olgeta oli tekem wan narafala rod blong gobak long ples blong olgeta. Taswe, i sua se Setan nomo, we i enemi blong God, i soem “sta” ya long ol man. Hem i traem blong mekem olgeta samting we hem i save mekem blong kilim Mesaea. !Yumi rili sapraes blong luk se ol ‘pija blong taem we Jisas i bon’ oli soem “sta” ya mo ol man blong lukluk ol sta olsem sam tul we God i yusum!​—Matiu 2:​9-​12.

Be yet, Setan i no lego. Hem i yusum man ya, King Herod, we i givim oda long ol soldia blong hem blong go long Betlehem, blong kilim i ded olgeta pikinini we oli no gat tu yia yet. Be Setan i no save winim wan faet agensem Jeova. Matiu i raetem se God i save longtaem bifo, we Setan bambae i kilim i ded plante smol pikinini olsem ya. Jeova i blokem plan blong Setan, hem i yusum wan enjel blong talem long Josef se hem i mas ronwe long Ijip blong stap sef. Matiu i raetem se sam taem biaen, Josef i kambak wetem smol famle blong hem, mo biaen oli kam stap long Nasaret. Long ples ya nao, Jisas i gruap wetem ol smol brata mo sista blong hem.​—Matiu 2:​13-​23; 13:55, 56.

Taem Jisas i Bon—Samting Ya i Minim Wanem Long Yu

?Yu yu sapraes long stori ya blong ol samting we oli hapen taem Jisas i bon, mo taem hem i pikinini? Plante man oli sapraes. Oli sapraes blong faenem se ol Gospel oli laenap wan long narawan, mo oli stret, nating se sam man oli gat strong tingting blong talem se Baebol i giaman. Plante man oli sapraes blong kasem save se Baebol i bin talemaot sam samting plante handred yia bifo we ol samting ya oli kamaot. Mo oli sapraes blong luk se ol bigfala poen blong stori blong ol Gospel oli defren tumas long ol ‘crèche,’ ol kastom pleplei mo ol pija blong taem we Jisas i bon.

Be, ating wan samting we i mekem se yumi sapraes moa, se bighaf blong ol kastom lafet blong Krismas oli mestem ol stamba poen blong stori blong ol Gospel. Eksampel, ol man oli no tingbaot trufala Papa blong Jisas, i no Josef, be Jeova God. Traem tingbaot ol filing blong hem taem hem i givim wok long Josef mo Meri blong tijim mo lukaot long Pikinini blong hem we hem i laekem tumas. !Tingbaot olsem wanem Jeova i harem nogud bitim mak taem hem i letem Pikinini blong hem i gruap long wol ya, wetem wan rabis king we i wantem tumas kilim i ded Pikinini ya, nating se hem i wan smol boe yet! Jeova i mekem sakrefaes ya from we hem i rili laekem ol man.​—Jon 3:​16.

Plante taem, ol man oli no moa tingbaot Jisas long ol lafet blong Krismas. Be, yumi no gat pruf we i soem se Jisas i talem long ol disaepol blong hem wetaem hem i bon, mo Baebol i neva talem se ol disaepol blong Jisas oli mekem lafet long betde blong hem.

Jisas i no wantem se ol disaepol blong hem oli tingbaot taem we hem i bon. Be hem i givim oda long olgeta blong tingbaot taem we hem i ded, mo mining blong ded ya long histri blong wol. (Luk 22⁠:​19, 20) No, yumi no mas tingbaot Jisas olsem wan bebi we i no save mekem wan samting, we i slip nomo long ples we oli givim kakae long ol buluk, from we hem i no stap longtaem wan bebi. Moa long 60 yia biaen we ol man oli kilim hem Jisas i ded, hem i kamtru long aposol Jon, long wan vison, olsem wan haefala King we i stap go long faet. (Revelesen 19⁠:​11-16) Yumi mas tingbaot Jisas tede olsem man ya, we i Rula blong Kingdom blong God long heven, from we King ya bambae i jenisim wol.

[Futnot]

a Tru ya, Sisa Ogis i talem se ol pig blong Herod oli gat moa jans blong stap laef, i bitim ol stret pikinini blong Herod.

[Bokis/Foto blong pija long pej 7]

?Luk i Mekem Wan Mastik?

JISAS i kam bigman long Nasaret, mo ol man oli save gud hem olsem wan man Nasaret. Taswe, ?olsem wanem hem i bon long Betlehem, we i stap 150 kilometa longwe? Luk i eksplenem se: “Noa biaen long taem ya we Jon i bon [mo bifo we Jisas i bon], Sisa Ogastas, man Rom we i king long olgeta kantri long taem ya, hem i mekem wan loa, se ol man blong hem oli mas mekem wan sensas blong kaontem olgeta man we oli stap aninit long paoa blong hem. Sensas ya, hem i faswan we olgeta oli mekem, mo oli mekem long taem ya we Kwaerinias i hed gavman long Siria. Noa long taem ya, olgeta man oli gobak long stret ples blong olgeta, blong ol man ya oli tekem nem blong olgeta.”​​—⁠Luk 1:1; 2:​1-3.

Ol man we oli agensem Baebol oli talem plante taem se Luk i mekem wan mastik long vas ya, no ating hem i raetem wan giaman tok. Oli strong blong talem se hedgavman ya Kwaerinias i givim oda blong kaontem ol man Jyu long yia 6 no 7 K.T. Sipos oli talem tru, samting ya i save soem se stori blong Luk i rong, from we ol pruf oli soem se Jisas i bon long yia 2 B.K.T. Be ol man ya we oli agensem Baebol oli no luksave tu impoten poen. Faswan, Luk i talem klia se i gat moa long wan sensas. Yumi mas makemaot se hem i talem se “sensas ya, hem i faswan we olgeta oli mekem.” Hem i save gud se biaen, gavman i mekem wan narafala sensas. (Ol Wok 5⁠:37) Narafala sensas ya, hemia taem ya we man blong raetem histri, Josephus, i tokbaot, we i kamaot long yia 6 K.T. Wan narafala poen se, i tru se Jisas i bon taem Kwaerinias i hedgavman, be samting ya i no minim se Jisas i bon long yia 6 K.T. ?From wanem? From we i klia se Kwaerinias i wok tu taem olsem hedgavman. Plante man blong hae save oli agri blong talem se Kwaerinias i finisim faswan taem blong hem olsem hedgavman long yia 2 B.K.T.

Sam man blong agensem Baebol oli talem se Luk i giaman nomo taem hem i talem se gavman i mekem wan sensas, from we hem i wantem faenem wan risen blong talem se Jisas i bon long Betlehem, blong mekem se tok blong hem i laenap long profet tok blong Maeka 5⁠:⁠2. Be ol tok ya oli soem Luk olsem wan man we i strong blong giaman. Tingting ya i no joen nating wetem tingting we plante man blong hae save oli gat, se Luk i wan man blong raetem histri, we i skelemgud ol tok blong hem taem hem i raetem Gospel mo buk blong Ol Wok.

I gat wan narafala samting we ol man we oli agensem Baebol oli no save eksplenem: !Sensas ya i mekem se wan profet tok i kamtru! Bifo long yia 500 B.K.T., Daniel i talemaot se wan rula bambae i “fosem man we i askem kaon blong pas tru long naesfala kingdom.” ?Tok ya i kamaot taem Ogastas i givim oda blong kaontem ol man long Isrel? !Yes! Profet tok i gohed, i talem se rula we i tekem ples blong faswan rula ya, bambae i “brekem” “Man ya we i lidim kontrak.” Ol man oli “brekem” Jisas, oli kilim hem i ded, long taem blong Taebirias, hedgavman ya we i tekem ples blong Ogastas.​​—⁠Daniel 11:​20-​22, NW.

[Image]

Sisa Ogastas (27 B.K.T.​–14 K.T.)

Taebirias Sisa (14-​37 K.T.)

[Credit Lines]

Musium blong Normandi, Kaen, Franis

Britis Musium i givim raet blong tekem foto ya

[Tok Blong Pija Long Pej 8]

Jeova i givim ona long ol man blong lukaot sipsip we oli gat tingting daon. Ol man ya oli ol faswan we oli kasem gud nius se Kraes i bon

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem